Razvoj održivih zajednica
Kopriva (lat. Urtica) je rod biljaka iz porodice koprivovki (Urticaceae) čije su stabljike i listovi pokriveni dlakama žarnicama koje se pri dodiru lome izlučujući mravlju kiselinu. Iako je mnogima poznata kao neugodna korovska biljka koja izaziva osip, kopriva je zapravo pravo blago za zdravlje i kućanstvo.
Nastavite čitati
Ostvari prinos! Kakav je prinos čičoke u prvoj godini uzgoja? Evo usporedbe različitih sorti, kako sam brao (vadio) gomolje, kako sam na kraju skladištio čičoku. I što ću dalje s njom?
Nastavite čitati
Znate li prepoznati kvalitetnu sadnicu? Znate li razliku sadnice i reznice? Znate li prepoznati je li biljka živa ili mrtva, iako je doba mirovanja? Zanimljivo je da bi Vi to trebali znati, a ne znaju oni koji vam prodaju sadnice. Meni su tako proteklih godina (uspješno) prodali svakakve grane pod sadnice.
Nastavite čitati
Što se to u prirodi događa, da “uništavanje” pomaže? Je li moguće da su biljke u prirodi toliko navikle na brojne nedaće, da se baš za njih spremaju? Već znamo da postoji sjeme koje klija tek nakon požara. Korov raste tek kada se prekopa vrt. Mogu li biljke “osjetiti” da je u blizini palo veliko stablo, pa dobiju “nalog” da krenu sa rastom? Jesu li neke biljke toliko ukusne životinjama, da su u svoj “program” uvrstile i redovitu štetu od divljači? Da ne znaju rasti drugačije, pa im ta šteta dođe kao trening za budući razvoj?
Nastavite čitati
Pokrovni usjevi (eng.: cover crops) podrazumijevaju mjere održavanja tla uz prisutnost vegetacije na zemljištu. Mjere su s namjerom održanja ili povećanja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem mahunarki (leguminoza), poboljšanja mikrobiološke aktivnosti tla, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito – podizanja plodnosti tla.
Nastavite čitati
Kada bi uzgajali samo jednu biljku, koja bi to bila? Mnogi permakulturni edukatori na prvo mjesto stavljaju upravo čičoku. Prisutna je u mnogim permakulturnim vrtovima, ali i kao ukrasna biljka mnogih okućnica. Čičoka se često nađe i na zapuštenim terenima koje su ljudi napustili prije mnogo godina, što govori o njenoj otpornosti.
Nastavite čitati
Jean-Martin Fortier, svjetski poznati ekološki poljoprivrednik dolazi u Hrvatsku! Događaji će se održati 3. svibnja u Zagrebu te 4. svibnja na nagrađivanom eko imanju Zrno.
Nastavite čitati
Veoma je važno da uzgajate vlastitu hranu. To ne mora biti sva hrana koju trošite, što često i nije izvedivo. Ipak, nešto bi trebali sami osigurati. Ne govorim o tegli sa začinskim biljem na kuhinjskom prozoru. Ne govorim ni o poslasticama ili multivitaminima iz malog vrta pred kućom. To je sve u redu ako imate mogućnosti. Govorim o hrani koja se jede kada smo gladni. Ona kojom možemo napuniti trbuhe, pa raditi neki fizički zahtjevan posao. To je hrana koja nas čini manje ovisnima o lancu opskrbe. Ona koja ne dopušta da se plašimo tko će koga napasti. Hoće li biti kakav štrajk, hoćemo li primiti mjesečnu plaću. Tek kada se ti strahovi eliminiraju, onda možemo dalje. Onda je lakše saditi stabla, transformirati okoliš, zagovarati promjene u društvu.
Nastavite čitati
Sve se češće govori o regenerativnoj poljoprivredi. “Regenerativna ekološka poljoprivreda poboljšava resurse koje koristi, umjesto da iste troši ili uništava.“. Regenerativna poljoprivreda temelji se na visokoj razini biološke raznolikosti i plodoredu. Takav način poljoprivrede povećava bioraznolikost, kruženje vode, te poboljšava ekosustave. Ona zastupa i u djelo provodi ideju da poljoprivreda može istovremeno davati čovjeku obilje hrane i obnavljati ekosustave, te doprinositi zdravlju cijele biosfere planete Zemlje. Štoviše, ta dva cilja mogu biti i u sinergiji.
Nastavite čitati
Ono što se vrlo rijetko viđa u popularnim video klipovima ili stručnoj literaturi, su gredice pod nagibom. Većina vrtova je prilično ravna. Ako se radi o planinskom ambijentu, dio terena se često terasira, izravna koliko je moguće. I onda malčiranje funkcionira besprijekorno. Kako to funkcionira kada teren nije terasiran? I zašto bi ipak trebalo težiti izravnavanju terena barem za uzgoj povrća?
Nastavite čitati
U prirodi, voćka ne niče sama usred livade. Biljke ne niču u pravilnim razmacima. Odmah pored moje livade, nalazi se mlada šuma. Šuma nije imala problema ni sa vjetrom, snijegom, divljači… U šumi je sve raslo bez ikakvog problema. Možda je i bilo oštećenja, ali nije bilo značajno. Svake godine, bilje na rubu tog šumarka je bilo sve veće. Tamo, biljke rastu u zajednicama. Jedna uz drugu…
Nastavite čitati
Masanobu Fukuoka (2.2.1913. – 16.8.2008.) je neosporno jedan od najvažnijih pionira i filozofa permakulture. Njegova revolucionarna ideja o uzgoju riže bez oranja, gnojiva i pesticida postavila je temelje za mnoge permakulturne principe.