Permakultura
Što je permakultura i zašto je toliko važna za društvo? Bill Mollison, jedan od začetnika pokreta permakulture, izvorno je permakulturu definirao kao svjesno oblikovanje i održavanje poljoprivredno produktivnih ekosustava u kojima uspostavljamo bioraznolikost, stabilnost i otpornost kakvu nalazimo u prirodi. Permakultura je skladna integracija ljudi i krajolika u kojem se na održivi način zadovoljavaju potrebe ljudi za hranom, energijom i stanovanjem, te druge naše materijalne i nematerijalne potrebe. Na perforumu temeljito istražujemo permakulturu, donosimo vijesti iz svijeta permakulture i trudimo se permakulturu približiti što široj javnosti.
Permakultura kao hortikultura
Postoji li permakultura bez uzgoja hrane? Je li permakultura “odlazak u šumu, na selo…”? Kako netko može podučavati permakulturu, a da prethodno nije izgradio neko imanje, nije samodostatan? Je li moguće prakticirati permakulturu bez certificiranog tečaja? Postoji li “permakulturni vrt”? Kako izgleda permakultura na nekom primjeru? Da li permakultura zagovara povratak na neki raniji stupanj razvoja civilizacije? Je li permakultura u sukobu sa novcem, državom, porezima…? Kakva je to “permakultura na balkonu”?
Urbana permakultura
Kako većina ljudi danas živi u gradovima, ili su na drugi način vezani uz grad, permakultura ima poseban fokus upravo na život u gradu. Tzv. urbana permakultura razvija metode uzgoja hrane u gradu, način organizacije zajednica, ekološka rješenja za gradske probleme i sl. Ovdje ćete naći najnovije članke objavljene na temu urbane permakulture, a klikom na neku od kategorija možete vidjeti i sve ostalo objavljeno u toj kategoriji.
Primjer dobre prakse – Magdin vrt
Gradski vrtovi sve su češća praksa u brojnim gradovima. Oni imaju naglasak na peti element permakulture-društvo. Kako takvi vrtovi funkcioniraju u praksi, za primjer smo uzeli križevačke gradske vrtove.
Uzgoj i primjena biljaka u permakulturi
Permakultura znači brigu o prirodi, brigu o čovjeku... Niti jedno od toga ne bi bilo moguće bez poznavanja života biljaka. Na sljedećim člancima naći ćete metode organskog vrtlarenja i uzgoja hrane, te uzgoj i korištenje biljaka za mnoge druge namjene.
Kopriva – mnogo više od korova
Kopriva (lat. Urtica) je rod biljaka iz porodice koprivovki (Urticaceae) čije su stabljike i listovi pokriveni dlakama žarnicama koje se pri dodiru lome izlučujući mravlju kiselinu. Iako je mnogima poznata kao neugodna korovska biljka koja izaziva osip, kopriva je zapravo pravo blago za zdravlje i kućanstvo.
Šumski vrt – uzgoj hrane po uzoru na prirodne šume
Šumski vrt, šuma hrane (food forest) ili agrošumarstvo predstavlja posebnu vještinu dizajniranja prostora koji izgleda i funkcionira poput šume, ali mu je primarna funkcija proizvodnja hrane (i drugih potrepština) za čovjeka.
Od livade do šumskog vrta
Imate livadu i želite šumski vrt? Do njega možete doći na razne načine. Ne postoji jedinstveni recept koji će funkcionirati kod svih. Ja ću opisati kako sam ja došao do svog šumskog vrta, jer razlikuje se od tipičnih primjera.
Čovjek, društvo
“Bolja” zabava
Mnogima je privlačnost zdrave zabave odmah razumljiva. Zdrava zabava zadovoljava naše temeljne potrebe, uključujući radost, pripadnost i smisao, kao i ponudu boljeg okusa, svježijeg mirisa i hranjivijeg života za nas i našu rodbinu. Dakle, zadovoljava i emocionalne i fizičke potrebe, na način koji je dugoročno održiv.
Ali mnogi ljudi su blokirani u razumijevanju toga jer su ovisni o trenutnoj zabavi.
Suncostaj (zimski solsticij) je vreme za unutrašnje dizajniranje
Danas je počela zima, prema astronomima tačno u 10:20 h pre podne. Dan će danas biti najkaći, a noć najduža. Ova zima trajaće tačno 88 dana, 23 sata i 40 minuta.
Tečaj prepoznavanja samoniklog jestivog bilja
Samonikle biljke su veliki resurs – mogu se koristiti kao hrana, kao lijek, za poboljšanje tla i privlačenje korisnih kukaca, a mogu nam i puno reći o tome kakvo je zemljište po kojem se krećemo. Kad saznamo što sve oko nas je jestivo i korisno, više nikad nećemo “korove” gledati na isti način!
Dan permakulture i tranzicije u Zagrebu 15. veljače 2025.
Ove godine tema događanja su permakulturni principi i etika. Permakulturna etika se opisuje kao briga za zemlju, briga za ljude i pravedna raspodjelu. Kako ono što radimo obuhvaća tu etiku? Kako primjenjujemo ostale permakulturne principe – kako pretvaramo probleme u rješenja, kako ta rješenja daju veće prinose od energije koju smo utrošili u njih, kako učimo od povratnih informacija okoline? Kako povezujemo elemente i njihove funkcije, kako dizajniramo projekte koji su održivi i regenerativni?
Masanobu Fukuoka (2.2.1913. – 16.8.2008.) je neosporno jedan od najvažnijih pionira i filozofa permakulture. Njegova revolucionarna ideja o uzgoju riže bez oranja, gnojiva i pesticida postavila je temelje za mnoge permakulturne principe.