Par jednostavnih koraka do velike količine hrane

Veoma je važno da uzgajate vlastitu hranu. To ne mora biti sva hrana koju trošite, što često i nije izvedivo. Ipak, nešto bi trebali sami osigurati. Ne govorim o tegli sa začinskim biljem na kuhinjskom prozoru. Ne govorim ni o poslasticama ili multivitaminima iz malog vrta pred kućom. To je sve u redu ako imate mogućnosti. Govorim o hrani koja se jede kada smo gladni. Ona kojom možemo napuniti trbuhe, pa raditi neki fizički zahtjevan posao. To je hrana koja nas čini manje ovisnima o lancu opskrbe. Ona koja ne dopušta da se plašimo tko će koga napasti. Hoće li biti kakav štrajk, hoćemo li primiti mjesečnu plaću. Tek kada se ti strahovi eliminiraju, onda možemo dalje. Onda je lakše saditi stabla, transformirati okoliš, zagovarati promjene u društvu.

Nastavite čitati

Regenerativna poljoprivreda – održivi oblik uzgajanja hrane temeljen na bioraznolikosti

Sve se češće govori o regenerativnoj poljoprivredi. “Regenerativna ekološka poljoprivreda poboljšava resurse koje koristi, umjesto da iste troši ili uništava.“. Regenerativna poljoprivreda temelji se na visokoj razini biološke raznolikosti i plodoredu. Takav način poljoprivrede povećava bioraznolikost, kruženje vode, te poboljšava ekosustave. Ona zastupa i u djelo provodi ideju da poljoprivreda može istovremeno davati čovjeku obilje hrane i obnavljati ekosustave, te doprinositi zdravlju cijele biosfere planete Zemlje. Štoviše, ta dva cilja mogu biti i u sinergiji.

Nastavite čitati

Malčiranje nagnutog terena

Ono što se vrlo rijetko viđa u popularnim video klipovima ili stručnoj literaturi, su gredice pod nagibom. Većina vrtova je prilično ravna. Ako se radi o planinskom ambijentu, dio terena se često terasira, izravna koliko je moguće. I onda malčiranje funkcionira besprijekorno. Kako to funkcionira kada teren nije terasiran? I zašto bi ipak trebalo težiti izravnavanju terena barem za uzgoj povrća?

Nastavite čitati

Dizajniranje biljnih zajednica

U prirodi, voćka ne niče sama usred livade. Biljke ne niču u pravilnim razmacima. Odmah pored moje livade, nalazi se mlada šuma. Šuma nije imala problema ni sa vjetrom, snijegom, divljači… U šumi je sve raslo bez ikakvog problema. Možda je i bilo oštećenja, ali nije bilo značajno. Svake godine, bilje na rubu tog šumarka je bilo sve veće. Tamo, biljke rastu u zajednicama. Jedna uz drugu…

Nastavite čitati

OTIMANJE ZEMLJE

Tko se ozbiljno misli baviti klimatskom krizom i napuštanjem fosilnih goriva mora biti spreman na lokalizaciju življenja. Za mlade to je usmjerenje koje im obećava opstanak (vidi https://www.perforum.info/kako-smanjiti-gospodarstvo-a-da-ga-ne-razbijemo/). No, da bi mladi mogli ići u tom smjeru morali bi imati pristup lokalnim prirodnim resursima (poljoprivredno zemljište, šume, voda…), jer samo ako su im isti dostupni mogli bi lokalno raditi na osiguravanju svojih osnovnih životnih potreba (hrana, energija, voda, krov nad glavom, zajednica u kojoj se ljudi brinu jedni o drugima).

Nastavite čitati

Vrtlarenje u skladu sa prirodom – najbitniji elementi potpuno organskog vrta

Da li znate koja je ključna razlika između ove današnje konvencionalne proizvodnje hrane u odnosu na prirodan pristup? Mnogo je praktičnih razlika, no postoji jedna suštinska i o njoj ću ovdje pisati. Današnja poljoprivreda temelji se na ubijanju života, a prirodna upravo na namjeri da oplemenimo i unesemo što više života u naša polja i vrtove!

Nastavite čitati

Permakulturni pristup puževima u vrtu

Prije nego što prijeđemo na “borbu” s puževima, pogledajmo ih kao dio permakulturnog sustava. Puževi su element kao i bilo koji drugi, pa možemo analizirati njihove potrebe, proizvode i usluge koje pružaju (i da, one postoje) i njihove urođene osobine. Kao i svaka životinja, i puževi trebaju sklonište, vodu, hranu, uvjete za razmnožavanje i skrovište. Kao vrtlari, imamo značajan utjecaj na svaki od ovih elemenata, zar ne?

Nastavite čitati