JE LI VRIJEME ZA NACIONALNI REFERENDUM O BUDUĆNOSTI MLADIH?

Jesmo li, zbog ugroženosti cjelokupnog života na Zemlji, zbog naše djece i unuka, bez kompromisa i pod svaku cijenu, i bez obzira na to što druge zemlje to možda još ne rade, spremni prioritetno štititi njihovo pravo na život, poštujući prirodna ograničenja i rokove za prilagodbe na koje upozoravaju znanstvenici (jer su to preduvjeti za njihov opstanak), pritom se odlučno zalažući za mir i pravednost prema svima?

Nastavite čitati

PANDEMIJA KRATKOVIDOSTI

Covid, potresi, izbori, rat u Ukrajini, pad drona, poskupljenja energije i hrane… sve su to događanja koja plijene pozornost javnosti i koja traže reakciju nositelja odlučivanja. Ali, od nositelja odlučivanja se očekuje da imaju neki širi pogled na ta događanja i da prema tome kreiraju nacionalnu ili lokalnu listu prioriteta. Osobito je važno da pritom kratkoročni potezi ne budu dugoročno štetni, odnosno da ne dođe do razbacivanja oskudnih resursa danas na projekte i programe koji već sutra neće moći ili smjeti funkcionirati, ili će biti nepotrebni.

Nastavite čitati

DJECA KAO ROBA

Kao da nam nije bilo dosta Covida, od nikud iskočiše poskupljenja nafte, plina, struje, hrane – svega. No, samouvjereni resorni ministar prati stanje i najavljuje mjere kojima će ta privremena poskupljenja učiniti podnošljivima najranjivijim skupinama (zamrzavanja cijena, smanjivanja poreskih stopa, vaučeri…). Vlada svoj optimizam i sposobnost upravljanja kriznim stanjima temelji na visokim stopama rasta gospodarstva, još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni, na ulasku u eurozonu.

Nastavite čitati

NACIJA KOJA JE IZGUBILA „METAR“ ZA REALNOST

Prve minute vijesti preplavljene su pikanterijama iz međusobnih odnosa čelnih ljudi nacije, o pojedincima ogrezlim u korupciji, o „epohalnoj“ kupovini borbenih zrakoplova… Puno se vremena potrošilo i na okupljanje ekonomista u Opatiji, uz sudjelovanje vrha Vlade, jer je taj skup prštao od optimističnih procjena o rastu gospodarstva. S druge strane, Klimatska konferencija u Glasgowu, mada je trajala dva tjedna, nekako je brzo počela medijski da blijedi.

Nastavite čitati

INFRASTRUKTURA PROPADA – ZAŠTO?!

Radio emisija na ovu temu emitirana je pred lokalne izbore prije 4 godine. Na nju su me podsjetili veliki problemi koji se ovih dana zbivaju s infrastrukturom Zagreba, ali slično se dešava i u drugim gradovima i općinama, osobito onima uz more. Kako su pred ljeto ove godine obavljeni još jedni lokalni izbori, nove lokalne garniture sada pred sobom imaju izradu i usvajanje svojih prvih planova za narednu godinu. Možda bi im nešto od iskustava izrečenih u ovoj emisiji (stečenih izvan Hrvatske) moglo pomoći da obrate pozornost na nešto što je važno kod planiranja infrastrukture a lako prođe nezapaženo, kako bi izbjegli „pandemiju“ propadanja infrastrukture.

Nastavite čitati

OPSTANAK NAJKOOPERATIVNIJIH

Prije stotinjak godina vodeći industrijalci poput Andrew Carnegia počeli su sve glasnije zastupati teorije koje opravdavaju nesmiljeno natjecanje u ekonomiji i pojavu sve većih socijalnih razlika među ljudima, pozivajući se na Darwina. Kao, prirodni odabir funkcionira tako da najjači pobjeđuju – dakle, to je posve prirodno. Slijedom toga, u ekonomiji jači također pobjeđuju, pa se nitko ne treba čuditi što danas 8 najbogatijih ljudi na svijetu ima više bogatstva od 3,5 milijarde najsiromašnijih.

Nastavite čitati

OTIMANJE ZEMLJE

Tko se ozbiljno misli baviti klimatskom krizom i napuštanjem fosilnih goriva mora biti spreman na lokalizaciju življenja. Za mlade to je usmjerenje koje im obećava opstanak (vidi https://www.perforum.info/kako-smanjiti-gospodarstvo-a-da-ga-ne-razbijemo/). No, da bi mladi mogli ići u tom smjeru morali bi imati pristup lokalnim prirodnim resursima (poljoprivredno zemljište, šume, voda…), jer samo ako su im isti dostupni mogli bi lokalno raditi na osiguravanju svojih osnovnih životnih potreba (hrana, energija, voda, krov nad glavom, zajednica u kojoj se ljudi brinu jedni o drugima).

Nastavite čitati

POZOR! PROMJENE PRIORITETA NA PUTU!

Kad pitate ljude što misle o sadašnjem stanju gospodarstva ili o sadašnjem stanju okoliša, odnosno, kakav imaju osjećaj – nalazimo li se danas u boljoj situaciji nego prije 10, 20 ili 30 godina, onda ćete teško naći sugovornike koji misle da nam je danas bolje. Gospodarstvo se doima kao smjesa financijskih promašaja, velike nezaposlenosti i rastućih razlika između onih koji imaju i onih koji nemaju. A stanje tla, mora i zraka upućuje na znakove kolapsa okoliša.

Nastavite čitati