Dobrodošli, Gost. Molimo prijavite se ili se registrirajte.

Korisničko Ime: Lozinka:

Autor Tema: Zemunica u Gorskom kotaru  (Posjeta: 2102 )

Nikola

  • Dežurno pisakaralo
  • *
  • Postova: 1233
  • Zahvale članovima:
  • -Uručio: 957
  • -Primio: 372
Zemunica u Gorskom kotaru
« : 31 Svibanj, 2012, 22:33:26 »

Privlači me život pod zemljom. Možda sam zec u nekom romskom horoskopu? :) Imam neke skice, proračune itd. ali još je jako daleko od realizacije. Prema proračunima, izgleda da bi se dala izgraditi kuća pod zemljom, za razumnu cijenu, koju nikad ne bi trebalo grijati ni hladiti. Znači uvijek ista temperatura, neovisno o tome koje je doba godine, kakvo je vani vrijeme, je li prozor otvoren ili zatvoren, itd.

Krenuo sam od gotovih rješenja, planova, knjiga, itd. ali svemu sam našao neke zamjerke, zapravo bi svaki projekt trebalo jako preraditi da funkcionira u mom slučaju. Primjer, tlo je jako kamenito. Nikakvo ručno kopanje niti punjenje automobilskih guma zemljom, ili vreća pijeskom ne dolazi u obzir. Teren je nagnut prema istoku, ne prema jugu, pa za maksimalnu iskoristivost moram puno toga izmjeniti na projektu koji je građen za južne padine, itd.

Razmišljanja su išla ovako. Trebam dobar omjer toplinske mase, toplinske izolacije i staklenih površina. Toplinsku masu dobivam gradnjom s betonom. Nikakve cigle, betonski blokovi, drvene grede i slično. Najobičniji armirani beton kakav se koristi kod gradnje tunela, vijadukata i sl. Toplinsku izolaciju dobivam potpunim prekrivanjem kuće zemljom. Između betona i zemlje naravno ide hidro i debela termo izolacija, kao na kućama koje su iznad zemlje. Mala površina zidova u odnosu na volumen prostora, znači ne izdužena uska kuća kakve su recimo u Earthship projektima, nego oblik čim bliži kocki. Razmišljao sam i o kugli, ali uz puno kompliciraniji projekt dobijam tek nešto manju površinu zidova. Na kraju, velike staklene površine okrenute jugu, i to bez sjenila. Znam da ljudi rado projektiraju suvremene kuće s balkonima koji zasjene prozore ljeti, a dopuštaju osvjetljenost zimi. Ja sam to izbacio, kroz moje prozore smije ulaziti sunce cijele godine.

Nakon prvih proračuna vidio sam da mi nedostaje toplinske mase. Sunce koje prži ljeti pregrijavalo bi prostor. Nekoliko kišnih dana zimi ohladili bi prostor. Kad sam u sredinu kuće postavio ogromni spremnik za vodu, stvar se bitno popravila. Sunce jednostavno ne može u potpunosti napuniti ovu veliku toplinsku bateriju. Zimi je ni dva tjedna pomrčine ne mogu isprazniti.

Sljedeći problem je bio toplinska izolacija prozora. Veliki prozori znače i velike gubitke. Kako sam htio i staklenik za uzgoj južnog voća, u projekt sam dodao i staklenik koji se naslanja na južno pročelje kuće. Tako veliki prozori više nisu vanjski, pa su i gubici manji. Onda sam u taj staklenik dodao solarne kolektore za grijanje vode. Znači sva toplina koja se izgubi kroz prozore odlazi u staklenik. Iznad prozora su kolektori koji ju hvataju i vraćaju u prostor, uz pomoć električne energije.

Jedan od prvih stanara bi morala biti peć na drva. Drva imam u izobilju, ali odlučio sam ne koristiti ih za grijanje, nego samo za kuhanje. Znači jedna peć bazirana na rocket mass heateru ali za pripremu hrane. Ono "mass heater" bi značilo samo da koristim otpadnu toplinu dimovoda. Dimovodnu cijev bih provukao kroz spremnik tople vode i izlaz u staklenik pred kućom. Tako bi jedno drvce koje gori skuhalo ručak, zagrijalo vodu za tuširanje i zagrijalo staklenik, u kojem su solarni kolektori koji ponovno tu toplinu vraćaju u prostor.

Samo s ovim spomenutim već sam tu negdje oko pasivne kuće. Još ako dodam ventilacijske cijevi koje prolaze kroz zemlju prije ulaza u kuću, otvaranje prozora bi značilo ulaz zraka ne na -10C nego puno toplijeg. Isto vrijedi i za peć na drva, koja mora od nekud dobiti kisik. Što topliji zrak dobija, to bolje grije. Onda dodam kompostište u staklenik, umjesto vani. Kompost vrlo lijepo grije, pa zašto tu toplinu bacati.

Kad zgotovim projekt možda nabacim koju sliku. Za sad se još sve često prerađuje i premješta.
Evidentirano
Problem je rješenje

malus

  • Punopravni član
  • *
  • Postova: 49
  • Zahvale članovima:
  • -Uručio: 2
  • -Primio: 37
Odg: Zemunica u Gorskom kotaru
« Odgovori #1 : 20 Lipanj, 2012, 10:42:03 »

Život pod zemljom, pogotovo kod ovih vrućina, zvuči jako primamljivo.... vjerojatno je to neki atavizam....

Bavio sam se proučavanjem istog koncepta, čitao sam i što si pisao po drugim forumima o tvojoj ideji i kako je saszrijevala..... Samo da ti kažem moja dosadašnja iskustva i razmatranja, po mom mišljenju i iskustvu najveći problem je kondenzacija. Moraš riješit izmjenu zraka, inače kuhanje/disanje/razlika temperature će stvarati kondenzaciju. Moja prva građevina/zemunica, koja danas služi kao podrum imala je upravo taj problem. Izolacija bez greške, termo, hidro..... ali zidovi su ljeti hladni i kad prespavaš noć u njoj, dovoljno vlage ispustiš da se djelovi koji su bili 2m ispod zemlje orose. To me dovodilo do ludla... ;)
Sada kad funkcionira kao sprema/podrum je idealna, nema vlage, nema orošavanja i ima jako dobru termičku inerciju, i nikad, nikad ne ide preko 20 C, čak i na 40 C.
Sada.... to o čemu ti ramišljaš to je kompleksnija građevina, te sam i o tome razmišljao (za neke buduće projekte).......... ali da bi iskorištavao termalnu masu zemlje mora biti jako dobro ukopana (3m) onda imaš problem statike i naravno vlage,... ovisi o terenu. Sam beton nije hidroizolacija i riješavanje hidroizolacije je prilično skupo...

Evidentirano

Nikola

  • Dežurno pisakaralo
  • *
  • Postova: 1233
  • Zahvale članovima:
  • -Uručio: 957
  • -Primio: 372
Odg: Zemunica u Gorskom kotaru
« Odgovori #2 : 20 Lipanj, 2012, 23:02:41 »

Imao sam neku ideju da se zidovi trajno održavaju na sobnoj temperaturi, tj. nekih 20C plus minus koji stupanj. Ne znam koliko se čovjek može osloniti na jednostavne proračune toplinske mase, gubitaka kroz izolaciju, akumulirane sunčeve energije itd. Ako se mogu na to osloniti, onda mislim da uvođenjem vodenog spremnika usred objekta, solarnim kolektorima koji održavaju temperaturu te vode na spomenutoj sobnoj temperaturi i dobre toplinske izolacije između zidova i zemlje mogu očekivati prilično nepromjenjenu temperaturu zidova.

Ali brine me što je to prilično radikalan potez, neisprobano, previše teorije a nikakva praksa koja bi mi dala malo više povjerenja u projekt, vjerojatno skupa gradnja, vjerojatno problemi oko legalizacije objekta itd. Da imam dovoljno novca za jedan pokušaj, pa ako se pokaže da sam pogriješio da sve razrušim i napravim drugačije, sutra bih ovo napravio. Nažalost nemam pa će me oprez vjerojatno spriječiti u realizaciji projekta.

Imam puno drugih ideja koje još nisam razradio a možda su izglednije za realizaciju. Ipak ću nastojati povremeno raditi na ovoj ideji, možda netko dobije kakav jackpot na lotu pa umjesto da sve zapije neka napravi solarnu zemunicu.
Evidentirano
Problem je rješenje

Nikola

  • Dežurno pisakaralo
  • *
  • Postova: 1233
  • Zahvale članovima:
  • -Uručio: 957
  • -Primio: 372
Odg: Zemunica u Gorskom kotaru
« Odgovori #3 : 12 Listopad, 2012, 13:16:42 »

Ideja se pomalo razvija. Provjerio sam što smijem, a što ne smijem graditi, i ispalo je da moram malo izmijeniti početne planove da se uklopim u zakonske okvire. Također, dosta sam napravio da smanjim neku očekivanu cijenu gradnje pa mislim da se ovo može napraviti, i vjerojatno će se napraviti.

Konačan izgled bi trebao biti otprilike ovako:



Kuća bi bila na dvije etaže, podrum potpuno ispod razine tla (ovdje se ne vidi) a u njega se ulazi stepenicama iz prizemlja ili putem koji je usječen u brdo (dolje desno od kuće). Taj put bih onda pokrio drvenim trupcima i zemljom, pa se odozgo ne bi vidio, bio bi kao tunel koji vodi u šumu. U šumi su drva a podrum bi možda služio kao ostava za drva pa tako povezujem to dvoje. Prizemlje je iznad razine tla, ovdje sam ga prikazao samo "uguranog" u postojeću konfiguraciju terena, a u konačnici ona zemlja koja ostane od iskopa podruma bi se trebala iskoristiti za formiranje brda preko cijele kuće. Zanemarite sadašnji oblik terena, to je početna točka. Konačni oblik bih prilagodio kući. Znači krov je prikazan samo figurativno, zapravo bi bio potpuno prekriven zemljom. Jedina vidljiva površina kuće bi bio istočni zid, na kojem je ulaz u kuću i oni mali prozori. Naravno, cijelo južno pročelje prizemlja je ostakljeno (nema klasičnog zida) i ispred njega je staklenik za uzgoj povrća zimi. Staklenik ima funkciju i da kuća ima ogromne južne prozore, a da je zapravo nevidljiva s juga. Ako se stave mutna stakla, onda kuća praktički ne postoji.

Ako grede kojima gradim staklenik produžim još 2m, onda imam gdje postaviti solarne kolektore.



Evo još jedan pogled sa sjeveroistoka. Kako sam napisao, onaj ulaz u podrum bi se natkrio pa bi ispred kuće bio relativno ravan podij, a sam ulaz u kuću bi bio kroz ostakljenu verandicu. To je zato da izbjegnem brzo miješanje unutarnjeg i vanjskog zraka kad se otvore ulazna vrata. Iz te verandice se ulazi i u staklenik. Istočno pročelje kuće je natkriveno krovom nekih metar širine, više ne bih budući da je gore zemlja i debeli sloj snijega zimi. Na sjeveru kuće dodao sam niski, hladni prostor. Inače cijela je kuća toplinski izolirana, a ovo bi bila jedina prostorija koja nije. Potpuno je prekrivena zemljom, čak i sa ove istočne strane gdje bih formirao kao neko brdašce. Tako bi taj prostor imao ulaz samo iz kuće, a služio bi za zimnicu i neke slične namjene. Želim pokazati da je južni zid potpuno izložen vanjskoj klimi, ali je natkriven, s juga zatvoren staklom, sa sjevera tim brežuljkom, a s istoka vjerojatno nekim grmovima, voćnjakom, tako da bi ovdje strujanje zraka trebalo biti minimalno, pa time i manji toplinski gubici.

Podrum:


Bio bi građen punim, armiranim betonom. Potencijalno bi mogao služiti i kao sklonište bilo od provalnika bilo u slučaju rata. Izvana toplinski i hidro izoliran, naravno to podrazumjeva i izolaciju donje ploče (da ne grijem zemlju ispod kuće). Vanjski gabariti relativno mali, možda 7x7 metara. Jedan dio podruma, ovdje prikazan kao prostorija 3x7m, bio bi spremnik vode. Znači kišnica sa solarnih kolektora i staklenika ide u ovaj spremnik, i voda se koristi kao jedina voda u objektu, nema spajanja na vodovod. Voda je između ostalog i izvrstan akumulator topline, pa je meni nezamislivo da se ovakav spremnik gradi izvan kuće. Sistem solarnog grijanja preko onih solarnih kolektora na krovu tada nije potrebno izvoditi sa radijatorima po kući ili podnim grijanjem, nego je dovoljno grijati vodu u ovom spremniku. Koja god bila temperatura vode, to je i temperatura kuće, budući da je pod zemljom i sa dobrom toplinskom izolacijom. Voda griej podrum, a topao zrak iz podruma se diže gore kroz otvor za stepenište i grije stambeni dio kuće. Dio podruma bih ogradio u prostorijicu kao nekakav utility, gdje bi bile pumpe, baterije i tome slično. Prostorija je namjerno na tom mjestu, ispod wc-a, tj. wc će biti iznad nje. Jedini svjetli otvor u podrumu je stepenište, ali kako je ono na južnom zidu, koji je potpuno oostakljen, mislim da bi trebalo dosta svjetla tuda ulaziti u podrum, bar za neke osnovne stvari, recimo otići po drva i sl.

Prizemlje:


Ovdje je prikazano bez staklenika i hladne ostave. Također vanjskih gabarita 7x7m, mislim da je taman dovoljno za sve ugurati unutra. Ako bude potrebno, a to najviše ovisi o debljini zidova tj. tehnici gradnje, onda bih sve to proširio. Za sad sam zamislio gradnju prizemlja od drveta. Drvo je odličan materijal jer je čvrst, lagan, dobar izolator, prirodan... Ovdje je prikazano da su vanjski zidovi od drvene obloge sa svake strane, a unutra ispuna od toplinskog izolatora. E sad o tom izolatoru ovisi debljina zida. Kamena vuna je odličan izolator pa ide u tankom sloju. Slama je nešto lošiji pa bih u slučaju slame radio deblje zidove. Ali onda ide veća kuća, znači veći iskop, veći porez... na kraju i ne dođe baš tako jeftino, pa to sve treba staviti na vagu.

Evo detalja oko rasproeda prostorija. Namjerno nisam ni jednu spavaću sobu (one dvije prostorije su spavaće sobe) stavio na južni zid, tko bi spavao s prozorima od poda do stropa, i od zida do zida? I gdje staviti krevet, ormar? Zato je stepenište skroz na jugu kuće. Jedna soba je napravljena tako da ipak ima jedan južni prozor samo ne do poda, nego klasičan prozor 1x1m i to je namjerno tako. Ispred tog prozora ide stol, i tu djeca rade zadaću. Ta soba ima prozore na vrhu zida, kako bi se svjetlo propustilo u sjeverniju sobu koja nema prozore prema vani. Ona mala prostorija je wc. Dijeli onu veliku na dnevnu sobu i kuhinju s blagovaonom. Dnevna je ona s najviše svjetla i vjerojatno najtoplija prostorija u kući. Kuhinja također ima dovoljno svjetla jer je dosta otvorena prema dnevnoj. Osim toga kuhinja ima i istočni prozor, jer se obično koristi prije podne, tako je bar moje shvaćanje.

Inače, južni prozori i krov iznad njih su dimenzionirani tako da se zimi maksimalno propušta sunce, a ljeti maksimalno zasjeni. Mislim da je to neki standard pametne gradnje i da ne treba trošiti riječi na to.

Evo staklenika:


Ne vidim što bih pametno rekao o stakleniku. Osim što grije kuću i radi hranu, mislim da može i hladiti kuću. Ulaz svježeg zraka u kuću nije kroz prozore ni kroz vrata, već kroz ventilacijske cijevi ukopane pod zemlju. Tako zrak koji ulazi u kuću uvijek ima neku svježinu, a nije nikad prehladan. Ako otvorim vrata između kuće i staklenika, a na stakleniku otvorim neke krovne prozore, onda topao zrak ide gore, vuče zrak iz kuće, a u kuću ulazi hladan zrak. Prirodna klima, bez el. energije.

Što mislite?
« Zadnja izmjena: 12 Listopad, 2012, 14:19:34 Nikola »
Evidentirano
Problem je rješenje

Zloran

  • Napredni član
  • **
  • Postova: 98
  • Zahvale članovima:
  • -Uručio: 7
  • -Primio: 21
  • Ko mi ukro kaput ?
Odg: Zemunica u Gorskom kotaru
« Odgovori #4 : 12 Listopad, 2012, 15:08:00 »

lijepo izgleda. Ali gdje je radna soba, dnevni boravak, kuhinja, kupatilo i wc ... ?
Evidentirano
Ko mi ukro kaput ?

Nikola

  • Dežurno pisakaralo
  • *
  • Postova: 1233
  • Zahvale članovima:
  • -Uručio: 957
  • -Primio: 372
Odg: Zemunica u Gorskom kotaru
« Odgovori #5 : 12 Listopad, 2012, 15:26:57 »

Radiona je u podrumu, jer podrum je površine cca 7x4m minus debljina zidova. Znači ima dovoljno i za čuvanje svega i svačega i za bavljenje nekim zanatom, recimo mene privlači imati stolarsku radionu.

Evo opisa ostalog:
Evidentirano
Problem je rješenje

Macolla

  • Punopravni član
  • *
  • Postova: 30
  • Zahvale članovima:
  • -Uručio: 1
  • -Primio: 5
Odg: Zemunica u Gorskom kotaru
« Odgovori #6 : 12 Listopad, 2012, 17:11:24 »

Ulaz u podrum bi trebao napraviti što je moguće širi a da se uklapa u sve estetski i energetski učinkovito. Nekad ako pravio ormare ili stolove za van moraš imati dovoljno veliki izlaz za iznošenje, a to bi ti omogućilo i držanje većih stvari u podrumu, koje ne mogu na stepenice. RMHove za kuhinju i za bojler?
Evidentirano

Nikola

  • Dežurno pisakaralo
  • *
  • Postova: 1233
  • Zahvale članovima:
  • -Uručio: 957
  • -Primio: 372
Odg: Zemunica u Gorskom kotaru
« Odgovori #7 : 12 Listopad, 2012, 19:18:12 »

Ulaz u podrum (onaj podzemni) sam zamislio oko 2m širine. Mislim da je to dovoljno da se uđe sa kakvim strojem, ili unese/iznese kakav veliki predmet. Veće bi trebalo jedino da mislim autom ući, ali to ne planiram.
Evidentirano
Problem je rješenje

Nikola

  • Dežurno pisakaralo
  • *
  • Postova: 1233
  • Zahvale članovima:
  • -Uručio: 957
  • -Primio: 372
Odg: Zemunica u Gorskom kotaru
« Odgovori #8 : 12 Listopad, 2012, 23:02:11 »

Eh da, taj ulaz u podrum iz smjera šume sam zamislio poput ovog root cellar-a:

Evidentirano
Problem je rješenje
 

Powered by EzPortal