Dragi svi, s veseljem vas obavještavamo o predavanju na temu kompostiranja.

Kad: 20.3.2024. u 17:00
Gdje: Klub umirovljenika, Griža 16, Čavle
Predavač: Mladen Mladenović

Prijave za radionicu ne primamo, svi su dobrodošli 

Tema i dilema: Različiti načini kompostiranja, što, kad, gdje, kako  i čemu to uopće?

-Osnove kompostiranja (C/N,O2)
-Komercijalni komposteri/načini kompostiranja (farme, škole, vrtići, restorani, vrtovi…) 
-Električni  komposteri (za male prostore, stanove…)
-Kompostni WC-i  
-A može li to kako NE komercijalno? 
-Kvartovski komposteri, žičani komposteri, drveni okviri, palete…
-LAB „kompostiranje“, biougljen (Terra preta de indio)…    
i tako dalje i tako bliže kompostiranje vam u život stiže…

O voditelju radionice

Mladena osim što ga uveseljava troje djece, veseli i kompostiranje (od balkona preko vrta… do šume), bicikliranje (svakodnevno ), kao i pomidori svih boja i oblika… 
Živi na Kastvu koji se naziva gradom ali ipak srećom barem malo „miriše“ na selo.
Član Tranzicijske inicijative Rijeka TIR  posebno zainteresiran za kompostiranje, DIY projekte, permakulturu…
Neka od prijašnjih predavanja/radionica: „Bez buke i smrada biciklom  do grada“, “priče iz biciklopopravljaonice”, Predkompostiranje – LAB (lactic acid bacteria) uzgoj i fermentiranje organske materije, Izrada/korištenje jednostavne peći za biougljen…
Povremeno predaje na tečajevima permakulturnog dizajna (PDC).

Objavio: Mladen

Udruga Žmergo, Filozofski fakultet u Rijeci, Energetska zajednica Drenova i udruga Bez granica pozivaju organiziraju okrugli stol na temu obnovljivih izvora energije na kojem će pozvani relevantni stručnjaci govoriti o trendovima, aktualnostima te potencijalima obnovljivih izvora energije, ulozi jedinica lokalne samouprave, dostupnosti iste građanima, a s posebnim naglaskom na energetsko siromaštvo i kako ga možemo eliminirati (ili smanjiti).

Nalazimo se na energetskoj raskrsnici. Proaktivni pristup pri osiguravanju energetske neovisnosti važniji je nego ikada. Okrugli stol izuzetna je prilika čuti stručnjake s iskustvom u tom području koji će predstaviti mnoga istraživanja i prilike koje se pružaju i pokretanjem javno-građanskih projekata, kao što je lokalna inicijativa građanske energije koju danas vodi Energetsko-klimatski ured Grada Križevaca, prvi takav u Hrvatskoj. Suradnja gradova i općina s udrugama i građanima izuzetno je bitna i moguća, kako bi čim uspješnije proveli tranziciju na dobrobit lokalne zajednice.

Okrugli stol “Građanska (obnovljiva) energija”
31.siječnja 2024. / 10.00 – 12.00 sati dvorana 138 / Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Gosti govornici:
mr.sc. Anamari Majdandžić, DOOR
Prezentacija Centara za borbu protiv energetskog siromaštva i primjer suradnje s dobrom praksom iz Križevaca, kao i rješenja za energetsku neovisnost u EU i Hrvatskoj.

dr.sc. Hrvoje Keko, Grid One d.o.o., Udruga My Energy Community
Usluge u domeni naprednih mreža i energetske tranzicije te modernizaciji i optimizaciji energetske infrastrukture, povezivanju istraživačkih organizacija, energetskih startupova i lokalnih zajednica.

dr.sc. Damir Juričić, Innerga d.o.o., Udruga Energetska zajednica Sjevernog Jadrana
Energetska neovisnost kroz inicijative građanske energije u PGŽ-u, inovativni modeli organizacije i financiranja energetskih zajednica te utjecaj Zakona o tržištu električne energije na realizaciju građanskih inicijativa.

Moderator:
mr. sc. Damir Medved, direktor projekta EDIH Adria (Sveučilište u Rijeci), Udruga Bez granica

Uvodno predavanje – energetsko siromaštvo u EU i HR
Poziv za sudjelovanje je otvoren za sve zainteresirane građane bez prethodne najave, a za prisutne će biti organizirano i osvježenje.

Aktivnost organiziraju Udruga Žmergo i Filozofski fakultet u Rijeci u okviru projekta Community-based action for a green transition (CO-GREEN) koji se provodi uz financijsku potporu Europske unije u okviru programa Citizens, Equality, Rights and Values (CERV)

Objavio: Mladen

Zamislite prosječan dokumentarac koji tematizira okoliš. A sada zamislite dokumentarac koji nas vodi preko ponora svijeta, na rub kolapsa izazvanog klimatskim promjena. E, na projekciju takvog dokumentarca vas pozivamo.

Projekcija dokumentarnog filma “Once you know” (2020.; 1h 44m) redatelja Emmanuela Cappellina održat će se u velikoj dvorani opatijske Ville Antonio, u utorak, 19. prosinca, s početkom u 18 sati, u organizaciji Tranzicijske inicijative Rijeka i Udruge Žmergo. Ulaznica za projekciju je 20 korištenih plastičnih vrećica koje će se upcycle-ati u edukativnim aktivnostima Udruge Žmergo te ujedno obilježiti Dan protiv plastičnih vrećica – 19. prosinca.

Detaljnjije na poveznici: https://www.facebook.com/events/907776334305223/

Objavio: Mladen

• Prezentacija kompostera
• Edukacija o kompostiranju

Ne znate što je kompostiranje, želite kompostirati, a ne znate kako početi?
Nemate mogućnost kompostiranja?

DOĐITE 15.10.2022 u 11:00 kod OPG Topa, Osječka 11a, Rijeka

i naravno ponesite svoje kućne organske ostatke…

(Prijave nisu potrebne)

KAKO ORGANIZIRATI SUSJEDSKO ILI KVARTOVSKO KOMPOSTIRANJE

Tko?

Nađi ekipu za kompostiranje pozovi, susjede, prijatelje, „briškula“ ekipu, sve koji brinu o planeti na kojoj živimo.
Možeš se i pridružiti ekipama koje su već pokrenule kompostiranje tako da ih potražiš na mapi upisom lokacije u prozorčić za pretraživanje na:

https://sharewaste.com/share-waste
„Klikanjem“ na oznake na karti otvaraju se podaci o lokaciji za kompostiranje, a moguće je i komunicitrati sa „vlasnikom“ kompostera oko korištenja istog…

Gdje?

Na bilo kojoj površini u vašoj okolici gdje nikome ne smeta.

Kako?

Kompostiraju se samo ostaci od košenje trave i grane?
Žica za kokošinjac oblikovana u cilindar minimalnog volumena od 1m³ sasvim je dovoljna za kompostiranje otkosa trave i grana (samljevenih po mogućnosti), a korištenje ovog je svakako jednostavnije nego bacanje u kontejner za komunalni otpad.

Ekipa ipak odlučila kompostirati kućne organske ostatke a prevrtati kompost baš vam i nije neki sport ? U tom je slučaju savršeno rješenje aeracijski protočni komposter s posudama za skupljanje komposta i doradu istog sa kalifornijskim glistama.

A gdje se može vidjeti taj „aeracijski nešto, nešto…“ komposter?
Komposter br.1 je u Rijeci negdje u Vodovodnoj (prošetajte malo… )

Komposter br.2 je u Rijeci, Osječka 11a.

Objavio: Mladen

Prednosti:

-Brzo kompostiranje (uz pravilan C/N odnos => dodavanje piljevine, i sl. drvenast material).
-Glodavci nemaju pristup sadržaju => kompostiranje organskih tvari koje inače ne bi
kompostirali (kuhano, meso, riba i sl.)
-Lakše je rotirati komposter nego presložiti kompostnu hrpu => češče rotiranje => brže
kompostiranje.
-Zauzima manji volumen od kompostne hrpe.
-Ne treba čekati „dozrijevanje“ material „teče“ kroz komposter.
-Ravnomjernije miješanje dodataka kompostu kao što je biougljen, kameno brašno i sl.

Mane:

-U rotacionom komposteru nije moguće imati gliste, ali se kompostirani materijal može dati glistama na „doradu“ .
-Prestanak rada mikroorganizama pri niskim temperaturama ako je komposter vani.
-Nije u kontaktu sa tlom => poželjno dodati „starter“: gotov kompost, lišče sa šumskog tla i sl.
-Skuplje od kompostne hrpe.

Potreban materijal i alati

Materijal:
Plastična bačva 80L ili 110L ili 220L, komad plastične bačve istog promjera, cijev za kanalizaciju, nastavak cijevi i dva čepa sve za odabrani promjer cijevi (u ovom primjeru korštena cijev F16 cm), dva šarnira i dva kračuna.
Alat:
Bravarski metar, vodootporni flomaster, šestar, bušilica, svrdla (za drvo), ubodna pila ili
višenamjenski alat…

Izrada vratašca

Obilježiti linije rezanja pazeći da se ostavi dovoljno prostora za alat sa kojim se izrezuje kao i za „brtvu“ vratašca

VAŽNO: Prije rezanja vratašca obavezno prvo označiti rupe za šarnire i kračune.

Odrezati vratašca pazeći na zaobljenja. Ubodna pila pravi „čišće“ rezove od višenamjenskog alata.

Izbušiti rupe na bačvi…

… i vratašcima za šarnire i kračune

Od druge bačve (najbolje istih dimenzija) odrezati dno…

… i segment koji se onda pričvrsti na izrezani otvor i obilježi.

Poslije obilježavanja otvora, segment se skine i zatim pazeći da rupe za šarnire i kračune padnu unutar segmenta, …

obilježi vanjski rub segmenta u koji kasnije bušimo rupe za vijke za pričvršćivanje segmenta „brtve“.

Zatim odrežemo višak segmenta za „brtvu“ po obilježenoj liniji …

… i uklonimo ostatke rezanja.

Vratiti „brtvu“ na poziciju obilježiti rupu, …

… izbušiti, …

… staviti vike. Dodati šarnire i kračune.

U primjeru su korišteni vijci F 4mm

U ovoj etapi mogu se montirati vratašca koja smo prije izrezali.

Obilježiti unutarnji rub otvora na „brtvi“ cca 2,5 cm od izrezanog ruba otvora, pazeći da se uglovi označe segmentom kružnice.

Izrezati po obilježenim crtama i ukloniti ostatke rezanja.

Izrada dijelova prve i druge komore

Zalijepiti ljepljivom trakom vodootporni flomaster na šestar. Označiti šestarom kružnicu dimenzije cijevi koju ćemo kasnije provući kroz dno bačve…

… i poklopac.

U kanalizacijskoj cijevi izbušiti rupe za prozračivanje i vraćanje dijela komposta (mikroorganizama) u prvu komoru.

Skratiti cijev minus 2-3 cm od odgovarajuće dužine kako bi kasnije mogla čvrsto držati poklopac.

Obilježiti pri dnu pregiba spoja cijevi kvaratnu rupu za prijelaz materije koja se kompostira iz prve komore u drugu središnju komoru.

Zatim izrezati tako da crta rezanja vijuga pri dnu na strani koja ide prema dnu bačve.

Svrha ovakvog rezanja je da se crte rezanja na cijevi i bačvi ne poklapaju tako da sadržaj ne ispada vani, zatim ukloniti ostatke rezanja sa rubova.

Označiti vodootpornim flomasterom polovinu spojnice i zatim izrezati spojnicu poprečno na dvije polovice.

Sastavljanje kompostera

Provući cijev, …

… stisnuti pero da može proći kroz otvor…

Otvoriti pero otvora između 1. i 2. komore.

Postaviti poklopac na mjesto.

Postaviti polovicu prije odrezane spojnice sa čepom na mjesto i pritisnuti, …

…a zatim izbušiti rupe na spojnici i cijevi za vijke koji drže spojnicu na mjestu.

Na čepu izbušiti rupu(e) za rukohvat, …

… a zatim sa razvrtačem i ostale rupe koje služe za ventilaciju.

Izrezati mrežicu…
Montirati rukohvat tako da vijak sa podloškom uhvati mrežicu, …

… a zatim zalijepiti mrežicu za čep.

Postaviti čep

Izrezati letvicu na minimum 5 dijelova za rukohvate za lakše rotiranje

Izbušiti letvice i komposter zatim montirati vijke.

Time je tijelo protočnog roto kompostera gotovo

Nosač kompostera

Nosač kompostera se može napraviti kao na gornjoj slici. Komposter se isto može objesiti sa gurtnama ili konopcima za osovinu (cijevi sa spojnicom) na nekom za to zgodnom mjestu.

Start kompostera

Kako sadržaj kompostera nema doticaj sa tlom poželjno dodati „starter“: gotovi kompost, glistnjak, lišče sa šumskog tla i sl. …

…materiju punu ugljika, piljevinu, hoblovinu, drvenast materijal i sl. …

… kao i materijal koji ćemo kompostirati. Mogu se dodati i biougljen, kameno brašno, mljevene ljuske jaja i sl. …

Vađenje komposta iz kompostera obavlja se na strani čepa…

Hermetia illucens (BSF-Black soldier fly)

U slučaku da vam se u komposteru bojave ličinke Hermetia illucens (BSF-Black soldier fly, v. sl. iznad) imajte na umu:
– Ličinke BSF alternativni su izvor proteina za akvakulturu, stočnu hranu, hranu za kućne ljubimce i među najučinkovitijim životinjama su u obradi biomase u hranu.
– BSF su veće u odnosu na kućne muhe i puhalice što im omogućuje da spriječe kućne muhe i puhalice da polažu jaja u kompost konzumiranjem njihovih ličinki.
– Nisu štetne za ljude. Za razliku od kućnih muha, odrasle BSF muhe mogu konzumirati samo tekućine poput cvjetnog nektara ili uopće ne jedu.
One ne povrate hranu zajedno s probavnim enzimima kao kućne muhe, stoga ne šire bolesti.
– Ne privlače ih ljudsko prebivalište ni hrana. Ženke koje nose jaja privlači trula hrana ili gnoj zbog polaganja jajašaca.
– Značajna smanjenja E. coli i Salmonella enterica izmjerena su u kokošjem gnoju nakon što su ličinke obradile gnoj.
– BSF u sustavu komposta obično brzo smanjuju volumen i težinu komposta (i do 50%.)
– Frass ličinke muhe je granulirani ostatak bez mirisa koji se može koristiti kao izvrsno organsko gnojivo izravno ili uz dodatnu obradu (gliste).

Objavio: Mladen

LAB metoda preporuča se za male prostore (može i ispod sudopera… gdje nema mjesta za klasično kompostiranje ili za predkompostiranje kuhane hrane prije klasičnog kompostiranja jer tako smanjujemo vjerojatnost pojave glodavaca u kompostnoj hrpi, stoga se metoda preporuča i kod “kvartovskog” kompostiranja.

Napomene:

– LAB = lactic acid bacteria = bakterije mliječne kiseline
– Ne koristiti bilo kakve metalne posude (osobito ne od bakra)
– Koristiti isključivo ne kloriranu vodu
– Ne izlagati “tekućine” direktnom sunčevom svjetlu
– Postupak opisan ovdje često se naziva Bokashi ali „tradicionalna Bokashi receptura“ ima tri grupe mikroorganizama: lakto bakterije, gljivice/kvasci, fototropne bakterije (Lactobacilli, Fungi/yeast, phototropic bacill)

Potrebni „resursi“:

Staklena teglica ili (čaša) staklena tegla, riža, ne klorirana voda, mlijeko, gumice za kosu, ubrusi, raspršivač, kanta i kanta probušenog dna (kante 5-7 L istih dimenzija), poklopac kante, komad šireg drva/tetrapak od mlijeka za „sabijanje“ organske materije. Ako se koristi tetrapak od mlijeka za „sabijanje“ onda treba odrezati vrh tetrapaka da se može šaka zavući unutar tetrapaka.

Uzgoj Lacto bakterija

– Pola čaše riže (bilo koja)
– Manja teglica ne klorirane vode (kišnica, filtrirana, sa slavine mora odstajati barem koji sat) u koju dodamo rižu.
– „Promućkati“ dok voda ne bude „oblačno“ bijela

– Procijediti rižu kroz gazu u veću staklenku ili posudu popuniti max. 2/3 sa zamućenom vodom
– Pokriti ubrusom (maramicom, gazom) … da može „disati“ (poželjno je napisati datum…) koji se pričvrsti sa gumicom za kosu.
– Staviti na mjesto sobne temperature (ne „na sunce“)

– Nakon 3 dana stajanja dolazi do raslojavanja: „pjenica“ na vrhu, zamućena voda, sitni komadići riže na dnu.

Izdvajanje željenog soja Lacto Bacillus

– Samo zamućenu vodu (procijediti,…) pomiješati sa mlijekom u omjeru 3/7, ostaviti 1/3 zraka u tegli, pokriti ubrusom / krpom koju se pričvrsti sa gumicom za kosu…
– Staviti na mjesto sobne temperature koje nije na direktnom suncu
– Nakon tjedan dana dobili smo željeni soj lakto bakterije, raslojavanje: na vrhu neka vrsta sira (mliječni proteini, jestivo z a životinje, baciti na kompost…), na sredini „čisti“ soj Lacto Bacillus Serum-a (žućkasta tekućina).

– Uklanjanjem „sira“ ostaje Lacto Bacillus Serum
– Procijediti serum kroz gazu u bocu raspršivača (serum se može čuvati u hladnjaku ili se serumom “inokuliraju” mekinje koje se kasnije posipaju po organskim ostacima umjesto prskanja raspršivačem)

Korištenje Lacto Bacillus Serum-a (LBS)

– Plastičnu kantu sa rupicama na dnu (5-6 rupica fi 6-7mm) staviti u kantu bez rupica.
– Postepeno puniti kante organskim ostacima, uz prskanje LBS-a sa raspršivačem i nabijanjem organskih ostataka tako da se istisne što više zraka (napuniti kante do vrha). U slučaju da nemate dovoljno materijala za napuniti kante do vrha, privremeno se može staviti najlon tako da organska materija nema pristup zračnom prostoru iznad.
– Zatvoriti kantu „hermetički“ sa poklopcem i spremiti na sjenovito mjesto sobne temperature, minimalno vrijeme fermentacije: 7-10 dana ljeti, 10-14 dana zimi
Idealna temperatura fermentiranja oko 21 °C
Optimalna temperatura fermentiranja 16-25 °C
Max/Min temperatura fermentiranja 7-43 °C
– Napisati datum zatvaranja kante…

Na dnu kante dolazi do skupljanja tekućine (boje koja ovisi o sadržaju) jakog „octenog“ mirisa, moguća je i pojava bijele pljesni

dok pojava neugodnih mirisa znači da se proces ne odvija u željenom smjeru.

Korištenje „fermentirane“ organske materije

– Iscijeđenu tekućinu uklanja se svakih par dana (duže stajanje ljeti može dovesti do neugodnih mirisa tekućine), najbolje istu odmah iskoristiti kao tekuće gnojivo pri čemu se razrjeđuje sa vodom (1:100), sipanje iste u kanalizaciju nije štetno, a za sisteme sa septičkom jamom i povoljno.

– Iskopati „rov“ od 10-15cm dubine, razasuti fermentiranu organsku materiju (5 cm), nasuti malo zemlje (par cm)

i zamiješati s fermentiranom materijom, zatrpati sa ostatkom iskopane zemlje. Na mjestu ukopane „fermentirane“ materije ne smije se saditi barem slijedeće dvije sedmice.

– Zamiješati fermentiranu organsku materiju sa kompostom u klasičnom komposteru.

Zapažanja…

– Poželjno je prati kante poslije svakog ciklusa

Ova metoda „predkompostiranja“ dobro se “slaže” sa barem dva permakulturna načela:
– ne proizvodi otpad
– koristi mala i spora rješenja

LAB sadržaj kante je povoljnije „zakopati“ u kompost, nego odmah zakopati u tlo.
LAB sadržaj kante NE dodavati u glistnjake u velikim količinama, gliste ne vole „svježi“ LAB, dok u tlo ukopani LAB kad se raspadne privlači kišne gliste.

Objavio: Mladen

Cilj je napraviti peć za pravljenje biougljena uz jednostavnost izrade, minimum alata, materijala, vremena…

Čemu služi biougljen: https://www.biochar-journal.org/en/ct/2

Potreban materijal i alati

Alati:
Ubodna pila, bušilica, razvrtač (F20mm), dva čekića, sjekač i/illi svrdla (F5-10mm),
Materijal:
Metalne bačve:

• 200L kom.1,
• 60L kom.2,
• dimovodne cijevi F16cm 1-2 kom. visine cca 85 cm
  (ili limene konzerve 5L kom.6)

Izrada peći za biougljen

Mjere opreza:
Opasnost od eksplozije, isprazniti preostali sadržaj bačve ako ga ima, ostaviti čepove otvorene da se izvjetri ako je potrebno prisilno provjetriti sa npr. fenom za kosu, ne rezati brusilicom (visoke temperature, iskrenje) već ubodnom pilom.

Čišćenje unutrašnjosti bačvi – iscijediti preostali sadržaj bačve ako ga ima, oprašiti masne površine biougljenom da veže masnoću (ili nekim sredstvom za upijanje masnoće) biougljen ukloniti krpom, oprati bačvu deterdžentom za suđe. Iscijeđena otpadna ulja odložiti za na to predviđena mjesta. Bačve se mogu očistiti i pjeskarenjem (kod autolimara npr.), a time skinutu i boju sa vanjske strane.

Vanjski plašt

Zbroj površina donjih rupa > površina presjeka dimovoda
Gornje rupe su manjeg promjera i broja od donjih, služe za dogorijevanje plinova.
Za bačve bez šelne poželjno je rupe na plaštu izbušiti prije izrezivanja poklopca, a gornji red rupa mora biti dovoljno nisko da ih rub poklopca kasnije ne pokrije.

Rupe pri dnu bačve su u dva „cik-cak“ reda na razmaku od cca 5 cm, F 20mm.

Donji rub donjeg reda rupa poravnati sa dnom bačve zbog lakšeg čišćenja pepela

Prilikom bušenja rupa probušiti do kraja da razvrtač može ukloniti „špenu“ od bušenja sa unutarnje strane bačve.

Rupe pri vrhu bačve su u jednom redu na razmaku od cca 10 cm, F 20mm

Poklopac

Bačvama bez poklopca sa šelnom izrezati poklopac ubodnom pilom, bačvu zarezati okomito sa novonastalog ruba do gornje rupe. Novonastala „pera“ lagano saviti par milimetara prema unutra da „poklopac“ može „sjesti“.

Za bačve bez šelne poželjno je rupe na plaštu izbušiti prije izrezivanja poklopca, a gornji red rupa mora biti dovoljno nisko da ih rub poklopca kasnije ne pokrije.

U središtu poklopca izbušiti rupu iz koje krenuti rezati ubodnom pilom „trokute“ do promjera dimnjaka i zatim saviti „trokute“ prema vani da mogu držati dimovod.

ili uz malu pomoć limara…

Retorta

Napraviti rupe sjekačem kako bi se moglo sa ubodnom pilom odstraniti gornji dio jedne bačve od 60L (ili sjekačem odstraniti gornji dio) , ako je potrebno čekićima poravnati „nazubljeni“ lim.

Na drugoj bačvi od 60L napraviti rupe sjekačem kako bi se moglo sa ubodnom pilom prerezati bačvu na visini donjeg ojačanja (ostaje otprilike 1/3 bačve) .

Na dnu 1/3 bačve izbušiti par rupa manjeg promjera (5-10mm)

Isprobati da rezani dijelovi bačava dovoljno dobro sjedaju jedna na drugu, „poravnati“ malo čekićem ako je potrebno.

Gorivo, sadržaj retorte

Koristiti vrlo suhi Materijal za gorivo i/ili punjenje retorte (bez kemikalija, boje, ulja i sl. na sebi):
-ostaci sa polja, vrta (štapovi, daske od visokih gredica, oklasak kukuruza, ostaci orezivanja voćaka i sl.)
-drveni ostaci od krčenja grmlja, šume i sl.,
-drveni ostaci sa gradilišta (npr. štapovi, daske od visokih gredica, palete i sl.),
-ljuske oraha, badema, lješnjaka i sl. (u manjim količinama)
-u retortu se mogu staviti manje količine životinjskih kostiju
Ne koristiti: piljevinu, malč i sl. kao i trulo drvo za gorivo ili za punjenje retorte. Nepotpuno karbonizirano drvo iz prijašnjeg paljenja (ako ima…) ne vračati u retortu ali se može koristiti kao gorivo. Ako nije sigurno porijeklo drva (npr. palete tretirane kemikalijama ili ne) može se koristiti onda kao gorivo.

Korištenje peći

Mjere opreza: opasnost od požara: paliti dalje od krošnji stabala, na tlu očišćenom od gorivih tvari u većem krugu oko peći ili na nasipu od zemlje / šljunka (bez gorivih tvari).

Posljedice unatoč zimskim temperaturama, vlažnoj i ne bujnoj travi i povremenim zalijevanjem vodom oko peći.
Ne ostavljati peć bez nadzora.

Nije preporučljivo paliti u urbanim uvjetima između zgrada, zbog „kuhanja“ sadržaja u retorti u dijelu izgaranja imamo gusti bijeli dim sa vodenom parom.

Punjenje retorte

Prvo napuniti veću bačvu retorte (slagati neuredno), odrezati drvo na odgovarajuću dužinu (ako je potrebno) i staviti 1/3 bačvu kao “poklopac”.

Prilikom stavljanja retorte u „bačvu“ okrenuti rupe na retorti prema dole.

Punjenje gorivom

Gorivo dodati između retorte i plašta 200L bačve , slagati okomito da što manje ometa protok zraka.

Na centar retorte staviti papir, a materijal za potpalu na retortu složiti od centra da što manje ometa protok zraka.

U papir se može dodati malo biougljena za poboljšanje paljenja, zapaliti papir sa više strana.
Čekati da vatra uhvati sa svih strana, a onda staviti poklopac i zatim dimovod.

Korištenje biougljena

Biougljen se NE stavlja direktno u tlo, mora se prvo „aktivirati“.

Biougljen se prije uporabe melje i „aktivira“ (naseljava mikroorganizmima i “puni” hranjivima) najbolje dodavanjem u kompost (C/N omjer podloge sa biougljenom treba biti 25-35/1), umakanjem u kompostni čaj, dodavanjem u kantu prilikom predkompostiranja LAB-om (Bokashi), …

Najčešće greške

-predebeli Materijal (max. promjer oko 7-8 cm, poželjno isti iscijepati ako je sa korom) ,
-mokar materijal (dovoljno je npr. da padne kiša na suhe daske)
-gorivo složeno da ometa protok zraka (onemogućen ravnomjerni „silazak vatrenog prstena”)
-neravnomjerni silazak vatrenog prstena (zapaliti sa više strana…)
-pogrešno okrenuta retorta (rupe na retorti staviti na dno vanjskog plašta)

-previše uredno složena retorta (moguća pojava djelomično karboniziranog materijala)
-paljenje peći odozdo (zapaljene treščice mogu pasti prilikom potpaljivanja na dno…)

Biougljen je dobro „skuhan“ ako ima:

• „staklasti“ zvuk kad ga bacamo na hrpu,
• nije bijele površine (bijelo=ušao zrak u retortu),
• nema smeđih površina (smeđe=nije dovoljno „skuhan“).

Svi dijelovi peći, retorta, dimovodi stanu u vanjski plašt tako da se peć uredno skladišti, lako prenosi…

Biougljen je neka vrsta slijednika od “Terra preta de Indio”, dok je Terra preta primjer značajnog utjecaja na okoliš bez uništavanja istog uz istovremeno značajno povećavanje bio raznolikosti. https://www.youtube.com/watch?v=0Os-ujelkgw

Korištenje biougljena:

U uzgoju životinja kao dodatak:
-silaži
-gnojnici: smanjenje neugodnih mirisa (Biougljen ima visoki kapacitet zadržavanja vode 5/1)
-ishrani životinja: poboljšanje probave i smanjenje neugodnih mirisa.
-obrada vode u uzgoju ribe
-dodatak podlozi za uzgoj gljiva

U građevini:
https://www.biochar-journal.org/en/ct/3-The-use-of-biochar-as -building-material
-dodatak žbukama, klasičnim i glinenim:
reguliranje vlažnosti u prostorijama, pročišćavanje zraka, sprječava razvoj pljesni. Može se dodati do 50% biougljena u glinene / vapnene / cementne
žbuke kao zamjena za pijesak.
-toplinska izolacija, porobetoni
-smanjivanje elektro smoga (GSM, wifi, radio signal…),

Kozmetici:
-dodatak sapunima, kremama, kupkama…

Podloga za urbano zelenilo:
– stabla u urbanom okruženju sade se u mješavinu 15% biougljena i kamenja (32-63mm) sa gornjim slojem od 30 cm sa 25% aktiviranog biougljena i šljunka (2-6 mm). Podloga od biougljena: u prometnim kružnim tokovima nešto malo smanjuje buku, filtrira oborinske vode, otpornija je na sabijanje, olakšava rast korijenja, povećava pristup korijenju stabala vodi i kisiku, olakšava rast korijena.
https://www.biochar-journal.org/en/ct/77-Planting-Urban-Trees-with-Biochar

itd. : https://www.biochar-journal.org/en/ct/2

Pojmovi: drveni ugljen, biougljen, aktivni ugljen, aktivirani biougljen.

Drveni ugljen se proizvodi na temperaturi 300°-350° C (v.sl.) kako bi se dobila što veća količina i veća ogrjevna vrijednost, najčešće se prodaje kao gorivo za roštilj. Biougljen se proizvodi na temperaturama 450-700 kako bi se dobila što veća poroznost.

Aktivni ugljen (E 153) proizvodi se karbonizacijom i aktivacijom/oksidacijom ili impregnacijom različitim kemikalijama, najčešće se koristi u raznim filtrima vode, zraka i sl. Aktivni ugljen i aktivirani biougljen nisu isto, aktivirani biougljen znači da je biougljen „naseljen“ mikroorganizmimai i hranjivima.
Proizvodnja biougljena je jeftinija od proizvodnje aktivnog drvenog ugljena i tehnički je manje zahtjevna.

Objavio: Mladen

Predavanje Ivana Zokovića člana ZEZ-a (Zelena energetska zadruga) je održano u utorak 26.05.2020 u 20:00 čiju snimku možete pogledati na linku pri dnu ovog članka.


“Kako iskoristiti energiju koja je dostupna svima…!?”

Studije ukazuju na to da danas preko 12 milijuna stanovnika EU proizvodi vlastitu energiju i procjenjuje kako bi taj broj mogao narasti na 50% stanovnika EU do 2050. godine.

Hrvatska je mediteranska zemlja s velikim broj sunčanih sati godišnje (prosječno 2.600 sati na Jadranu), no zaostajemo u korištenju sunčeve energije u odnosu na ostatak Europe koje imaju značajno manji potencijal.

Raspravljalo se kako potaknuti građane da iskoriste energiju koja je dostupna svima, te tako postanu otporni na rast cijena električne energije.

Snimku predavanja / rasprave možete vidjeti na sljedećoj poveznici:
Snimak predavanja / rasprave “Kako iskoristiti energiju koja je dostupna svima…!?”

Informativni vodič kako do vlastitog sunčanog sustava
Vodič za mikrosolare

Pridružite nam se ne samo virtualno, nego i u stvarnosti na obostrano zadovoljstvo…
                                                      ri.tranzicija@gmail.com

Objavio: Mladen

Poznato je da JLS (Jedinice lokalne samouprave, Gradovi i Općine) i RH (Republika Hrvatska) imaju u posjedu zemljišta koja bi se mogla iskoristiti za vrtlarenje za osobne potrebe što je posebno aktualno u ova korona vremena (ekonomski, zdravstveno itd.)

Udružite se, razmijenite iskustva…
Ako se želite udružiti sa vrtlarima iz “vašeg” Grada, Općine, razmijeniti iskustva, zajednički djelovati prema JLS, itd…  udruživanje možete ostvariti popunjavanjem ankete  “Kompostiraj, bicikliraj i vrt aktiviraj…”

Na kartama Arkoda možete pogledati kojoj katastarskoj općini pripadaju brojevi čestica koje vas interesiraju (sa lijeve strane prikaza Arkod str. uključite odgovarajuće slojeve, KAT.OPCINE i/ili KATASTAR), kao što možete i doznati što se nalazi na zemljištu koje vas interesira.

Ako želite znati u čijem je vlasništvu zemljište koje vas interesira upišete općinu i broj čestice zemljišta koje vas interesira (iz Arkod-a ) u stranicu DGU-a (Državna geodetska uprava).

Npr: Ako ste u okolici Pule, Valtura upisujete u stranicu DGU-a.
Općinski sud / ZK odjel: Zemljišnoknjižni odjel Pula
Glavna knjiga*: VALTURA (iz ARKOD-a, sloj, KAT.OPCINE )
Broj kat. čestice: ###/# (iz ARKOD-a sloj, KATASTAR )

Ako je zemljište u vlasništvu RH ili JLS ostatak teksta bi vam mogao biti od koristi.

Važna napomena: u vrlo malom dijelu RH broj katastarske čestice (iz Arkoda) ne odgovaraju „gruntovnoj“ ZK katastarskoj čestici (npr. veći dio Rijeke) koji upisujemo u stranicu DGU-a iz prijašnjeg primjera, ukratko rezultati neće biti baš svugdje 100% korektni.

Pažnja, razlikujte zemljišta u vlasništvu RH gdje zahtjev za zakup zemljišta obrađuju JLS i zemljište u vlasništvu JLS gdje zahtjev isto obrađuju JLS.
Ako JLS nema stranice sa obrascima ili naputkom za zakup zemljišta (v. primjere na dnu str.) onda možete kontaktirati JLS gdje se nalazi čestica za koju ste zainteresirani. Mail kontakte i br. tel. (npr: Gradonačelnik/Načelnik općine, Predsjednik Gradskog/Općinskog Vijeća) možete naći na web strancama JLS ili Kontakt podaci općina, gradova i županija (*.xls; 114KB)

RH ne daje u zakup dio čestice (cijela ili ništa), dok je u nekim Gradovima/Općinama to moguće ako je čestica u vlasništvu JLS (npr.: Grad Rijeka)

Putem ovog foruma (perforum.info) možete razmjenjivati linkove, konkretne dojmove i iskustva zakupa zemljišta u vlasništvu JLS ili RH, ukoliko ste se već upustili u tu priču ili imate namjeru.

Slijedi nekoliko linkova za primjer kako bi lakše našli web stranicu JLS u kojoj želite zakup zemljišta za vrtlarenje i sl.

Buje – Zahtjev za zakup-kupnju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države

Brtonigla – Zahtjev za zakup-kupnju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države

Rijeka – Zakup zemljišta u vlasništvu Grada Rijeke za poljoprivrednu obradu (v. pod r.br.4)

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske vodič kroz zakup u 6 koraka za poljoprivrednike i JLS

Udružite se…
Neke od „vrtlarskih“ inicijativa za urbano vrtlarenje i lokalnu proizvodnju hrane na području Pule
…popunjavanjem ankete  “Kompostiraj, bicikliraj i vrt aktiviraj…”

Objavio: Mladen

Alat:
Škare, lopatica, kašeta, cerada (mogu i veće vreće za smeće…)
Materijal:
Prazni tetrapaci (ili čašice od jogurta i sl.), kašete, zemlja (može i od prošle godine), kompost (najbolje svoj ili https://sharewaste.com), pijesak (prodaja građevinskog materijala)

Prazni tetrapaci su praktičniji od čašice za jogurt jer bolje iskorištavaju prostor tj. presadnice imaju nešto više zemlje na raspolaganju.
Kašete nisu nužne ali pomažu oko premještanja presadnica npr. na/sa balkona ili transport do vrta.
Praktičnije su dublje kašete jer se presadnice mogu stavljati jedne na druge sve dok presadnice ne prerastu rub kašete, a na kraju sezone kašete mogu poslužiti za transport / skladištenje plodova…

Priprema „čašica“ od tetrapaka rezanjem na pola. „Čašice“ cca 1cm od dna zarezati bočno na uglu zbog procjeđivanja viška vode. Tetrapak bez čepa i slično je najpovoljnije rješenje jer se mogu iskoristiti obadvije polovice bez dodatnog posla uklanjanja čepa a dobijemo i mali prostor na dnu „čašice“ koji čuva vlagu. Poželjno je da se dvije polovice malo razlikuju po visini jer ih je kasnije lakše izvaditi iz kašete. U duguljasti tetrapak kao na slici ispod stanu dvije presadnice rajčice.

Zemlju razastremo po ceradi (ili kao ceradu koristimo vreće za smeće koje možemo kasnije iskoristiti…)
Može se koristiti zemlja od prošle godine u koju se doda kompost i pijesak. Pijesak (mljeveni kamen – vapnenac ili mljevene ljuske od jaja) se može nabaviti u centrima koji prodaju građevinski materijal (granulacija od 0-2 milimetara).
Kompost se može probati nabaviti upitom vlasnika kompostera na https://sharewaste.com, isto tako ako nemate gdje kompostirati možete svoje organske ostatke ostaviti u najbližem komposteru u dogovoru sa vlasnikom kompostera preko https://sharewaste.com.
Prosijavanje (i miješanje) zemlje, komposta i pijeska (kroz kašete), punjenje „čašica“  i stavljanje „čašica“ u kašete…

Označavanje presadnica je svakako važan korak kako ne bismo zaboravili gdje je što posijano kao i kasnije u vrtu kako bi smo znali od koje sorte uzimamo sjeme. Kako koristimo enormne količine ranih plastičnih spremnika najzgodnije ih je prije odlaganja u za to predviđeni kontejner izrezati škarama u zastavice za obilježavanje.
Ako zastavice služe za obilježavanje višljih biljaka npr. rajčica mogu se na vrhu probušiti rupe, a onda sa strane zarezati od ruba do rupe kako bi smo dobili neku vrstu kukice.
Kada presadimo presadnicu u vrt zastavicu premjestimo u zemlju do biljke ili na grančicu biljke kako zastavicu ne bi pokrili malčem.
Sortu presadnice upisujemo vodootpornim flomasterom.

Objavio: Mladen