Solarno grijanje vode

[Nikola]

Već sam nešto nabadao o sustavu za grijanje vode na sunce, ovdje:

http://www.perforum.info/index.php?topic=1055.0

Sad se to malo aktualiziralo, a vidim da i druge zanima ova tema, pa možemo malo sakupiti ideje i informacije. Ja sam prvo imao u planu sam raditi solarne kolektore. Nije komplicirano, imamo brošure, ljude koji imaju iskustva s time, i već sam skoro krenuo s nabavkom materijala. I onda izračunao, da mogu kupiti polovne kolektore mnogo jeftinije nego materijal za izradu istih. Koliko su dobri jedni a koliko drugi, koliko je veselja u samogradnji a koliko muke, teško je sada reći. Jesam li pogriješio s kupnjom solarnih kolektora, hoće li mi procuriti, hoće li uopće raditi... vidjet ćemo. Uglavnom, ja sam uhvatio dva solarna (pločasta) kolektora, po 2 m2, ukupno za 100E, i za te novce nisam mogao kupiti ni 2 stakla za samogradnju.

Sljedeća važna stavka je solarni spremnik, kako sam rekao o njemu sam dosta razmišljao i odlučio da idem u samogradnju. Bazenčić od 1000 litara, unutra dvije spirale, jedna pripada sustavu solarnih kolektora, druga je dio vodovodne mreže domaćinstva. Kad napravim komposter po svojoj mjeri, pokušati ću provući cijevi i kroz njega i dodati još jednu spiralu kroz spremnik, pa da mi i kompost grije vodu. Detalje oko gradnje spremnika zadržati ću na spomenutoj, posebnoj temi.

Osim kolektora i spremnika, treba mi i pumpa. Ako nađem neku na 12V, super, spajam ju na 12V sustav solarnih panela. Ako ne, zadovoljit ću se bilo kakvom odgovarajućih karakteristika. Za sad ne znam potrebnu snagu, tj. brzinu protoka. Moram pitati nekoga.

Cijevi, koliko vidim, postoje neke fleksibilne, sa toplinskom izolacijom, valjda tu neće biti problema. Treba mi i ekspanziona posuda, te nešto ventila. Za sad nemam ideju kako se sve to spaja, gdje se što stavlja, kako se recimo sistem puni tekućinom, a da iz sistema izađe zrak? Odzračni ventil na najvišoj točki? Gdje nalijevam tekućinu, pustim pumpu da je povuče, ili? Nemam apsolutno pojma, ti detalji su po mom mišljenju slabo obrađeni u literaturi za amatere.

Kontroler, koji bi trebao mjeriti temperaturu u kolektoru, u spremniku, pa odlučiti kada da uključi pumpu, ja bih najradije izbjegao. S obzirom da imam i solarne panele za proizvodnju struje, kada ima struje, očito da sunce svjetli u kolektore. Zašto se tada ne bi uključila pumpa? Složim jednostavnu automatiku da kad se pojavi struja, uključi se pumpa, kad nema struje (iz PV panela) onda se gasi pumpa. Nije savršeno, ali trebalo bi raditi?

[bambi]

Nikola, vidio sam tvoj post o mogućoj  samogradnji. No, kao što si sam procijenio, ne mislim da se to danas isplati, jer su materijali poprilično skupi. Kada se tome dodaju drugi, tzv., nevidljivi troškovi, skup je to sport, ma koliko čovjek da je vičan samogradnjama. Tako nekako kako si gore napisao i ja razmišljam. No, išao bih na noviju tehnologiju sa staklenim cijevima. O tom-po tom. Našao sam stranicu tvrtke koja jednostavno opisuje sistem-e koji me zanimaju.Kako ne bi ispalo da reklamiram, neću navesti naziv tvrtke posebno, jer ih zaista ima dosta na netu.

[Nikola]

Ti vakuumski bi morali biti mnogo ucinkovitiji u hladnijoj klimi, nazalost jos su prilicno skupi, ja si za sad necu to priustiti. Ali uvijek postoji mogucnost zamjene kasnije. Mislim da ovi koji prodaju plocaste, uglavnom kupuju vakuumske, da i zimi imaju toplu vodu.

[fazy]

Tople vode, bolje rečeno zagrijavanja vode ima onda i samo onda kada sunčeva energija obasjava kolektor. Druga je sad priča o tome koliko će koji kolektor pružiti toplinske energije.
Mišljenja sam da ne treba izdvajati za tu stavku više sredstava od osnovnog minimuma. Ima i tu puno jednostavnih mogućnosti.
Kod samogradnje je značajnija mogućnost nabave materija iz furde ili sa otpada, dakle permakulturno od odbačenih ali ispravnih komponenata, ali naravno uvijek nešto nemamo pa moramo dokupiti. Svatko si mora sam izračunati što mu je zgodnije.
Diferencijalni termostat, kojeg spominje Nikola, MORA se ugraditi u sustav koji NIJE termosifonski.

Odmah da napravimo razliku: postoje dva tipa solarnih sustava PO TIPU OPSTRUJAVANJA toplinskog medija (voda ili antifriz) između solarnih kolektora i spremnika topline (bojlera): - termosifonski, i onaj koji to nije.

Kod termosifonskog, spremnik topline se nalazi višlje od solarnog kolektora, i u tom sistemu diferencijalni termostat i toplinska pumpa nisu potrebni tom sustavu. Toplinski medij u solarnom kolektoriu zagrijava se i kao takav, gravitacijki se kreće prema gore, to jest vrhu kolektora. Tako se pokreće opstrujavanje, zagrijanog toplinskog medija, prema spremniku topline, i "hladnog" medija iz spremnika topline prema solarnom kolektoru, bez pomoći pumpe.

Ukoliko su solarni kolektori postavljeni višlje od spremnika topline, diferencijalni termostat i pumpa su obavezni, jer sistem bez njih neće raditi nikako.
Diferencijalni termostat mjeri dvije temperature: -temperaturu u solarnom kolektoru i
- temperaturu u spremniklu topline,
uspoređuje te dvije temperature i kada je temperatura u kolektorima veća nego u spremniku, uključuje, pumpu koja stvara malu razliku tlakova u toplinskom mediju čime se pokreće cirkulaciju istog tog medija i to kroz kolektor u spremnik topline i nazad u kolektor i tako u krug, sve dok je temperatura medija iz kolektora veća od temperature u spremniku topline. (Ta pumpa u malim sistemima ima malu snagu otprilike 30 do 50 W).

[cola]

ako ti triba pomoć oko slaganja solarnog sustava samo viči...

evo me priteka fazy u opisu sunčevih toplinskih sustava (koja lipa rvacka složenica)...

ako radiš sve ispočetka i imaš mogućnost postavit sustav na odgovarajući način, toplo preporučan TERMOSIFONSKI sustav.

iman iskustva sa samogradnjon jednog i drugog sustava i rješit ćeš sebe muke i para ako izabereš termosifon.
savršeno radi bez struje, elektronike, kuraca i palaca... da prostite.

da je samogradnja jeftina... nije
čisto da van ilustriran... prije nekoliko miseci san  u suradnji s UNDP razvija sustav za ekipu u Tađikistanu, i radija san sustave za ZMAG i Zelenu akciju za njihovu Solarnu akademiju na Šolti i svejedno san sebi doma kupija gotovi komercijalni sustav...

da me ne pljunete u oko, riječ je bila da san uša u opseg subvencije za korištenje obnovljivih izvora energije i kad san stavija sve na papir
ispalo me da sa samogradnjon neću dobit ništa... smiješno ali istinito... da ne pričan da mi je život prošle godine bija u kaosu i da nisan ima vrimena za eksperimentiranje.

super da si naša polovne kolektore. to ti je skratilo hrpu radnih sati i para. Ako radiš prema uputama iz priručnika za samogradnju ne možeš smanjit troškove za materijal ispod 1300-1500 kn. Mi sad eksperimentiramo s aluminijen i uštediš nešto, ali ako nemaš specijaliziranu opremi ili nekoga ko će ti to odradit za pivu, je kompletna zajebancija...

spremnik je drugi par rukava... prvi sustav koji smo mi na Vukomeriću radili je bija potpuni vulgaris neizolirana bačva i radilo je super liti kad te nije bilo briga za gubitke ili da će ti se jaja sledit jer se tuširaš vanka.
ovaj sustav za tađikistan san radija tako da je to termosifonski bez zavojnica ali izolirani spremnik. To je namjenjeno da bude šta jednostavnije.
e sad ako očeš da to bude pod tlakon onda tribaš mislit o ekspanzionoj posudi (ako ti bude tribalo pošaljen ti formulu za izračunavanje volumena) i sigurnosnin ventilima i odzračnicima...

[TB]

Gdje nabavljete solarno staklo?

Ili bilo kakvo staklo koje podnosi tuču, npr. 4mm sa prozirnom folijom.

[Nikola]

Lipik glas ima solarno staklo.

[TB]

Lipik glas ima solarno staklo.

ne znam baš da prodaju 1kom s dostavom

njuškalo-  solarno staklo 98,5x213,5 250kn, panel 1,8m2 1250kn.

[Nikola]

Prodaju jedan komad, 300 Kn plus PDV, za dostavu pitaj 

[Nikola]

Cola, da, sigurno ce mi dobro doci savjeti. Krenimo od kolektora koje sam kupio. Brtve su se sasusile i usla je voda unutra, vjerojatno i sol, izvana su mi izgledali sumnjivo, tragovi hrdje vidljivi kroz mutno staklo. Rastavio sam ih, skinuo staklo i apsorber, bakrene cijevi odvojio od aluminijskog lima. Cijevi su bile uhvacene za lim nekakvim zeljeznim kopcicama, stipaljkama, i ti komadici lima su zapravo hrdjavi. Raspadaju se. Ostalo je na oko prilicno zdravo, cijevi cijele. Na limu apsorbera bilo je dosta neke bijele naslage, mogla bi biti sol. To sam krenuo prati i skinuo sam crnu boju. Ne puno, ali na  nekim mjestima je jednostavno boja ostala na krpi.

Plan je naravno da pokrpam te rupe, promijenim gume itd i kolektor napravim vodonepropusnim. Dalje, apsorber bi morao vrerojatno dobro ocistiti i ponovno prefarbati. Crna mat boja otporna na sunce i visoke temperature? Preporuka? Dalje, mislim da je spoj cijevi i lima bio lose izveden. Nema nikakvog sredstva za prijenos topline, cijev samo dodiruje lim. Ja bi tu namazao silikon i utisnuo cijev unutra, kako to vi radite u samogradnji. Umjesto tih zeljeznih drzaca stavio bi bakrenu zicu.

Eto, ni s kupovnim ne nedostaju uzbudjenja, i dobro dodje znanje iz samogradnje.

[TB]

Koliki je kapacitet običnog solarca 2-3L? Ma ja bih to direktno spojio bez izmjenjivača, bačve i ostalog.

[Goran.P]

Nikola, silikon je jedan od najboljih polimernih izolatora, umanjiti će prijenos topline na cijevi!
Bolje da napraviš nove prstenove i više njih da bolje stisnu lim na cijev..

[Nikola]

Je li losiji od zraka? Imas li preporuku za neki drugi, ne preskupi medij? Termo pasta? Mislim da je to dosta skupo? Je li standardna izvedba modernih plocastih kolektora i dalje bez icega?

Trenutno mi se cini da cijevi dosta malom povrsinom dodiruju lim, slikat cu sutra malo kako to izgleda.

[fazy]

... Na limu apsorbera bilo je dosta neke bijele naslage, mogla bi biti sol. To sam krenuo prati i skinuo sam crnu boju. Ne puno, ali na  nekim mjestima je jednostavno boja ostala na krpi...
...Crna mat boja otporna na sunce i visoke temperature? Preporuka? Dalje, mislim da je spoj cijevi i lima bio lose izveden. Nema nikakvog sredstva za prijenos topline, cijev samo dodiruje lim...

Ako se crna boja sa aluminijskog lima apsorbera tako lagano skinula, znači da je bila direktno nanešena na njega bez prethodnog sloja reaktivne boje. Koju vrstu crne boje izabrati? crna mat boja bi trebala izdržati, a crna boja za peći svakako, treba vidjeti razliku u cijeni, pa odlučiti.
Postoji li mogućnost Nikola, da bakrene cijevi povežeš za aluminijski apsorber na nekoliko mjesta bakrenom žicom, kao najjednostavnije rješenje. Termovodljiva pasta je najbolje, ali preskupo rješenje.

[TB]

rastališ malo aluminija u raketi