BioGoriva

[m2]

nije ti to problem... samo gurneš feed-in-tube da ide otprilike 10 cm iznad dna samog digestera...
moras ostavit dovoljno prostora da ti se ne začepi dovod s materijalon kojin "hraniš" digestor.
prouči ovaj sajt:
http://solarcities.blogspot.com/
tamo ti je sve objašnjeno do u detalje. imas i njegov jutjubčanel: https://www.youtube.com/channel/UCtQ3k0P7tIC8Rpt5q68ybCA
lik ti je objasnija sve šta tribaš znat..

ja san radija digestor prema njegovim uputama i sad iman toliko plina da ne znan sta bi s njin...
triban smislit neki način kako ga tlačit a da nije skup. postoje kompresori za punjenje ronilačkih boca ali su skupi ka sam đavo...
sad pokusavan nač ručne pumpe za plin... koje mogu punit nestlačeni plin u bocu pod tlakon
nesto ka ovo:
http://www.zavoli.rs/mds-metal

samo moran nać to u rvackoj...

Ako možeš nabaviti (za 0kn) velikih unutarnjih guma od traktora kamiona onda bi mogao kao Jean-Pain nešto toga spremiti za kasnije?
Prvi autobusi na plin su imali veču sa plinom na krovu..  :-)


Pretpostavljam da ti pumpa za pretakanje LPG-a koje su nekad bile popularne (iz boce u auto) nebi pomogla - premali tlak ?
http://www.njuskalo.hr/stare-stvari/starinska-rucna-pumpa-prepumpavanje-plina-antikvitet-starina-ispr-oglas-11864711

Ili probati ovako nešto            (jadan životinja :-( )

[cola]

gleda san jučer tu pumpu. nažalost ta pumpa se koristi za punjenje plina u tekućem stanju. meni treba za plinovito stanje.

traktorske zračnice ne mogu nagavit za nula kuna tako da cu najvjerojatnije naručit iz kine specijalizirane plastične vreće za bioplin:

http://www.alibaba.com/product-detail/Desirable-PUXIN-biogas-storage-bag_655275955.html

imaju od 1-200 m3 volumen pa biraj braco...

[al bandi]

Pre tridesetak godina u reviji "Dobro jutro" izasao je clanak o farmeru iz Belgije koji je imao 100 krava, od cijieg stajnjaka je proizvodio biogas. On ga je skladistio u traktorskim gumama (zracnicama) koje su slagane jedna na drugu u neku vrstu silosa. Na vrh je postavio neko opterecenje, povezano sa kazaljkom pomocu koje je pratio kolicinu plina  Ako se dobro secam, kolicina plina koji je proiyvodio, bila mu je dovoljna za grejanje i sve ostalo za sta je do tada koristio butan, ukljucujuci i grejanje vode u bojlerima.

Mislim da je kod nas ovdasnjih, osnovni problem sto sve mora da bude cakum-pakum ili nikako meni licno, mnogo je blizi nacin na koji razmisljanu oni Indusi, dakle - neka 'stvar' radi, a naknadno cemo sve potkovati teorijom

[al bandi]

@ cola;
O kojim kolicinama plina se radi? Konkretno- prema tvom iskustvu, koliko CH4 se dobije od tone svezeg stajnjaka ili slicne organike?

[cola]

ja ti ne radin od gnjojnice ili stajnjaka. radin ti od kuhinjskog otpada. samo za starter san doda konjskog stajnjaka. nakon prvog zapaljjivog plina ide kuhinjski biootpad.
radi se malom digesteru od 200L i otprilike dnevna proizvodnja plina je oko 100-150L. ovisi o dosta faktora, kod mene najviše o vanjskoj temperaturi. još san u fazi testiranja prototipa pa ga nisan izolira. sad kad iman malo više uvida u cilu priču, napravit ću veći digester, otprilike 2-3m³ i hranit ga kuhinjskin i zahodskin "otpadon". oću se rješit septičke
planiran i napravit grijanje digestata na 50⁰C da se pospješi proizvodnja metana.

[al bandi]

@cola, hvala na azurnom odgovoru 
Iz literature koju si postavio, rekao bih da oko proizvodnje metana ima par sitnih problema; na primer - kako ustanoviti kad prestaje fermentacija materijala i oslobadjanje CO2, a kad pocinje raspadanje i proizvodnja CH4? Drugo, ako digestor nije stalno pun - kako stvoriti pritisak dovoljan da metan iz njega izadje i ode u reyervoar (zracnicu ili balon)? Izvinjavam se na dosadnjivanju, ali tema me stvarno zanima jer zivim na salasu, gajim mangulice i zivinu, obradjujem veliku bastu, sto ce reci da imam velike kolicine organike za koju mi je zao da propada i ispusta metan u atmosferu... Pozdrav

[cola]

ma ne gnjavis... nemaj frke... sad ti kod mene pada kiša, pa nema puno vanjskih radova...
a kako san grafički dizajner taman dizajniran priručnik o iskorištavanju obnovljivih izvora energije koji moja udruga će objavit početkon sedmog miseca pa san stalno uz kompjuter...
a kako, ka i svaki prokleti grafički dizajner, iman više monitora, onda na jednon radin, na drugon gledan jutub filmove o biogasu, a na trecen citan ovaj forum...

uglavnon, kako ni ja ne bi zna nista da nije bilo ljudi koji objavljuju svoje eksperimente na netu, tako i ja zelin podjelit sta san ja uspija napravit. sve sta te zanima pitaj...
sta buden zna ću ti reć, sta ne, buden te uputija na literaturu. stvarno ima svega... od jednostavnih stvari pa do brutale od kemije...

evo buden stavija sliku mog digestora... 

[cola]

evo mog uradka...

[cola]

ovaj digestor koji je na prijašnjem postu je kombinacija kineskog i indijskog modela. u prvoj bačvi (desnoj) je biodigestor koji se konstantno "hrani" kroz sivu cijev (klasična kanalizacijska cijev fi100). digestor je spojen s istin tipon cijev (fi 40) tako da cijev ide od polovice digestora do dna live bačve. plin se skuplja u vrhu digestora i prelazu u livi "spremnik" na način da se stvara pritisak kad ti dodaš novi materijal. koliko dodaš toliko pređe u drugu bačvu. u drugoj bačvi, kojoj je otpiljen vrh, se nalazi voda i naopako okrenuta bačva manjeg promjera koja služi kao spremnik plina...
na ovom videu imate sve objašnjeno. ja san radija prema njegovin nacrtima i sve sljaka...
https://www.youtube.com/watch?v=3SQ26MVbT2w
https://www.youtube.com/watch?v=WySy6Ykz3sI   

šta se tice pritiska u digestoru, stvar ti funkcionira prema zakonu spojenih posuda... znači razina tekućine u posudama je uvik ista pez obzira na oblik posude. kad dodaš materijal skupa s toplon vodon digestor se napuni i stvori podtlak koji istisne plin u drugi spremnik, dok u drugom spremniku ekipa stavi nekakve utege da pritisnu i kad otvoriš ventil sam plin izlazi van...

meni najteži dio je onaj oko smjese kojon hraniš digestor. do san san ja stavija konjska govna i vodu. pričeka 40 dana i nakon prvog zapaljivog plina počea stavljat kuhinjski otpad. za sada sve radi ali ja želin u tanane skužit optimalan omjer suhe tvari i vode, omjer dušika i ugljika, ph smjese... pomalo buden i to nekako sredija... lako je nabavit instrumente za to izmjerit. ali kako uzest uzorak, a da ti ne uđe kisik i tako ne sjebeš bakterije...

sam kemijski proces se odvija u više faza. točnije četiri:
hidroliza (polimeri se razlažu na monomere i oligomere)
acidogeneza (jednostavni šećeri, aminokiseline i masne kiseline se razgrađuju na acetat, ugljikov dioksid i vodik (70%) te na hlapljive masne kiseline (HMK) i alkohole (30%))
acetogeneza (HMK i alkoholi oksidiraju u acetat, vodik i ugljikov dioksid)
metanogeneza (ovdi se dešava najviše proizvodnja plina metana, 70 posto metana nastaje iz acetata, dok ostalih 30 posto nastaje pretvorbom iz vodika i ugljičnog dioksida)

to ti je ukratko...

[m2]

http://biorealis.com/digester/construction.html
http://biorealis.com/digester/digestion.html
...As a result of these dependencies, single-stage digesters, where both species are cultured together in the same environment, are inherently unstable...

[m2]

evo mog uradka...

...ovaj tvoj uradak je višefazan ?

[cola]

da je ide u više faya. točnije dvi. ova treća bačva je samo ka stalak za plamenik
uglavnon kombinacija kineskog i indijskog modela.
prvi digestor je fiksni. tu se dešava 80 posto procesa, dak ova druga bačva je ujedno i spremnik plina i tu se dešava ostalih 20 posto digestiranja.
naime, efluent iz prve bačve ide na dno druge bačve...