Razvoj održivih zajednica
Kopriva (lat. Urtica) je rod biljaka iz porodice koprivovki (Urticaceae) čije su stabljike i listovi pokriveni dlakama žarnicama koje se pri dodiru lome izlučujući mravlju kiselinu. Iako je mnogima poznata kao neugodna korovska biljka koja izaziva osip, kopriva je zapravo pravo blago za zdravlje i kućanstvo.
Nastavite čitati
Ostvari prinos! Kakav je prinos čičoke u prvoj godini uzgoja? Evo usporedbe različitih sorti, kako sam brao (vadio) gomolje, kako sam na kraju skladištio čičoku. I što ću dalje s njom?
Nastavite čitati
Znate li prepoznati kvalitetnu sadnicu? Znate li razliku sadnice i reznice? Znate li prepoznati je li biljka živa ili mrtva, iako je doba mirovanja? Zanimljivo je da bi Vi to trebali znati, a ne znaju oni koji vam prodaju sadnice. Meni su tako proteklih godina (uspješno) prodali svakakve grane pod sadnice.
Nastavite čitati
Postoji li permakultura bez uzgoja hrane? Je li permakultura “odlazak u šumu, na selo…”? Kako netko može podučavati permakulturu, a da prethodno nije izgradio neko imanje, nije samodostatan? Je li moguće prakticirati permakulturu bez certificiranog tečaja? Postoji li “permakulturni vrt”? Kako izgleda permakultura na nekom primjeru? Da li permakultura zagovara povratak na neki raniji stupanj razvoja civilizacije? Je li permakultura u sukobu sa novcem, državom, porezima…? Kakva je to “permakultura na balkonu”?
Nastavite čitati
Što se to u prirodi događa, da “uništavanje” pomaže? Je li moguće da su biljke u prirodi toliko navikle na brojne nedaće, da se baš za njih spremaju? Već znamo da postoji sjeme koje klija tek nakon požara. Korov raste tek kada se prekopa vrt. Mogu li biljke “osjetiti” da je u blizini palo veliko stablo, pa dobiju “nalog” da krenu sa rastom? Jesu li neke biljke toliko ukusne životinjama, da su u svoj “program” uvrstile i redovitu štetu od divljači? Da ne znaju rasti drugačije, pa im ta šteta dođe kao trening za budući razvoj?
Nastavite čitati
Košenje je naizgled jednostavna radnja o kojoj se nema što reći u kontekstu permakulture. Svi vjerojatno razumiju kako i zašto se provodi košenje, ili imaju iskustva sa košenjem. Ipak, permakulturni sustavi teže povećanju raznolikosti okoliša, te učinkovitom korištenju resursa. U permakulturi ne volimo kad nam netko kaže “to se tako radi”. Važno je raspolagati odgovarajućim alatima i vještinama. Važno je razumjeti zašto nešto radimo, i koji je najučinkovitiji način da to učinimo.
Nastavite čitati
Pokrovni usjevi (eng.: cover crops) podrazumijevaju mjere održavanja tla uz prisutnost vegetacije na zemljištu. Mjere su s namjerom održanja ili povećanja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem mahunarki (leguminoza), poboljšanja mikrobiološke aktivnosti tla, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito – podizanja plodnosti tla.
Nastavite čitati
Imate livadu i želite šumski vrt? Do njega možete doći na razne načine. Ne postoji jedinstveni recept koji će funkcionirati kod svih. Ja ću opisati kako sam ja došao do svog šumskog vrta, jer razlikuje se od tipičnih primjera.
Nastavite čitati
Sječka je drvenasti otpad nastao usitnjavanjem grana i drugih drvenastih djelova biljaka. Ovo su moja dosadašnja iskustva sa korištenjem drvene sječke u vrtu. Nisam proveo nikakvo opsežno istraživanje (tj. prepisao neki drugi izvor), nego samo opisujem vlastita iskustva.
Nastavite čitati
Kada bi uzgajali samo jednu biljku, koja bi to bila? Mnogi permakulturni edukatori na prvo mjesto stavljaju upravo čičoku. Prisutna je u mnogim permakulturnim vrtovima, ali i kao ukrasna biljka mnogih okućnica. Čičoka se često nađe i na zapuštenim terenima koje su ljudi napustili prije mnogo godina, što govori o njenoj otpornosti.
Nastavite čitati
Kada promatram svoje biljke, neke rastu izuzetno dobro, dok druge stagniraju. Nekad je stvar prilagođenosti jedne biljke na mikrolokaciju koja joj je na raspolaganju. Ako sam nešto posadio na krivo mjesto, jasno da nema mnogo sreće sa uzgojem. Ali, često se ne radi uopće o tome. Pojedine biljke imaju periode kada rastu veoma dobro, pa onda stagniraju ili se suše. Imaju boljih i lošijih godina, a na istom mjestu. Nakon višegodišnjeg promatranja, dolazim do zaključka da najveću razliku čini upravo voda. Gdje god je nekom greškom (ili namjerno) procurila voda, tu je bujao život. Gdje je bilo malo više hlada ili je tlo bilo malčirano, biljke su bile zdravije, zelenije. U kontroliranim uvjetima u plasteniku gdje svakoj biljci dajem određenu dozu vode, najjasnije se vidi razlika. Zbog primitivnog sustava kapaljki neke su biljke dobivale malo više vode od drugih. Te su rasle mnogo brže i davale više plodova.
Nastavite čitati
Masanobu Fukuoka (2.2.1913. – 16.8.2008.) je neosporno jedan od najvažnijih pionira i filozofa permakulture. Njegova revolucionarna ideja o uzgoju riže bez oranja, gnojiva i pesticida postavila je temelje za mnoge permakulturne principe.