Permakultura
Što je permakultura i zašto je toliko važna za društvo? Bill Mollison, jedan od začetnika pokreta permakulture, izvorno je permakulturu definirao kao svjesno oblikovanje i održavanje poljoprivredno produktivnih ekosustava u kojima uspostavljamo bioraznolikost, stabilnost i otpornost kakvu nalazimo u prirodi. Permakultura je skladna integracija ljudi i krajolika u kojem se na održivi način zadovoljavaju potrebe ljudi za hranom, energijom i stanovanjem, te druge naše materijalne i nematerijalne potrebe. Na perforumu temeljito istražujemo permakulturu, donosimo vijesti iz svijeta permakulture i trudimo se permakulturu približiti što široj javnosti.
Permakulturni pristup puževima u vrtu
Prije nego što prijeđemo na “borbu” s puževima, pogledajmo ih kao dio permakulturnog sustava. Puževi su element kao i bilo koji drugi, pa možemo analizirati njihove potrebe, proizvode i usluge koje pružaju (i da, one postoje) i njihove urođene osobine. Kao i svaka životinja, i puževi trebaju sklonište, vodu, hranu, uvjete za razmnožavanje i skrovište. Kao vrtlari, imamo značajan utjecaj na svaki od ovih elemenata, zar ne?
Urbana permakultura
Kako većina ljudi danas živi u gradovima, ili su na drugi način vezani uz grad, permakultura ima poseban fokus upravo na život u gradu. Tzv. urbana permakultura razvija metode uzgoja hrane u gradu, način organizacije zajednica, ekološka rješenja za gradske probleme i sl. Ovdje ćete naći najnovije članke objavljene na temu urbane permakulture, a klikom na neku od kategorija možete vidjeti i sve ostalo objavljeno u toj kategoriji.
Primjer dobre prakse – Magdin vrt
Gradski vrtovi sve su češća praksa u brojnim gradovima. Oni imaju naglasak na peti element permakulture-društvo. Kako takvi vrtovi funkcioniraju u praksi, za primjer smo uzeli križevačke gradske vrtove.
Uzgoj i primjena biljaka u permakulturi
Permakultura znači brigu o prirodi, brigu o čovjeku... Niti jedno od toga ne bi bilo moguće bez poznavanja života biljaka. Na sljedećim člancima naći ćete metode organskog vrtlarenja i uzgoja hrane, te uzgoj i korištenje biljaka za mnoge druge namjene.
Regenerativna poljoprivreda – održivi oblik uzgajanja hrane temeljen na bioraznolikosti
Sve se češće govori o regenerativnoj poljoprivredi. “Regenerativna ekološka poljoprivreda poboljšava resurse koje koristi, umjesto da iste troši ili uništava.“. Regenerativna poljoprivreda temelji se na visokoj razini biološke raznolikosti i plodoredu. Takav način poljoprivrede povećava bioraznolikost, kruženje vode, te poboljšava ekosustave. Ona zastupa i u djelo provodi ideju da poljoprivreda može istovremeno davati čovjeku obilje hrane i obnavljati ekosustave, te doprinositi zdravlju cijele biosfere planete Zemlje. Štoviše, ta dva cilja mogu biti i u sinergiji.
Šumski vrt – uzgoj hrane po uzoru na prirodne šume
Šumski vrt, šuma hrane (food forest) ili agrošumarstvo predstavlja posebnu vještinu dizajniranja prostora koji izgleda i funkcionira poput šume, ali mu je primarna funkcija proizvodnja hrane (i drugih potrepština) za čovjeka.
Dizajniranje biljnih zajednica
U prirodi, voćka ne niče sama usred livade. Biljke ne niču u pravilnim razmacima. Odmah pored moje livade, nalazi se mlada šuma. Šuma nije imala problema ni sa vjetrom, snijegom, divljači… U šumi je sve raslo bez ikakvog problema. Možda je i bilo oštećenja, ali nije bilo značajno. Svake godine, bilje na rubu tog šumarka je bilo sve veće. Tamo, biljke rastu u zajednicama. Jedna uz drugu…
Čovjek, društvo
JE LI VRIJEME ZA NACIONALNI REFERENDUM O BUDUĆNOSTI MLADIH?
Jesmo li, zbog ugroženosti cjelokupnog života na Zemlji, zbog naše djece i unuka, bez kompromisa i pod svaku cijenu, i bez obzira na to što druge zemlje to možda još ne rade, spremni prioritetno štititi njihovo pravo na život, poštujući prirodna ograničenja i rokove za prilagodbe na koje upozoravaju znanstvenici (jer su to preduvjeti za njihov opstanak), pritom se odlučno zalažući za mir i pravednost prema svima?
Primjer dobre prakse – Magdin vrt
Gradski vrtovi sve su češća praksa u brojnim gradovima. Oni imaju naglasak na peti element permakulture-društvo. Kako takvi vrtovi funkcioniraju u praksi, za primjer smo uzeli križevačke gradske vrtove.
Dan permakulture i tranzicije u Zagrebu 5. veljače
Udruge Hrvatska permakultura i Vestigium, u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir (CKIM) i uz podršku Grada Zagreba, pozivaju na Dan permakulture i tranzicije u Zagrebu, u nedjelju, 5. veljače 2023. od 10 do 18 sati.
Dan permakulture i tranzicije u Zagrebu 5. veljače
Udruge Hrvatska permakultura i Vestigium, u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir (CKIM) i uz podršku Grada Zagreba, pozivaju na Dan permakulture i tranzicije u Zagrebu, u nedjelju, 5. veljače 2023. od 10 do 18 sati.
