Zapamti

"Ako čovjek ne mijenja mišljenje, ili je vrlo mudar ili je budala."

Autor Tema: Vrtlarenje pod Učkon  (Posjeta: 4194 )

m2

  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 262
  • -Primio: 321
  • Postova: 822
Vrtlarenje pod Učkon
« : 12 Studeni, 2014, 13:08:43 »
Unutar GSR grupe pod Učkon djeluje i grupa vrtlara
koja se sastaje svake druge sedmice u mjesecu.

Razmjenjuje se iskustvo, sjemenke, plodovi rada,
nabava/izrada potrebnih alata i sredstava,
promovira vrtlarenje bez kemije, a ponekad i bez motike...
« Zadnja izmjena: 13 Studeni, 2014, 10:25:39 Nikola »

m2

  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 262
  • -Primio: 321
  • Postova: 822
Odg: Radionice, predavanja i sl.
« Odgovori #1 : 12 Studeni, 2014, 13:34:30 »
Prenosim zabilješke vrijednih sudionika radionice
pod Učkon koji su si dali truda posložiti tekst:

Hrvoje Novosel , 25. listopada 2014., Zeleni put

-Zelena gnojidba – raž, ječam,  crna ili žuta zob, pšenica, bob, grašak,...
-Izrada kompostne otopine
-Pripravak za folijalnu prihranu (npr. paprika)
-Duboke gredice – jednokratna izrada
-Maslačak
-Ljekovitost kravlje balege
-Borove iglice i jagode
-Oskoruša
-Vrba
-Voda – koloid – humus
-Vertikalne i horizontalne korjenske strukture
-Nasadi stabala na velikim poljima
-Hranidbena mješavina za presadnice
-BD 500
-BD 501
-"Protiv" puževa
-Izrada kompostne hrpe
-Mješavina za presadice
-Hranidbena tekuća mješavina za presadnice
-Pasta za voćke
-Valerijana (fosfor)
-Kukolj u žitu
-Kopriva
-Celer
-Mini plastenik
-Namakanje sjemena
-Navodnjavanje
-Masline
-Malčiranje
-Šparoge
-Preporuke i pitanja

Zelena gnojidba – raž, ječam,  crna ili žuta zob, pšenica, bob, grašak,...
Na 20 m2 ide 5 kg mješavine za zelenu gnojidbu (3 kg žitarica, 0,5 kg boba, 0,5 kg graška, a uljana repica, uljana rotkva, ozima goruščica po 20 dg). Može i endivija i radić jer imaju dubok korijen.
Zelena gnojidba zimska u 3 mjesecu. Narasle biljke ili potući motikom ili pokositi trimerom ili zgaziti i pokriti malčem.
Hrvoje pusti zelenu gnojidbu da naraste jedan metar i tada je povalja s valjkom na koji je zavarena željezna traka (30 cm ili 12 cm za male vrtove), tako biljka ostaje živa ali ne može uspravno rasti.  U Francuskoj povaljaju čim naraste, valjanjem biljka polako umire. Ako je bilje žuto u zelenu gnojidbu staviti više biljaka koje fiksiraju dušik i raž. Na parceli s nagibom posijao je grah jer mu je to najlošije tlo, mrtvo i tvrdo.

Izrada kompostne otopine
30 dg gujavičastog komposta (kompost sa glisticama, najaktivniji i ima najviše mikroorganizama) pomiješati sa 5 litara vode temperature od 25 – 30 stupnjeva celzijusa, dodati jušnu žlicu meda ili sirovog šećera, 20 dg gline i sve zajedno miješati 1 sat da uđe što više zraka ili 24 sata mini kompresorom.
Tom otopinom zaliti ono što želimo da se brzo raspadne (sijeno ili kompostnu hrpu).
Sve vrste čajeva zalijevati s time.

Pripravak za folijalnu prihranu (npr. paprika)
Umiješati svježu kravlju balegu, glinu, čaj od bazge, stolisnika, čička, koprive i dodati pepeo. Špricati 2 puta, npr.paprike.

Duboke gredice – jednokratna izrada
Iskopati rov dubine 60 cm i staviti u njega naizmjenično mješavinu raznog svježeg ljekovitog zeljastog  bilja (kopriva, gavez, štavelj, repica,...)i iskopanu zemlju. Može se staviti i kuhinjski otpad, kompost, stara tkanina, ... Nakon toga se šprica površina pripravkom ili čajem od komposta. Saditi se može odmah ili bolje dva tjedna nakon. Kompostna masa u tlu se polako razgrađuje i otpušta toplinu, čime gredica ostaje topla i u hladnim mjesecima.
Ugljen ne stavljati, jer bi navukao sve nutrijente na sebe.
Gnojnica od koprive ili gaveza je neučinkovita nakon smrzavanja.
Gdje ima zraka ima i života i mikroorganizama. Važno prorahliti zbijenu zemlju.
Dovoljno je raditi male takve duboke gredice po svuda po vrtu i na taj način se s vremenom obradi cijeli vrt donese zrak i nutrijenti.

Maslačak
Korijenje maslačka s izbojcima staviti u vazu sa pijeskom ili zemljom, zaliti i pokriti i niknut će novi izbojci koji se mogu stalno brati i konzumirati.
Maslačak je indikator nižeg PH i zbijenosti tla. Na početku je u vrtu dobar jer rahli tlo, ali nam daje do znanja da moramo prorahliti tlo.

Ljekovitost kravlje balege
Liječi čireve, astmu. Rade se oblozi.

Borove iglice i jagode
Borove iglice imaju puno dušika i jagodama daju aromu šumskih jagoda.  Već polukompostirane iglice se posipaju oko jagoda kao malč, može i šišarka prethodno usitnjena.

Oskoruša
Odlična za žensko zdravlje. Plod rezati na pola, nanizati na kolac i sušiti.

Vrba
Kora od vrbe sa dugim uskim lišćem se bere prije pupanja u 2. – 3. mjesecu.  Prirodni je fungicid, liječi gljivična oboljenja. Regulira vlagu u tlu.

Voda – koloid – humus
Vlaga u tlu se diže s mjesecom - pun mjesec više vode.
Koloidna struktura humusa znači da se hranjive tvari neće otopiti u vodi već korijen bilja mora probiti u strukturu koloida (koloidna humusna struktura se može dobiti samo s kravljom balegom). Humus je zatvoreni život i u njemu je sve što je potrebno biljkama.

Vertikalne i horizontalne korijenske strukture
Glavni vertikalni korijen je za vodu, a bočni korjenčići slušaju diktat sunca i traže hranu.
Zemlja – aktivno živo tlo – mora biti prožeta korjenčićima i ne rasipati se.
Mikorizije su gljive povezane s korijenjem, a u biodinamičkim tlima ih ima 200 puta više.
Kad naiđe na zbijeno tlo korijen se savija i doživljava stres, a kada nađe hranjivo humusno tlo onda se kreće prema njemu (ako je na površini kreće prema gore, npr. luk).

Nasadi stabala na velikim poljima
Primjeri imanja gdje se na svakih nekoliko desetaka metara sade stabla koja stoci pružaju hlad, izvor su zdravog šumskog tla i drvne i zelene biomase.

Hranidbena mješavina za presadnice
Prije sadnje presadnice se zaliju s mješavinom kravlje balege, gline i dinamiziranog BD 500 (mikroorganizmi za oživljavanje tla) ili se puste preko noći u tome. Jedino se s kravljim gnojem dobije koloidna struktura.

BD 500
Primjenjuje se od sredine rujna dok temperatura zemlje ne padne ispod 5 stupnjeva.
Ako se šprica sjeno, ono mora biti vlažno, u protivnom se sasuši. Zato se šprica kasno poslijepodne da ostane vlažno preko noći.
Može se špricati  i drugu polovicu ožujka ili u travnju (rano proljeće).
BD 500 miješati sa kišnicom ili izvorskom vodom u kojoj nema puno kalcija. Zagrijati na plin ili drva na temperaturu tijela. Za 20 m2 - 5 litara vode i masa iz roga veličine graška. Miješati sat vremena u jednom i drugom smjeru dok se ne napravi vrtlog pa onda na drugu stranu. Prije prskanja preparatom livadu je dovoljno pogrebati sa grabljama da se barem malo otvori zemlja.
Umjesto BD 500 može se dinamizirati kompost. 
Glinu se također može zakapati u rogu, ona je puna minerala i u rogu oživi. Glina špricana na tlo oživljava tlo ali ne preko mikroorganizama, nego preko minerala.

BD 501
Ako se šprica u suhom razdoblju spale se voćke i lišće otpada. Ide 2 – 4 grama na hektar.
U našem kraju primijeniti eventualno u kasnu jesen – omogućava "zimsku svjetlost". U biljci se stvaraju različite vrste šećera i bolji okusi.
Jako je važno da ima dovoljno vlage kada se primjenjuje, biljka žeđa (efekt tri sunca).
Različit učinak ako je kremen sitno mljeven ili krupnije(0,5 mm).

Protiv puževa
Svježa kopriva se stavi okolo gredice i puž neće preko koprive. Može i svježa suha piljevina.

Izrada kompostne hrpe
Sijeno čuvati vlažno (kada se stisne da kaplja voda) ili još bolje preliveno gnojnicom. Balirano sjeno položiti okomito da vode klizi niz vlati.
Sijeno razrahliti i dodati svježu zelenu travu, samoniklo ljekovito bilje, zemlju, životinjsku balegu, lišće s površine šumskog tla s malo zemlje. Sve promiješati i staviti u prethodno iskopanu pliću rupu (iz koje smo uzeli zemlju za mješavinu hrpe) na poluzaklonjenom mjestu (bar dio dana u hladu). Hrpu pokriti sijenom ili slamom i po potrebi zaliti i pošpricati BD 500 (ili nekom drugom otopinom mikroorganizama). Ne treba više miješati.
Hrpu pustiti da stoji 6 mjeseci.
Može se dodati i kućni otpad promiješan sa zemljom, lišćem i sijenom.
Kompost od samog lišća promiješati sa zemljom.
Hrpa širine 2,5 metara i visine 1,5 metara je velika hrpa koja se može tijekom procesa razgradnje zagrijati do visokih temperatura. Treba kontrolirati da se hrpa ne zagrije više od 50 stupnjeva i da nema previše vlage.  Bolje je raditi manje hrpe na više mjesta u vrtu.
Voćke bujaju ako se uz njih rade komposte hrpe, ali se i mogu ulijeniti.
U Njemačkoj imaju brikete od bazalta i slame koje se stave ispod komposta da skupljaju tekućinu.
Lišće drži najdulje toplinu  - staviti ga na dno i pogaziti, politi čajem bioaktivatorom i iznad zemlju. Barem tri mjeseca će grijati.

Mješavina za presadnice
50% treseta, 25% šumske zemlje i 25% komposta – sve izmiješati, zaliti i raditi kocke za sadnju (Hrvoje ima kalupe za raditi sadne i presadne kocke raznih veličina, vidi ......).
Papriku i pomidor dva puta pikira (manju kocku čim se pojave korjenčići stavi u veću, a najveću postavi na zemlju u pripremljenu gredicu gdje će dalje rasti, nije čak ni potrebno ukapati).

Hranidbena tekuća mješavina za presadnice
1 kg bijele gline (za modeliranje) razmutiti u vodi i dodati 1 kg kravlje balege (masnija je i zadržava se na stablu), 1 kg humusa, dodati čajeve ili gnojnicu i vodu ako želimo zalijevati ružom. Na 1 kg mješavine ide 10 litara tekućine.
Presadnice u kockama umočiti u mješavinu ili pustiti preko noći prije sadnje.

Pasta za voćke
1 litra dinamiziranog pripravka 500, 1 kg kravlje balege, 1 kg gline, čaj od preslice (20 grama na 1 litru vode) umutiti do gustoće smjese za palačinke. Gušće za mazanje donjeg dijela stabla, a rjeđe za špricati. Ako postoje problemi s vlagom na području voćnjaka stavi se 2% sumpora. Može se staviti i bazalt (antibiotik - zaštita), kameno brašno (hranjivo), sirutka.
Maže se jedanput godišnje na proljeće prije pupanja ili na jesen kada padne lišće. Kora voćki postaje glatka (vinova loza).
Čajeve miješati barem 20 minuta da bi se unio zrak.
Preslica se kuha 20 minuta.
Kopriva se stavi u hladnu vodu na vatru pa se makne s vatre čim zakuha. Može se i močiti par sati prije kuhanja (macerat).
Ista mješavina se može koristiti i kao kupka za sjeme. Doda se bazalt, stolisnik.
Bilje koje se tretira čajem od stolisnika mora biti u vlažnoj zemlji (npr. tako tretiranom grožđu u suhoj zemlji popucat će bobe, a biljka će propasti.)

Valerijana (fosfor)
Bere se u mjesecima cvatnje, usitni sa kišnicom (mašinom za meso). Ima neugodan miris.
Ili se beru samo mali cvjetići koji se vade iz čaške. Stave se u kišnicu, pa u gazu i objese na stablo i dva tjedna sunčaju. Lijep miris.
Oba načina su djelotvorna. Koristi se za prskanje prije i poslije mraza.   Ne samo poslije.  Spasi se biljka od mraza i dobije puno veći prinos. Ako se šprica voćka nakon cvatnje dva puta dobiju se enormni prinosi. Pospješuje oplodnju. Prije cvatnje bi dala previše ploda.
Valerijana se okreće u smjeru istok – zapad, sjever – jug . Voli neprestanu vlagu.

Kukolj u žitu
Kukolj samljeti, baciti u žito i žito će jače rasti jer se brani.

Kopriva
Rajčica i jagode su uz koprivu aromatičnije. Kopriva stvara intenzivan humus.

Celer
Voli  intenzivan humus.  Celeru staviti masnu vodu ili mokraću, korijen dobro raste.

Mini plastenik
Alkatelska cijev 0,5'', 1 metar dužine (gumenasta vodoinstalaterska cijev).  Postavi se nekoliko cijevi lučno povrh gredice, preko lukova se prebaci agro folija (17 grama lakša, 30 grama zimska), na to se prebaci običan najlon. Takav mini plastenik čuva bilje i do -25 stupnjeva celuzijusa.
Presadnice je dovoljno zaliti i pustiti ispod folije cijelu zimu. Otvoriti foliju je dovoljno samo onda kada želimo nešto ubrati. Vlaga se u foliji zadržava i štiti od smrzavanja.
Ako želimo dodatnu zaštitu od hladnoće možemo na desetak centimetara od zemlje staviti poprečnu strukturu i još jednu foliju.
Sa dužim cijevima možemo podići  i veće plastenike. U cijev se može staviti i savitljiva šipka ili žica s kojom možemo lakše formirati i neki drugi oblik.
U takav plastenik možemo staviti presadnice i kada dođe vrijeme otkriti foliju (npr. pomidor)

Namakanje sjemena
Pomidori, paprike u stolisniku. Dinje, lubenice u kamilici.
Vidi knjigu: Vrtlarski trikovi iz starih vremena, Andrea Kern, Stanek biblioteka.

Navodnjavanje
Imitacija kiše je uz kišu najbolji način navodnjavanja, jer se kiša dok se približava zemlji zagrijava. Raspršivači su bolja opcija od kap na kap navodnjavanja jer se sa kap na kap stvaraju otočići vode.

Masline
Ne monokulturi, u maslinike zasaditi puno ljekovitog bilja (lavanda, gavez, stolisnik, kamilica, matičnjak, dragoljub,...)
Važno je aktivno živo tlo, zelena gnojidba, malčiranje.

Malčiranje
S malčiranjem oprezno, nema jedinstvenog pravila, važno je pratiti vremenske uvjete, postotak vlage i svakoj zasađenoj kulturi pristupiti prema njenim potrebama i karakteristikama.

Šparoge
Rezati uvijek škarama jer se čupanjem može oštetiti korijen na što su osjetljive. Kad se režu škarama pospješuje se rast novih izbojka.

Preporuke i pitanja
Film:  One Man One Planet
Video i knjiga od JEAN PAIN- a (vrući kompost)
Naprava za izradu presadnica
Kako se riješiti lišajeva na bademima i voćkama?
Gdje nabaviti bazalt ?

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1291
  • -Primio: 706
  • Postova: 1897
Odg: Vrtlarenje pod Učkon
« Odgovori #2 : 14 Studeni, 2014, 13:46:13 »
Grupa se zove "pod Učkon" ili "Pod Učkun"? Na netu nalazim ovaj drugi naziv, a ti koristiš prvi. Ili je svejedno?
Problem je rješenje

m2

  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 262
  • -Primio: 321
  • Postova: 822
Odg: Vrtlarenje pod Učkun
« Odgovori #3 : 17 Studeni, 2014, 16:14:16 »
Premda ekipa u GSR koristi obadva ... (svako selo ima svoju verziju :-) neki kažu idem na goru a ne Učku)
...izvor naziva GSR-a je pjesmica Drage Gervaisa => službeni naziv neformalne grupe građana :-)
Naslov promijenjen prema pjesmici  :-)

Pod Učkun kućice,
bele,
miće, kot suzice
vele.

Beli zidići, črjeni krovići
na keh vrapčići
kantaju,
mići dolčići, još manje lešice
na keh ženice kopaju.

Cestice bele, tanki putići
po keh se vozići pejaju,
i jedna mića, uska rečica,
pul ke se dečica
igraju.

Na sunce se kućice
griju,
na turne urice
biju.

Drago Gervais
« Zadnja izmjena: 17 Studeni, 2014, 16:35:42 m2 »

 

Powered by EzPortal