Zapamti

"Ako ne proživiš gorčinu hladne zime, možeš li uživati u mirisu šljivinog cvijeta?"

Novi Postovi

 Str: [1] 2 3 ... 10
1
Vještine, zanati, ideje... / Uzgoj komaraca
« Zadnji post Harp 04 Kolovoz, 2019, 23:29:37 »
Uzgoj komaraca


Uzgoj komaraca je jedan aktivni proces kojim se moze na efikasan nacin smanjiti broj letecih napasnika u svojoj okolici.

Jasno je da komarci koji zuje u nasoj blizini nisu turisti, nisu dosli iz drugog grada ili putovali kilometre i kilometre da dodju do nas. Oni su nasi susjedi i oni su tu gdje za njih ima mogucnosti za napredovanje. Kako je covjek, macka, pas, ptica, krava i druge toplokrvne zivotinje dio njihovog dnevnog obroka, a razne lokvice u starim staklenkama, gumama, posudicama za cvijece, konzervama, vrecicama ili cisterni njihov dom, u pravilu se njima ne moze ograniciti niti izvor hrane, niti mjesto razmnozavanja. Oni ce uvijek naci nacin, pa makar i kroz najmanju rupicu prosli.

Iz toga proizlazi da im ne treba onemogucavati, vec ponuditi lakodostupni dom, i aktivno sudjelovati na njihovom smanjenju dok postoji potreba za time. Ubijanje letecih komaraca je jalov posao i ne utjece znacajno na njihov broj u nekom mjestu. Dobra je praksa, i ne odvise naporno, svakih pol mjeseca procijediti kante s vodom, dakle prvog i petnaestog u mjesecu.


EDIT: 7.8.2019.

Tekst uz slike:

1. starom odbacenom antenom se poklopi kanta cime se sprijeci utapanje zivotinja, padanje lisca i ubrzano sakupljanje vode. Ako se na lim stavi kopriva, gavez ili drugo biljno gnojivo, u kanti se sakupi u razrijedjenom i bistrijem obliku gotovo za primjenu.

Najbolja lokacija je u sjeni zimzelenog drveta ili zivice, ispod brajde loze. Na tim mjestima se komarci zadrzavaju preko dana.

2. u druge manje kante se preko cjedila privremeno prelije sav sadrzaj, pa iza cjedjenja stara voda vrati natrag. Voda mora biti stara (ustajala) da bi bila pogodna za uzgoj.

3. licinke komaraca stare dva tjedna. svakih 15 dana je vodu potrebno procijediti kako biste smanjili broj komaraca u svojoj okolici.

4. mravi su vrlo zainteresirani za ostatak s cjedila
2
Šumski vrt / savjeti za pocetnike :)
« Zadnji post kapica 19 Srpanj, 2019, 00:48:47 »
U (nadam se) skoroj budućnosti ću imati vrt iza kuće, nekih 30x10 m površine.. htjela bi počet izrađivat neki okvirni plan i nacrte da znam kojim redosljedom nabavljat biljke.. Znaci, zelim u vrtu košćelu, smokvu, šipak, maslinu, čičimak, nespolu, šljivu, limun, naranču, narančin, grožđe, lufu i magnoliju  :biggrin: Zanima me vaše misljenje, jeli moguće to sve po principu šumskog vrta ugurat u tu kvadraturu, hoće li se gušit? i naravno, ispod svega toga povrće tj. hrana za tročlanu obitelj. Ali ovo sto sam nabrojala prvo su mi nekako fiksne stvari :) Trenutno je na terenu šikara, trava i drača i dosta je krševit kraj sa crvenicom koliko sam uspjela skuzit. Kalifornijske gliste isto idu u jedan kut, tako da se nadam s njima poboljsat bar malo tlo, nahranit zemlju. Koliki razmak mi mora bit između ovih stabala? Jesam pretjerala?  :biggrin: :biggrin:
3
Zajednice, organizacije... / Udruga u SUMI - Blatusa
« Zadnji post Harp 18 Srpanj, 2019, 16:07:08 »
Udruga U ŠUMI neprofitna je organizacija upisana u Registar udruga RH, osnovana 2013. godine sa sljedećim ciljem:
„Poticanje, promicanje, razvitak i unapređenje života u skladu s prirodom, zaštita životinja te očuvanje prirodne, nematerijalne i kulturne baštine u Republici Hrvatskoj.“ (izvadak iz Statuta Udruge U ŠUMI)

Naš cilj je živjeti u skladu sa svime što nas okružuje poštivajući prirodu, biljni i životinjski svijet bez iskorištavanja i biti primjer drugima da se na taj način može živjeti još bolje. Mi U ŠUMI nastojimo prikupiti i sačuvati stara znanja i vještine koje u današnje vrijeme polako, ali sigurno tonu u zaborav, težimo biti samoodrživi i samodostatni te na tom putu poštivati prirodu i njezine resurse.

Svjesni smo da smo dio prirode i da je sve u prirodi povezano. Kao svjesna bića preuzimamo odgovornost za svoje postupke i tražimo ravnotežu. Vraćamo se jednostavnijem životu koji se bazira na stvarnim ljudskim vrijednostima kao što su poštivanje, povjerenje i tolerancija.

Praktično… pečemo svoj kruh i proizvodimo svoju hranu, izrađujemo svoje sapune, sredstva za čišćenje i kozmetiku, beremo samoniklo bilje, radimo shiatsu za ljude i životinje… i to je tek početak naše priče.

Želimo naša iskustva i znanja prenijeti svim ljudima koji su zainteresirani za prirodu, ali prije svega želimo naš prirodan način života približiti djeci - pokazati im da se može živjeti i na drugačiji način od onoga kakvog vide na televizijskim ekranima i u gradovima.

http://www.udrugausumi.hr/hr/
https://100posto.hr/zivot/bio-sam-vojnik-vozio-sam-harley-davidsona-i-nemilo-trosio-a-nisam-bio-sretan-sad-nemam-skoro-nista-ali-imam-sebe
https://www.facebook.com/udrugausumi/?_fb_noscript=1
4
Ekologija - općenito / Otpad - drustveni tabu i stvarnost
« Zadnji post Harp 11 Srpanj, 2019, 13:31:39 »
Otpad - drustveni tabu i stvarnost

Svaki predmet koji je covjek proizveo ili ce tek proizvesti, prije ili kasnije ce mu postati otpad.
Stovise, uz danasnji potrosacki mentalitet mnoge firme vec u samom startu proizvode otpad. Naime, neki predmet je neispravan, neupotrebljiv ili opasan vec i prije njegove prve upotrebe, ako je proizveden od loseg ili neadekvatnog materijala, odnosno pogresno dizajniran. Kada se to radi s namjerom, kako bi se omogucila nova kupnja i bacanje, pricamo o danasnjem civiliziranom drustvu.

Sto je otpad?
O tome sto je nekome otpad, svaki pojedini covjek odlucuje sam i samo za sebe. Drugi ljudi mogu samo smatrati sto bi kod nekoga moglo biti otpad, ali ne i znati.
Na primjer, kupite cokoladu, zapravo kupite cokoladu, papirnati omot i aluminijsku foliju. Netko ce pojesti cokoladu kao ciljani proizvod a ostalo zguzvati i baciti od sebe kao smece. Drugi ce iskoristiti papir i aluminij sve dok bude bilo moguce, odnosno od kada ti materijali vise ne predstavljaju otpad vec korisnu stvar. Tako neciji otpad samim postupkom voljnog preuzimanja moze postati vrijedan materijal drugom pojedincu. U kontekstu djelatnosti neke firme, dok god otpad nije postao profitabilan, niti jedno drustvo nije marilo za prirodu i posjedice, vec ga je samo sto brzim postupkom udaljavalo od sebe - pod zemlju.

Recikliranje i drustvo.
Pojam recikliranje zvuci u drustvu tako sladunjavo, da se uz njega obavezno stvara i osjecaj o ocuvanju prirode, pomaganja jadnoj zagadjenoj prirodi, uzvisenoj svijesti o zastiti i naravno plemenitosti postupka pojedinca - sto je nista drugo nego produkt drustvene manipulacije.
Postoji jako mnogo postupaka koji se guraju pod pojam "recikliranje", ali uglavnom se pod time smatra komercijalna djelatnost koja obuhvaca jos barem jednu upotrebu odbacene stvari, koja mora biti profitabilna. Tako da lozenje termoelektrana s papirom, drvom, hranom i plastikom, ili mljevenje stakla, keramike i metala u beton, je jedan od cescih oblika "recikliranja". Takvu "reciklazu" provode firme koje imaju direktni profit od tog postupka - da kojim slucajem postupak nije isplativ, ne bi bilo ni tog "recikliranja", ni te firme, pa ni potrebe za "ocuvanjem prirode", odnosno zakonskih normi. Pritom valja istaknuti da niti jedno "recikliranje" nije niti ne smije uzurpirati postojecu proizvodnju, odrzivi napredak, te da bez stvaranja otpada prestaje i stvaranje odrzivog napretka kapitala.

Na primjer, kupite staklenku krastavca i kada ih pojedete bacite je u kantu za staklo (pri cemu se ona osteti), misleci i ocekujuci da ce iz tog materijala staklarna napraviti drugu istu takvu? Prvo, takvo staklo zavrsi u betonu ili zatrpano u zemlji, a drugo, pa koji bi smisao bio unistiti jednu staklenku pa ponovo uloziti ogromnu energiju za napraviti drugu istu takvu!
Oni koji rade u vecim firmama znadu kako se "recikliraju" viskovi robe iz Caritasa, brisuci fleke po podu s komadima izrezane odjece. Mobiteli koji su nekada skupo placeni (vjerujuci da je proizvodnja skupa), koji predstavljaju cudo tehnike, melju se u kasu da bi se izvuklo par grama zlata iz desetke kila istih, a potom uz otpadne kemikalije "zbrinu" pod zemlju.
Apsurdno je i to sto elektronicki elementi koji su ispravni i koji se mogu ponovno iskoristiti su u trgovinama mnogostruko skuplji od dobivenog zlata (npr elektroliti, kondenzatori, mosfetovi, cipovi...), ali ocito nemaju ikakvu vrijednost za proizvodjaca, odnosno drustvo.


Moglo bi i drugacije

Zasto se sva ambalaza (a po potrebi i proizvod) ne sakuplja i vraca proizvodjacu?
Zasto se svi viskovi ne daju besplatno i bezuvijetno?
Zasto je ruzna siva reciklirana najlonska folija jeftinija on nove i bistre za samo 2%?
Zasto ne postoje gume s standardiziranim kalupom, zbog cega sam proizvodjac ne protektira gume?
Gdje su te krave, ciji su dijelovi i ostaci prisutni svakog dana u svakoj trgovini?
Gdje su ti auti, brodovi, avioni, kompjuteri, perilice, televizori... sve dosad proizvedeno?
Zasto je proizvodnja i recikliranje odvojeno i povezano s dugim lancom posrednika?
Koju kupljenu vrijednost (dobro) treba baciti i zasto?
itd itd itd...

Proizvodnja novog, pa i "recikliranje" starog ce trajati dok god postoji potreba krajnjeg korisnika za time, dok god kupuje, dok god baca, dok god ne postane svjestan da si je on sam taj koji financira, uvjetuje i pokrece svoj buduci rad na podrucju proizvodnje i "recikliranja" unutar interesa tudje firme.




Onda, trebate li jos jednu staklenku?
5
Vještine, zanati, ideje... / Korisna elektronika DIY: Arduino
« Zadnji post Harp 14 Lipanj, 2019, 14:52:14 »
Korisna elektronika DIY: Arduino




Ovdje cu predstaviti par stvari koje spadaju pod kategoriju "korisna elektronika DIY", jer smatram da mnogo ljudi niti ne zna da se s lakocom moze stvarati razni uredjaji koji uvelike mogu poboljsati neki posao, projekt ili kvalitetu zivota. Fokusirati cu se uglavnom na podrucje mjerenja i kontrole, sto prosjecnom covjeku moze otvoriti nove vidike u prakticnom smislu rjesavanja nekih problema putem elektronicke dojave ili automatizacije.

Kako ja nisam strucnjak iz tog podrucja, vjerojatno ce i moja zapazanja i objasnjenja biti na istoj razini, lakse shvacena od drugog covjeka koji je nov u tome podrucju, a i garantira laksi stupanj projektiranja i gradnje uredjaja.

Za pocetak sam odabrao da vas upoznam s jednom zgodnom i jeftinom igrackom, koja se zove Arduino NANO. Preferiram bas NANO jer je manjih dimenzija, posjeduje USB port i ima obilje analognih ulaza. To je u svojoj prirodi mikrokontroler, koji izvrsava odredjeni program nakon sto se isprogramira. Program ostaje zapisan u cipu i ne brise se prilikom nestanka napajanja, a moze ga se mnogo puta zamjenjivati drugim. Dakle, on radi ono sto vam je potreba ili koliko ste kreativni, npr od banalnog zmiganja LED diode, pistanja SOS morze kodom kada se osvijetli, pa sve do vodjenja slozenih procesa kombiniranjem vise takvih uredjaja ili komunikacijom s drugim (CNC masine, 3D skeniranje, kriptiranje i obrada podataka za slanje linkom itd). Meni se pokazao kao vrlo praktican kod logiranja analognih podataka na racunalo, u fajl - prikupljenih stanja sa raznih senzora: potenciometra, prekidaca, LDR, NTC i drugih.
Isto tako, moze biti potpuno neovisan o racunalu kao neki posebni uredjaj (npr detektor metala, alarm, SD logger, inkubator, roboti i slicno), ali mu je pritom potrebno vlastito napajanje. Velika prednost mu je sto je jako popularan na globalnoj razini (uz vrlo dobru dokumentaciju s primjerima), pa se na internetu mogu pronaci vec gotovi raznorazni programi, projekti i ideje. Opcenito je potrebno svega par eksternih elemenata za interface, jer se samim programom obicno moze puno pojednostaviti veca poteba za istim.

Output se prati preko serijskog monitora (npr Putty) koji moze zapis spremiti u fajl za daljnju obradu. NANO v3 ima vlastitu EEPROM memoriju od 1024 bajta, dakle moze pohraniti, neovisno o napajanju do 1024 znakova. Npr ukoliko koristimo dekadski sustav od 00-99, na raspolaganju je 512 takvih unosa (mjerenja), a dodatno se rezolucija moze povecati i koristenjem heksadecimalnog sustava od 00-FF. U tih 100 mjesta dekadskih, recimo da mjerimo temperaturu u opsegu od 20 st.C, imati cemo korisnu rezoluciju od svaka 0,2 st.C, pa ce mjerenje u intervalima od 10 min potrajati oko 3.5 dana. Vise nego dovoljno za utvrditi kretanje ambijentalne temperature, kako kotao ili frizider radi, a bez potrebe spajanja na kompjuter ili petljanja s sd karticama.

Sam uredjaj se moze kupiti nov za manje od 35Kn ($5) preko ebaya ili slicne kineske trgovine, ali obicno dodje s krivo zalemljenim nozicama. Kinezima se ocito od obima posla neda zezati s "sitnicarenjima" poput ovog - makar je potrebno ispravno zalemiti samo jednu jedinu nozicu da drzi cijeli red u dobrom polozaju prilikom lemljenja. Postoji vise rjesenja, no izgleda da je najjednostavnije kupiti onaj NANO koji nema zalemljene nozice - jos je i malo jeftiniji - pa ih sami zalemiti. Drugu soluciju sam opisao preko prilozenih slika, kako opcenito popraviti takvu vrstu problema.

https://www.ebay.com/sch/i.html?_from=R40&_trksid=m570.l1313&_nkw=arduino+nano&_sacat=0



Evo i primjer programa:

/*
 Analog input, analog output, serial output
 dva ntc senzora, u sobi ntc10K (spojen na +5V i preko 10K na GND), i vani
 ntc22K (spojen na +5V i preko 22K na GND).
 U sobi vrijednost 460 je oko 18 stupnjeva
 Vani vrijednost 240 je oko -2.5 stupnja
 Ispisuje stanje oba senzora i njihovu medjusobnu razliku
 Kalibracija izostavljena jer se prikuplja samo oblik odnosa izmedju njih za graficku
 vizualizaciju
*/

// These constants won't change.  They're used to give names
// to the pins used:
const int analogInPinA6 = A6;  // Analog input pin that the potentiometer is attached to
const int analogInPinA7 = A7;  // Analog input pin that the potentiometer is attached to

int sensorSoba = 0;        // value read from the pot
int sensorVan = 0;       
int n = 0;
int delta = 0;
//float sobaPrint = 0;
//float vanPrint = 0;

void setup() {
  // initialize serial communications at 9600 bps:
  Serial.begin(9600);

  Serial.println("##\t##");                       
  Serial.println("@ header separator for LiveGraph.jar");                       
  Serial.println();                       

  Serial.print("No");                       
  Serial.print("\tSoba");                       
  Serial.print("\tVan");                       
  Serial.println("\tDelta");                       

}
void loop() {
  // read the analog in value:
  sensorSoba = analogRead(analogInPinA7);
  sensorVan = analogRead(analogInPinA6);

  //sobaPrint = map(sensorSoba, 0, 1023, 15, 64); 
  //vanPrint = map(sensorVan, 0, 1023, -32, 64); 


  // print the results to the serial monitor:
  Serial.print(n);
  Serial.print("\t" );                       
  Serial.print(sensorSoba);
  Serial.print("\t" );                       
  Serial.print(sensorVan);   
  Serial.print("\t" ); 
  delta = sensorSoba - sensorVan;   
  Serial.println(delta);                       

  //  outputValue = map(sensorValue, 0, 1023, 0, 255); 

  delay(60000);      // loop svake 1 min u milisekundama.
  n = n + 1;

}

6
Vještine, zanati, ideje... / Praktične sitnice
« Zadnji post fazy 11 Travanj, 2019, 13:44:01 »
Pri priključivanju ručnog elektro alata na produžni kabel, susretao sam se sa problemom isključivanja istog, sve dok nisam počeo koristiti ovakav način priključivanja:
7
Gospodarenje vodom / Crijevo za zalijevanje
« Zadnji post TB 18 Ožujak, 2019, 20:28:56 »
setup mi je kocka 1000L sa kišnicom, crijevo i slobodan pad. Budući da pad nije velik voda kroz 1/2'' crijevo malo presporo teće, a i lako se zaštopa ako uđe npr list pa bih stavio 3/4'' ili 1''.


Imate li iskustva s debljim crijevima, a da su savitljiva (ne zaustavlja se protok kod savijanja), otporna na uv i sl?

Koja namatalica je najbolja - sam svoj majstor, kolut iz dućana ili nešto komplicirane poput: https://youtu.be/dEOF9Zn3RGo?t=3m56s
8
Vještine, zanati, ideje... / Prilagodba alata
« Zadnji post Harp 13 Ožujak, 2019, 01:18:32 »
Prilagodba alata

U danasnjoj ponudi postoji mnostvo raznovrsnog alata, koji manje ili vise slijedi ideju da nakon nekog vremena mora postati neucinkovit, kako bi se na obostrano zadovoljstvo kupio novi.

Ne znam da li ste primjetili u zadnje vrijeme uglavnom svi alati imaju "neklizuce povrsine" obavezno navedene kao nesto sto je dobro. I je dobro - neko vrijeme - dok se sve ne pretvori u ljepljiv i ljigav predmet. Materijal je nerijetko neadekvatan, strateski oslabljen na kljucnim mjestima, itd...

Vrtni alat, kojeg cu ovdje spomenuti, vrijedi zastititi od mehanickih ostecenja ili utjecaja zemlje, mikroorganizama. U popravljaonicama bicikla moze se naci besplatne probusene gume raznih debljina, koje mogu izvrsno posluziti za zastitu drske. Uz to, stare konzerve mogu sjekiri produziti vijek trajanja u nedogled. Ja sam siguran da vec i na sjekirama postoji 'neklizuci sloj', ali nisam vidio u trgovini s zastitom s kojom bi "morala" dolaziti, kako se svake druge sezone ne bi morala mjenjati drska.

Pletenje celicne cetke s jakim najlonskim koncem (od stare potrosene metle), cini taj alat daleko cvrsci i efikasniji npr za upotrebu u radioni pri procesu zavarivanja. Kada se cetka istrosi, konac se rasplete i opet je u funkciji. Slicno se moze primjeniti i kod rotirajucih cetki za brusilicu samo ne pletenjem vec oblaganjem s unutrasnje i vanjske strane, jer kada se cetka jednom "rascvijeta" vise nije za nista.


9
Uzgoj biljaka / Razmnožavanje ruža
« Zadnji post misoo83 28 Veljača, 2019, 02:23:00 »
U ovom videu možete videti kako da sami uzgojite ružu iz reznice  :).

https://www.youtube.com/watch?v=cF8Q1ak3F5U
10
Vještine, zanati, ideje... / Ergonomija unutar prostora kreativnosti
« Zadnji post Harp 04 Siječanj, 2019, 19:09:32 »
Ergonomija unutar prostora kreativnosti


Pojam ergonomije se rijetko upotrebljava u svakodnevnom govoru, ali smo vecim dijelom dana izlozeni upravo produktima iste na kojima smo sami, ili su pak drugi, vise ili manje uspjesno radili na tome.

Ergonomija kao svijest i prakticno znanje koje je pretoceno u produkt, uvelike poboljsava kvalitetu zivota, upotrebu raznih stvari, pa time indirektno i direktno utjece i na samo zdravlje korisnika.

Svatko od nas je upoznao neku od stvari koja nije prakticna, spretna, zulja, grebe, odnosno koja nije osmisljena na adekvatan nacin, cesto se pitajuci "a zasto su to bas tako napravili, zasto nisu ovako...". Razni planovi i organiziranje takodjer nerijetko imaju korijenje u ergonomiji, mada je suptilno skriveno kroz funkcionalnost, korisnost, logiku itd., ali sve s istim ciljem da se pojedini posao obavi na sto udobniji, kraci, kvalitetniji nacin.

Ako imamo osvjesteno ovo podrucje pri kreaciji, cak i "beznacajne stvari" se moze unaprijediti na visi nivo, ispunjavajuci si zivot sitnim zadovoljstvima.

Prilazem jedan primjer, gdje sam iskoristio dvije 'nesretne kasete' za boce, dajuci im neplaniranu namjenu. Drze krace sipke i sipkasti materijal u svojim odjeljcima, cineci ga preglednim i lako dostupnim, a ujedno onemogucuju da se povremeno samo od sebe srusi, ili da se svaki put mora preslagivati da se "vidi sto se sve tu ima". Izmedju tih dvije kutije je manji prostor gdje su naslagani manji limovi, isto tako pregledno i funkcionalno.
 Str: [1] 2 3 ... 10
Powered by EzPortal