Dizajnerski praktikum – podrška za osposobljavanje u permakulturnom dizajniranju

Permakulturno dizajniranje integrira tradicijska i suvremena znanja i vještine, te oblikuje životni prostor i zajednicu oponašajući prirodne procese. Dobri permakulturni dizajneri trebali bi moći dizajnirati gotovo bilo što: kuću, stan, imanje, kvart, organizaciju, građansku inicijativu, pa čak i poslovni poduhvat.

Nastavite čitati

Jesmo li negdje zapeli?

Poput junaka sa naslovne slike, vjerojatno imamo jasnu ideju gdje želimo stići, ali je nejasan put do tog cilja. Ako inzistiramo da svaki korak mora doslovno biti usmjeren prema tom cilju, vjerojatno ćemo negdje zapeti. Naći ćemo se na mjestu sa kojeg je nemoguće nastaviti, ili je naredni korak pretežak, opasan… Ja sam prilikom razvoja svog imanja često zapinjao baš na ovaj način. Gledao kako se permakulturni projekti gotovo sami od sebe realiziraju, pa očekivao da će i moji tako. Jer, kao, surađujemo sa prirodom, pa će priroda odraditi sav posao. Napravio neku kućicu od dasaka, pa očekivao da će obitelj sa dvoje djece u njoj spavati. Na neobrađenu livadu bacio šaku sjemenja, jer, tako to priroda radi. Kopao jezera, sadio stabla, sve bez nekog reda i plana. Rješavao sam probleme koje nisam imao, da bih si napravio nove koje imam i danas.

Nastavite čitati

Permakultura kao hortikultura

Postoji li permakultura bez uzgoja hrane? Je li permakultura “odlazak u šumu, na selo…”? Kako netko može podučavati permakulturu, a da prethodno nije izgradio neko imanje, nije samodostatan? Je li moguće prakticirati permakulturu bez certificiranog tečaja? Postoji li “permakulturni vrt”? Kako izgleda permakultura na nekom primjeru? Da li permakultura zagovara povratak na neki raniji stupanj razvoja civilizacije? Je li permakultura u sukobu sa novcem, državom, porezima…? Kakva je to “permakultura na balkonu”?

Nastavite čitati

Što priroda želi? Dva primjera

Što se to u prirodi događa, da “uništavanje” pomaže? Je li moguće da su biljke u prirodi toliko navikle na brojne nedaće, da se baš za njih spremaju? Već znamo da postoji sjeme koje klija tek nakon požara. Korov raste tek kada se prekopa vrt. Mogu li biljke “osjetiti” da je u blizini palo veliko stablo, pa dobiju “nalog” da krenu sa rastom? Jesu li neke biljke toliko ukusne životinjama, da su u svoj “program” uvrstile i redovitu štetu od divljači? Da ne znaju rasti drugačije, pa im ta šteta dođe kao trening za budući razvoj?

Nastavite čitati