solarna energija

[Lasermen]

Ako imam pun akumulator gel 12V 240ampera trosila mi vuku cca 20 ampera a sve ide preko pretvaraca na 220 V koliko ce mi vremenski izdrzati punjenje akumulatora,ustvari koliko ce mi struje potrositi sam pretvarac,molim nekog strujića za odgovor,hvala

[andjelkoasa]

U uputstvima invertera sigurno piše kolika mu je iskoristivost i  kolika mu je potrošnja u praznom hodu.

[Nikola]

Ako imam pun akumulator gel 12V 240ampera trosila mi vuku cca 20 ampera a sve ide preko pretvaraca na 220 V koliko ce mi vremenski izdrzati punjenje akumulatora,ustvari koliko ce mi struje potrositi sam pretvarac,molim nekog strujića za odgovor,hvala

Pretpostavljam da je tih 20 ampera na strani 12V, tj. da imaš cca 240W potrošača? U tom slučaju iskoristivost invertera nije bitna. Ako su akumulatori novi, kapacitet 100%, i radi duljeg radnog vijeka nećeš ih prazniti više od 50%, onda je u teoriji to 120Ah/20A= 6h. Ili 12h do potpunog pražnjenja akumulatora.

Mislim da je tipična potrošnja invertera zanemariva u odnosu na ove brojke.

[Lasermen]

SCAN_20160809_144225318

[Lasermen]

to je taj set koji bi kupio pa bih volio cuti vasa mislenja.zbog toga sam i postavio pitanje o potrosnji akumulatora.

[fazy]

Ako imam pun akumulator gel 12V 240ampera trosila mi vuku cca 20 ampera a sve ide preko pretvaraca na 220 V koliko ce mi vremenski izdrzati punjenje akumulatora,ustvari koliko ce mi struje potrositi sam pretvarac,molim nekog strujića za odgovor,hvala

Je li doista taj akumulator iz ponude "gel" akumulator?
On je 240 Ah (amper-sati, što teorijski znači da nov potpuno napunjen daje struju 240 A (ampera) tokom 1 sata ili 24 A tokom 10 sati).
Znači 20 A tokom 12 sati.
Gubitke treba računati oko 20 %, dakle oko 10 sati.
Bilo bi dobro da navedeš točnu snagu (u W (vatima)) i tip potrošaća i vrijeme korištenja (dan/noć).

Nikola, je dao praktičan odgovor.

[Nikola]

Prilažem samo tablicu koja kaže koja se debljina žica koristi za koje struje u solarnim fotonaponskim sustavima. Ima američke AWG oznake i europski ekvivalent u mm2.

[m2]

Earthship rješenje je interesantno.
https://earthship.com/systems/pv-energy/
Rasvjeta, pumpe za vodu, frižider itd. sve što može na DC ne treba inverter...
“The best part is no part. The best process is no process. It weighs nothing. Costs nothing. Can’t go wrong.”
A ako je štogod ostalo na AC => inverter se pali za upogoniti AC strojeve.

[andjelkoasa]

Nisam strujić ali znam jedno. Nije AC bez veze. To je stara rasprava iz početaka proizvodnje el. energije.
Za DC trebaš deblje žice/kablove, osjetljivija je na loše kontakte i veći su gubitci po metru.

[Nikola]

Nisam strujić ali znam jedno. Nije AC bez veze. To je stara rasprava iz početaka proizvodnje el. energije.
Za DC trebaš deblje žice/kablove, osjetljivija je na loše kontakte i veći su gubitci po metru.

AC je bolji za prijenos energije na velike udaljenosti i uređaje velike snage. DC je lakše proizvoditi u kućnim sustavima, pohranjivati ga u baterije, i sva elektronika ionako radi na DC male snage. U svakom kućanstvu postoji potreba za uređajima velike i male snage, a kada je kuća priključena na gradsku mrežu, jedina praktična opcija je AC priključak. Zato svi elektronički uređaji dolaze sa pretvaračima na DC. Kada kućanstvo nije priključeno na gradsku mrežu, onda je veća sloboda u dizajniranju sustava proizvodnje i pohrane energije.

Ja sam recimo iskusio da mi cijeli sustav za nadzor prostora (kamere, video rekorder, internet...) troše oko 30W kada su spojeni direktno na akumulator, tj. DC. Inverter je ugašen. Sam inverter, kada ga upalim, i kada ne radi ništa korisno, troši 35-50W. Da sam cijeli sustav za nadzor prostora ostavio kako je dizajniran, dakle za AC, imao bih barem dvostruko veću potrošnju i naravno dvostruko kraću autonomiju baterija.

Ali, nije ni to za svakoga. Vjerujem da bi za većinu ljudi bilo mnogo praktičnije i sigurnije da imaju sustav što sličniji on-grid kućanstvu. Za primjer spominjem moje probleme sa prekidanjem istosmjerne struje. Bojler je spojen direktno na FN panele i praktički nema sigurnog načina da isključim grijač kada je voda topla. Grijač mora raditi do navečer, kada nestane sunca. Termostati i obični prekidači ne funkcioniraju, sve bi trebalo imati neku vrlo naprednu elektroniku koja može prekinuti DC po potrebi. I to onda zaista nema smisla, mnogo jednostavnije je imati cijeli sustav na AC i koristiti ostalu opremu iz obližnjeg bau centra.

[m2]

Pretražujući po američkim forumima => oni imaju dosta standardiziranu opremu (rasvjetna tijela, prekidači, pumpe, DC strojevi...) za RV (Recreational vehicle) za 12V;24V i rjeđe 48V i „ofgrid“ ekipa to obilno koristi.

DC nekad nije bio za prijenos na velike daljine jer nije postojao DC "ekvivalent transformatora" (do 1930), međutim svi noviji dalekovodi velikih dužina su HVDC zbog manjih gubitaka i niže cijene  od AC.

HVDC dalekovod je jeftiniji od AC dalekovoda za:
Obješeni HVDC kablovi na stupovima dužina preko 600 km
Ukopani HVDC kablovi dužina preko 100km
Podvodni HVDC kablovi dužina preko 50km

Najduži UHVDC dalekovod ima 3293 km

Revolutionising power transmission.
https://invidious.drgns.space/watch?v=XmqSnoH6rfo

[Harp]

Joj kako mi ovaj video sumnjivo izgleda... zanima me kako ce izgledati kvar (kratki spoj) na prekidackom elementu tih dc-dc konvertera... 

Nego, Nikola, da li si testirao onu shemu u kojoj se prekida rad potrosaca bez prekida strujnog kruga...? Konkretno me zanima da li i tada dolazi do iskrenja na prekidacu koji nema elekrolite.


EDIT
sada sam malo istrazio, i zaista odavno postoje takvi dalekovodi. Koriste tiristore velike snage spojene u seriji za kontrolu ispravljanja, i navodi se da imaju samo 3% gubitka u usporedbi na 7% gubitka kod HVAC sustava...
Iz nekog razloga vidim da se cesce koriste pod vodom, vjerovatno da se izbjegne gradnja infrastrukture dalekovoda.

[Nikola]

Ovo sam do sad testirao:

1. Kada imam izvor koji neopterećen stvara 280V, uključim jedan potrošač (npr. bojler) i napon padne na recimo 200V. Isključivanje običnim prekidačem NE funkcionira. Potreban je prilično veliki elektrolit koji gasi električni luk.

2. Ako je prvi potrošač uključen (npr. bojler) i ja dodatno uključim drugi potrošač, napon izvora pada na recimo 100V odnosno preopteretio sam izvor. Ali to za fotonaponske panele nije nikakav problem, oni ne mogu tjerati veću struju od deklarirane (10A). Ako sada isključim jedan od dva potrošača (dok je drugi još uključen) onda prekidač manje iskri. Dovoljan je manji elektrolit, ali i dalje je potreban. Prekidač bez elektrolita ne bi funkcionirao ni u tom slučaju.

Sada sustav koristim u režimu br.2. Nisam još postavio dovoljno velike elektrolite iako ih imam negdje u ladici. Na prekidačima su manji (premali) i stvar funkcionira. Nikad ne isključujem bojler usred dana. Ako baš želim isključiti bojler, prvo uključim podno grijanje da mi ukupni napon padne. Onda isključim bojler. A podno grijanje onda isključim navečer. Kod mene je ovo ok rješenje jer znam što radim i testirao sam sve moguće opcije za isključivanje potrošača u slučaju nužde. Naglo izvlačenje žice iz terminala / utičnice je svakako opcija.

Mislim da je prilično izazovno prekidati visoki istosmjerni napon. Mojih 280V je ništa, za ozbiljan prijenos su potrebni kilovolti. Tu su mogući električni lukovi od par desetaka centimetara, možda i metara. Eventualni mehanički prekidač bi morao toliko široko razdvojiti kontakte i to u djeliću sekunde da ne spali kontakte. Velike kompanije vjerojatno mogu koristiti takve specijalizirane uređaje i pogone, ali u kućanstvima to nije baš praktično. Električna pećnica od par kilovata bi trebala koristiti barem napon kao kod mene (250-300V). Isključivanje grijača u pravom trenutku je apsolutno neizbježno. Dogodi se kvar na pećnici, iskrenje, plamen, i što kućanica može napraviti da spasi kuću od požara? Svi osigurači bi morali biti izuzetno veliki i skupi ako su automatski. Znači, povratak na rastalne osigurače sa žarnom niti. Vađenje takvog osigurača iz ležišta bi stvorilo veliku iskru, možda i povrede za onoga tko barata njime. Znači, umjesto vađenja osigurača, trebalo bi izazvati kratki spoj u strujnom krugu da se osigurač rastopi. A mora biti dovoljno velik da to topljenje pouzdano prekine strujni krug.

Umjesto te avanture sa vatrometom istosmjerne struje, uz izmjeničnu već dolazi prekidanje. Izmjenična struja ima 100 prekida svake sekunde. Ne dobiješ samo 230 volti, dobiješ i prekide zapakirane zajedno sa naponom. A prekid strujnog kruga je jedna od najvažnijih stvari u električnim mrežama.

[Nikola]

Za litijeve baterije (LiFePO4) kažu, ne možeš im izmjeriti napon, pa da znaš koliko su pune. Zbog toga trebaju nekakvu elektroniku koja mjeri potrošnju i tako računa koliko su se ispraznile ili napunile.

Moje baterije se rijetko prazne ispod 80%, ali zadnjih dana je bilo više kiše nego sunca pa se i to desilo. Iskoristio sam priliku i bilježio napon (na dvije decimale), podatak koji mi kaže BMS (elektronika koja mjeri potrošnju), i uspoređivao podatke sa podacima iz tablica sa interneta. Onda se pojavilo sunce, pa sam bilježio i napon prilikom punjenja. Graf je u prilogu.

Narandžasta krivulja je teoretska, nju sam nacrtao na temelju dostupnih podataka na internetu. Ne znam u kojim uvjetima su ti podaci zabilježeni, jer kako će se kasnije pokazati, napon jako ovisi o temperaturi i eventualnoj struji punjenja / pražnjenja. Pretpostavljam da se radi o zanemarivoj struji, te sobnoj temperaturi (25°C ?).

Plava krivulja prikazuje pražnjenje vrlo malom strujom (oko 1A) tijekom nekih 2 dana promatranja. Prema BMS-u, stanje baterije se spustilo sa 75% na 65%. U odnosu na teoretske vrijednosti, napon je uvijek bio za oko 0,2V niži. To me ispočetka malo brinulo, jer može ukazati da baterije nisu odgovarajućeg kapaciteta, tj. ono što se prikazuje kao 70% je možda samo 40%. Nisam još radio pravi test kapaciteta baterija i neću do ljeta. Ali, našao sam krivulje pražnjenja baterija u ovisnosti o temperaturi, i zaista, na nižoj temperaturi je i niži napon baterija. To je normalna karakteristika. A kod mene je sad hladno, oko 13°C. Tako da je krivulja pražnjenja uglavnom očekivana.

Zelena krivulja pokazuje napon kada se sunce pojavilo. Tijekom dva dana baterije su se potpuno napunile sa 65 na 100%. Struja punjenja je bila 10-20A. Uz veću struju, krivulja bi skočila više iznad teoretske.

Sada sa ovim podacima znam otprilike koliki napon mogu očekivati pri ovoj temperaturi, a kada napravim test kapaciteta, onda ću znati i jesu li baterije deklariranog kapaciteta ili nisu. Mjerenje mi potvrđuje da ovisno o temperaturi i struji punjenja, napon može varirati preko 0,5V, a to ujedno može značiti 50% kapaciteta baterije. Dakle određeni napon može ukazivati na 20% ili 80% napunjenosti, ne može se znati bez raznih drugih podataka.

[kojisipasadti]

ekipa, nedavno sam nabavio 15 solarnih panela, imam i nadstrešnicu na kući s južne strane kaj se vidi na profilnoj ( s možda ne idalnim nagibom al tu je) al apsolutno ne razumijem struju, nikad u životu nisam ni zalemio ništa a maks kaj delam je mjenjam šalter ili utičnicu (boje žica su srećom obilježene sad :-) ) ili montiram luster. da li netko od vas ima tko bi pomogao, pa i uz naknadu neku, pomoći mi vidjeti kaj s tim i kak to ugraditi i optimizirati na obiteljsku kuću?