Samogradnja solarnog spremnika

[fazy]

Napravio, spojio, radi!

E sad, problem je u tome što mi voda vrlo brzo zakuha u kolektorima. Očito je da nije dovoljan protok kroz njih...

Da li je gornji izlaz vruće vode (antifriza) iz solarnog kolektora spojen na gornji najviši dio spirale u spremniku Nikola, a najniži i najhladniji dio spirale u spremniku (koja spirala završava vertikalnim usponom prema vrhu spremnika, budući na spremniku nisi bušio rupu za taj "hladni" priključak?
Pretpostavljam da je spirala namotana od gore prema dolje i samo tom jednom smjeru (nikako cik-cak) i taj donji dio završava vertikalnim izlazom prema gore.

[Nikola]

Da, spirala je namotana od gore prema dolje i u prvoj varijanti je bilo spojeno kako treba, znači da vruća voda kruži po vrhu spirale i kako se hladi da ide u sve niže namotaje. Na kraju sa dna spirale ide u dno kolektora. I u toj izvedbi, protok je bio slab. Kada sam premjestio kolektor, mislim da sam pogriješio priključke na spremniku, ali to nije bilo bitno jer je protok bio ipak bolji. Sada kada budem ponovno radio na sustavu, nastojat ću spojiti spiralu kako je bila izvorno zamišljena.

[fazy]

Smanjenje dužine spirale, te razmicanje namotaja sa strmijim usponom, trebalo bi rezultirati boljim protokom, pa možeš probati i to.
Tako će u kolektoru i u spirali bojlera nastati veća gravitacijska razlika tlakova potrebnih za cirkulaciju kroz solarni sustav.
Uzivaj u kreativnosti i radu Nikola.

[Nikola]

Hvala, možda i to probam. Samo bih prije daljnjih pokusa trebao postaviti mjerni sat, da mogu zaista izmjeriti protok.

[fazy]

Mjerni sat (na primjer od vodomjera), usporavati će protok, te će pokazivati umanjene rezultate.
Protok u termosifonskom (gravitacijskom) sistemu, kakvog radiš Nikola, neće biti stalan.
Najveći će biti kod najvećih razlika u temperaturama: (razlika temperature između :
- gornje i donje sabirne cijevi solarnog kolektora,
- gornje i donje temperature spirale u spremniku i
- razlike temperature između solarnog kolektora i spremnika).
Protok će se smanjivati, smanjivanjem razlike istih temperatura i sasvim stati izjednačavanjem istih.

Kako bi povećao prirodni termosifonski protok, postojeći solarni kolektor sa "serpentinom" koja ima mali uspon, zamjenjuješ sa solarnim kolektorom sa "harfom" koja ima skoro vertikalni uspon.
Tako i spirala u spremniku, treba imati optimalnu strminu, da ne guši protok i da sva toplina iz medija u spirali, stigne preći u vodu u spremniku.
To možeš provjeriti mjereći temperature spirale na ulazu i izlazu iz spremnika, a dok voda u spremniku nije vruća i "pipanjem" spirale rukom (kroz veliki otvor na vrhu spremnika), radi skraćivanja spirale na optimalnu dužinu. Zato, jer spirala na vrhu spremnika treba biti vruća a prema dnu postupno sve hladnija, pri ćemu treba izbjeći situaciju da je spirala hladna već na polovici dužine spirale.

Solarni kolektor sa dugom serpentinom malog uspona, zadovoljavajuće bi radio uz prisilnu cirkulaciju (dakle el. pumpu.)

[Nikola]

Dolazim do nekih zaključaka. Jedan kolektor od 2m2 uspjeva zagrijati 1000l vode sa 20 stupnjeva, koliko je u podrumu, na 30 i možda još koji stupanj. Mislim da neće moći više. Spremnik je izoliran relativno dobro, sa 10cm stiropora. Dalo bi se još popraviti tu izolaciju, ali mislim da su gubici prihvatljivi. Od kad kolektori dođu u hlad (oko 17 sati) do jutra kada krene grijati, izgubi se ispod jednog stupnja. Znači, procjenjujem da u 24 sata spremnik izgubi oko 1-1,5 stupanj pri temp. razlici od oko 10 stupnjeva. Istodobno, unatoč tim gubicima, dnevno se temperatura u spremniku digne za oko 2 stupnja. Ovisno o danu. Danas je recimo bilo malo oblačnog vremena, ali i sunca, i temperatura se digla sa 28 na 30 od jutra do večeri. Ali jučerašnji dan je završila na nešto ispod 29 stupnjeva, pa je to onda dnevni porast od slabašnih 1 stupanj. Da je bilo potpuno sunčano, računam da je moglo završiti na 31 st. Uglavnom, mislim da ako zanemarim gubitak topline, u sadašnjoj izvedbi jedan kolektor vjerojatno donosi oko 3 stupnja dnevno.

Ako spojim oba kolektora, što mi je sada u planu, to bi onda bilo 6 stupnjeva dnevno, minus gubici. Pri sadašnjoj temperaturi od 30 st kada su dnevni gubici oko 1 st to mi ostavlja dnevni porast temperature od oko 5 st, uz malo sreće sa suncem.  Ako su mi gubici na 10 stupnjeva razlike oko 1-1,5 st, onda će dnevni gubici od 5-6 stupnjeva biti vjerojatno na 40 st razlike, što mi govori da ako u podrumu ostane 20 stupnjeva, maksimalna temperatura u spremniku iznosi oko 60 stupnjeva. Ako nema potrošnje tople vode.

Računam da je minimalna temperatura vode u spremniku, ugodna za kupanje, oko 40 st. Koliko treba obačnih dana da se sa 60 spusti na 40? 5-6 dana? Nije baš impresivno, mislim da ću nastaviti raditi na toplinskoj izolaciji, a naravno i na puštanju drugog kolektora u pogon.

[Dzionik]

Kolike su ti temperature na ulazu i izlazu iz kolektora?? Možda je taj gubitak temperature više zbog cirukulacije kroz sistem preko noći?

[Nikola]

Po noći ne bi smjelo biti cirkulacije, ako je kolektor na nižoj razini nego spremnik? Nisam se usudio staviti nepovratni ventil, mislim da ne bi dozvolio prirodnu cirkulaciju.

Od nedavno, imam i pumpu, ali s njom mi je učinak otprilike isti. Pumpu aktivira termostat koji sam okačio na izlaznu cijev iz kolektora. Sada mi je termostat namješten na 50 stupnjeva. Danas sam mjerio temperature na ulazu i izlazu. Kada se aktivira pumpa, temperatura na izlazu je oko 51-52 stupnja, i pumpa radi dok temperatura ne padne na oko 40 stupnjeva. Temperatura na ulazu u kolektor je 38-40 stupnjeva, ovisno o tome radi li pumpa ili ne.

Trenutno je temp. u spremniku 35,5 stupnjeva. Meni idealno za tuširanje, žena voli da je toplije.

Što se tiče gubitaka, mislim da je najveći problem što mi je voda u dodiru sa zrakom, koji preuzima toplinu i onda izlazi u okolni prostor. Budući da s gornje strane kolektora ulaze cijevi, bilo mi je dosta teško sve zatvoriti stiroporom da zrak ne prolazi. Ispalo je da sam gore samo nabacao komade stiropora koji su mi ostali, bez lijepljenja.

Mislim da ću gornji dio izolirati vunom, dobro zatvoriti sve rupe, da zrak ne cirkulira. Sad kad sam izmjerio ulaznu i izlaznu temperaturu, vidim da moram podesiti termostat na višu temperaturu. Ako mi pumpa tjera dok je u kolektoru 40 stupnjeva, pa se to u cijevima još malo ohladi na recimo 38, onda mi temperatura u spremniku nikako ne može prijeći 38.

[fazy]

Rezultati su odlični za ovu kombinacihu jednog kolektora i tako velikog spremnika Nikola!
Šogor ima 3 kolektora, spremnik od 500 litara, pumpu i diferencijalni termostat (kolektori su na krovu 1. kata, a spremnik u prizemlju) i temperatura se u spremniku penje na 75^oC.

[Dzionik]

Možda je pogrešno meriti temperature na izlazu kolektora ako se računa iskoristivost sistema bolje bi bilo meriti na ulazu i izlazu iz izmenjivača. Ako dodaš i drugi kolektor to će biti više nego solidan sistem.

[Nikola]

Možda je pogrešno meriti temperature na izlazu kolektora ako se računa iskoristivost sistema bolje bi bilo meriti na ulazu i izlazu iz izmenjivača. Ako dodaš i drugi kolektor to će biti više nego solidan sistem.

Da, imaš pravo. Sad mi je to zatrpano stiroporom, ali kada budem u prilici mjeriti ću i tu temperaturu.

[Lasermen]

Sam sam napravio solarni kolektor 2.5x1.5 m postavio na juznu stranu krova, kupio bojler 80 litara sa ugradjenom spiralom ,tlacnu posudu 16w pumpu za centralno grijanje sve to pospajao  sistem napunio Glikolom,stavio pod tlak od 2bara i radi vec četvrtu godinu bezprijekorno,jedino sam trebao kupiti veći bojler bar 100 litara.

[m2]

Sam sam napravio solarni kolektor 2.5x1.5 m postavio na juznu stranu krova, kupio bojler 80 litara sa ugradjenom spiralom ,tlacnu posudu 16w pumpu za centralno grijanje sve to pospajao  sistem napunio Glikolom,stavio pod tlak od 2bara i radi vec četvrtu godinu bezprijekorno,jedino sam trebao kupiti veći bojler bar 100 litara.

Dobrodošao...
Termosifonski sistem ti nije odgovaro ili ga nisi mogao ugraditi?

[Nikola]

Lasermen, baš mi je drago da imaš dobre rezultate. U tvom opisu ne vidim da spominješ automatiku, jesi li zaboravio spomenuti ili sustav radi bez nje? Što pali/gasi pumpu?

[Lasermen]

Koristio sam staklo  i okvir od starog izloga,to mi je bilo najjeftinije rijesenje Vakumski su dosta skupi, sto se tice automatike (sve mi je jasno sto bi mi trebalo) to odradjuje moja supruga koja je domacica pa ukljucuje i iskljucuje pumpu kada je potrebno,eto moja automatika funkcionira vec cetiri godine. Evo ovako je to pocimalo ,imam jos nesto napravljeno ali o tome drugi puta,inace jako me zanima sve o solarnoj energiji.