Razvoj održivih zajednica
Nedavno je Ikea objavila da će ukinuti jednokratnu uporabu plastike i postati „klimatski pozitivna“ do 2030. godine. Tom prigodom je njen glavni direktor za održivost Steve Howard objasnio zašto to ima poslovnog smisla: „Postići 100% u nekom podhvatu je lakše nego postići 90% ili 50%.
Nastavite čitati
Na engleskoj televiziji postoji emisija pod nazivom „Panorama“, a početkom ožujka bila je posvećena temi Besana Britanija. Nenaspavane obitelji, osobito mlađi članovi, sve češće traže liječničku pomoć zbog lošeg sna. U zadnjih 10 godina ova se pojava utrostručila!
Nastavite čitati
Od vremena Margaret Thatcher i Ronalda Reagana, kada je neoliberalizam dobio krila, dogodilo se povijesno neviđeno raslojavanje društva. Bogatstvo danas najbogatijih šezdesetak ljudi na svijetu jednako je bogatstvu siromašne polovice čovječansta – 3,5 milijarde ljudi!
Nastavite čitati
Znamo da je evolucija od nas napravila socijalna bića. Mi jesmo jedinke, ali naš identitet u velikoj mjeri određuje društvo kojem pripadamo. Kada kao jedinka pogriješimo ili nešto loše učinimo, neki naslijeđeni unutarnji mehanizam preplavi nas osjećajem srama ili krivnje. Ali kada društvo učini to isto, nikakav sličan mehanizam se ne aktivira.
Nastavite čitati
Vlada je donijela odluke. LNG ide u realizaciju, a i Dinaridi, i ta krševita petina Hrvatskog teritorija, uz Panoniju i Jadran, prepušta se na bušenje naftnim kompanijama.
Nastavite čitati
Siječanj. Za mnoge je to depresivan mjesec, kada ližu otvorene potrošačke rane na svojim tekućim računima nastale tijekom blagdanskih šopingiranja. A po ekonomskim statistikama, svi bismo trebali skakati od sreće, jer smo probili sve dosadašnje rekorde u potrošnji. To je ekonomski indikator da nam je bolje, da potrošački optimizam raste, da će BDP biti veći… Ali, kad pogledamo ljude oko sebe, na njima se baš i ne vidi neka euforija zbog tih statističkih postignuća.
Nastavite čitati
Živimo u turbulentnim vremenima kada diljem svijeta jača desni ekstremizam, a u nekoliko zemalja se dočepao i vlasti. Nekada su to samo grupe nasilnika prema emigrantima, prema drugim nacionalnim, rasnim ili vjerskim skupinama, a nekada su to prave političke stranke čije djelovanje i programi nose vrlo prepoznatljiva nacistička obilježja.
Nastavite čitati
Znanstvenici već nekoliko desetljeća upozoravaju na dramatične procese mijenjanja klime, smanjivanja bioraznolikosti, gubitka plodna tla i iscrpljivanja resursa. To je popraćeno i sve većim nejednakostima u društvu, nagomilavanjem dugovanja, zveckanjem oružjem, a sada i pandemijom.
Nastavite čitati
Krajem svibnja zapljusnuo nas je val optimizma. Svi mediji su brujali o tome kako hrvatsko gospodarstvo ubrzava, kako su investicije naša lokomotiva rasta… Rast BDP-a od 3,9% neki poslodavci su čak ocjenili skromnim, misle da bi BDP trebao rasti 5%, možda i više.
Nastavite čitati
Ne, ne radi se o nekom friškom, osobnom, traumatičnom iskustvu. Ali, nedavno sam naletio na članak Umaira Haque-a (već smo ga spominjali u ovoj emisiji) pod naslovom Zašto je pristojnost najmoćnija ideja koju su ljudi ikad imali, i naravno, zagolicao je moju radoznalost jer pristojnost danas baš i ne kotira visoko u suvremenom društvu.
Nastavite čitati
Od kad je 2008. godine nastupila globalna financijska kriza, svijet se od nje baš i nije oporavio, barem ne na način da to i mali ljudi mogu osjetiti kao poboljšanje njihove kvalitete življenja, kao osjećaj veće osobne sigurnosti i kao rastući optimizam da će im sutra biti bolje. Kad se govori o mirovinskom, zdravstvenom i drugim socijalnim i gospodarskim sustavima, često se upotrebljava riječ „kolaps“, a ljudi sve nestrpljivije očekuju pojavu nekoga tko bi napokon „stvari stavio na svoje mjesto“ i prekinuo taj njihov osjećaj straha i neizvjesnosti zbog mogućeg kolapsa važnih im sustava.
Nastavite čitati