Permakultura
Što je permakultura i zašto je toliko važna za društvo? Bill Mollison, jedan od začetnika pokreta permakulture, izvorno je permakulturu definirao kao svjesno oblikovanje i održavanje poljoprivredno produktivnih ekosustava u kojima uspostavljamo bioraznolikost, stabilnost i otpornost kakvu nalazimo u prirodi. Permakultura je skladna integracija ljudi i krajolika u kojem se na održivi način zadovoljavaju potrebe ljudi za hranom, energijom i stanovanjem, te druge naše materijalne i nematerijalne potrebe. Na perforumu temeljito istražujemo permakulturu, donosimo vijesti iz svijeta permakulture i trudimo se permakulturu približiti što široj javnosti.
Briga o kome ili čemu?
Tri načela koja mogu značiti bilo što, pa čak i da ne znače ništa. Briga o kojoj prirodi? Kojim ljudima? Koji oblik brige? Tko treba o kome ili čemu brinuti? Koliko dugo, u kojoj mjeri? Možemo li jednostavnije reći “briga svih o svemu”? I što je onda ta raspodjela? Zar nije dovoljno da se o svemu pobrinemo? Što je briga, a što nije briga?
Urbana permakultura
Kako većina ljudi danas živi u gradovima, ili su na drugi način vezani uz grad, permakultura ima poseban fokus upravo na život u gradu. Tzv. urbana permakultura razvija metode uzgoja hrane u gradu, način organizacije zajednica, ekološka rješenja za gradske probleme i sl. Ovdje ćete naći najnovije članke objavljene na temu urbane permakulture, a klikom na neku od kategorija možete vidjeti i sve ostalo objavljeno u toj kategoriji.
Primjer dobre prakse – Magdin vrt
Gradski vrtovi sve su češća praksa u brojnim gradovima. Oni imaju naglasak na peti element permakulture-društvo. Kako takvi vrtovi funkcioniraju u praksi, za primjer smo uzeli križevačke gradske vrtove.
Uzgoj i primjena biljaka u permakulturi
Permakultura znači brigu o prirodi, brigu o čovjeku... Niti jedno od toga ne bi bilo moguće bez poznavanja života biljaka. Na sljedećim člancima naći ćete metode organskog vrtlarenja i uzgoja hrane, te uzgoj i korištenje biljaka za mnoge druge namjene.
Par jednostavnih koraka do velike količine hrane
Veoma je važno da uzgajate vlastitu hranu. To ne mora biti sva hrana koju trošite, što često i nije izvedivo. Ipak, nešto bi trebali sami osigurati. Ne govorim o tegli sa začinskim biljem na kuhinjskom prozoru. Ne govorim ni o poslasticama ili multivitaminima iz malog vrta pred kućom. To je sve u redu ako imate mogućnosti. Govorim o hrani koja se jede kada smo gladni. Ona kojom možemo napuniti trbuhe, pa raditi neki fizički zahtjevan posao. To je hrana koja nas čini manje ovisnima o lancu opskrbe. Ona koja ne dopušta da se plašimo tko će koga napasti. Hoće li biti kakav štrajk, hoćemo li primiti mjesečnu plaću. Tek kada se ti strahovi eliminiraju, onda možemo dalje. Onda je lakše saditi stabla, transformirati okoliš, zagovarati promjene u društvu.
Šumski vrt – uzgoj hrane po uzoru na prirodne šume
Šumski vrt, šuma hrane (food forest) ili agrošumarstvo predstavlja posebnu vještinu dizajniranja prostora koji izgleda i funkcionira poput šume, ali mu je primarna funkcija proizvodnja hrane (i drugih potrepština) za čovjeka.
Dizajniranje biljnih zajednica
U prirodi, voćka ne niče sama usred livade. Biljke ne niču u pravilnim razmacima. Odmah pored moje livade, nalazi se mlada šuma. Šuma nije imala problema ni sa vjetrom, snijegom, divljači… U šumi je sve raslo bez ikakvog problema. Možda je i bilo oštećenja, ali nije bilo značajno. Svake godine, bilje na rubu tog šumarka je bilo sve veće. Tamo, biljke rastu u zajednicama. Jedna uz drugu…
Čovjek, društvo
Snažan i stvaran Europski zeleni plan: Iskorištavanje moći inicijativa koje vode zajednice
Ova konferencija je praktički nastavak „Beyond Growth Conference“ održane u Europskom parlamentu u Bruxellesu u svibnju 2023., koju je suorganiziralo 20 zastupnika u Europskom parlamentu i na kojoj je sudjelovalo više od 7000 ljudi, a bila je jasan znak rastuće svijesti da planetarna kriza zahtijeva drugačiji način života u Europi. U isto vrijeme, službeni znanstveno-politički odbor koji savjetuje Ujedinjene narode (IPCC) sugerirao je da bi radikalne promjene načina života mogle smanjiti emisije stakleničkih plinova do 70% – ako, a to je veliki AKO – sustavna promjena u energiji, mobilnosti , prehrambenim sustavima itd. omoguće ove radikalne promjene načina života.
10 godina u permakulturi, a rezultata nema?
Tek smo čuli za permakulturu, i odmah vidimo besprijekorno osmišljena i uređena imanja. Biljke rastu same od sebe, hrana posvuda, ljudi nasmiješeni, zadovoljni… Poželimo i mi tako živjeti, educiramo se, prođemo kakav tečaj, krenemo dizajnirati. Na papiru sve funkcionira savršeno, zone, sektori, kuda teče voda, gdje sadimo kakvo bilje… Prođe 10 godina, a livada je i dalje livada. Gdje je zapelo?
Klub PERFORUM – Prvi online susret
Što je to Perforum? Tko ga vodi i razvija, i zašto? Koja mu je funkcija u domaćoj permakulturnoj zajednici? Zašto nam treba klub? Zašto bi trebali pristupiti baš tom klubu? Kako zajednica može graditi i voditi nešto tako virtualno poput informacijske mreže? Kako ovdje primjeniti pravila permakulturnog dizajniranja i permakulturnu etiku? Ovo su tek neka od pitanja na koja ćemo pokušati naći odgovor na uvodnom susretu kluba. Neovisno jeste li već član kluba ili niste, na susretu ste svakako dobrodošli. Imate li već neki svoj projekt, udrugu, vodite blog ili ste više “samotnjak”? Prakticirali bi permakulturu, ali nemate uvjeta, vlastitu zemlju i sl.? Ili želite aktivno raditi na razvoju permakulture? Profesionalno se baviti djelatnostima koje su od interesa za permakulturu? Hajde da se nađemo i vidimo kako da jedni drugima pomognemo.
Osnaživanje lokalnih zajednica 2023.
Već petu godinu zaredom, s ciljem umrežavanja i kreiranja zajedničkih akcija za jači pozitivni utjecaj na ljude, planet i našu budućnost, Udruga za ekonomiju zajedništva iz Križevaca i udruga Hrvatska permakultura iz Zagreba, pozivaju na godišnje okupljanje inicijativa, organizacija i pojedinki / pojedinaca koji su već uključeni u preobrazbu ekonomskog, ekološkog i/ili društvenog sustava u svojim lokalnim zajednicama.
