Uzgoj drvne bio mase

[Nikola]

Razmatram jednu ideju, sakupljam podatke i računam, pa da podijelim s vama ono do čega sam došao.


Budući da imam jedan šumarak koji ne služi ničemu (osim biodiverzitetu, dakle permakulturna zona 5), a imam naravno i potrebe koje bih mogao zadovoljiti tim šumarkom, razmišljam ovako. Tu osim par većih stabala raste mnogo grmova lijeske i drugo mlado drveće. To posječem, usitnim u drvenu sječku, sječku koristim ili kao malč u vrtu, ili kao gorivo u nekom kotlu na sječku, ali najvjerojatnije bih pokušao sa gradnjom biomeilera. Znači grijem kuću, i kao nusproizvod dobijem kompost. Opremam se u tom smislu, uglavnom.


Razmišljam dalje, kada bih već bio opremljen za usitnjavanje granja, što ga ne bih i uzgajao? U hrvatskoj, ovo se naziva uzgoj "kultura kratke ophodnje". Koriste se biljke koje vrlo brzo rastu, a kada se posjeku (nakon 3-15 god) obnavljaju se iz korijena i sječa se onda periodički ponavlja. Najpopularnije kulture su vrba i topola, i to posebno odabrani klonovi za ovu namjenu, kako bi se postigao maksimalni prinos.



Nažalost, vrba i topola su više primjerene ravničarskim krajevima, sa izobiljem vode, a ja gledam kako iskoristiti planinski kraj. Od kultura koje su alternativno navedene kao pogodne za ovakav uzgoj, mislim da je meni najprimjerenija breza, možda lijeska, a bagrem bih zbog invanzivnosti za sad preskočio. Nažalost, podataka za uzgoj breze i lijeske (za bio masu) nema, tako da moram nekako procijeniti podatke na temelju onih za vrbu i topolu.


Za vrbu/topolu, navodi se prosječan godišnji prinos od 5-18 tona po hektaru.


Masena gustoća drveta (puno drvo) u kg/m3, za nepotpuno osušeno drvo (13% vlage):
Smreka - 450
Trešnja - 600
Breza - 650
Lipa - 650
Lijeska - 670
Javor - 670
Jasen - 720
Bukva - 750
Hrast - 770
Grab - 800
Drijen - 980


Pri konverziji trupca (puno drvo) u sitnije oblike, vrijede sljedeći omjeri:
1m3 punog drva = 1.4 m3 metrica = 2 m3 cjepanica = 3 m3 sječke


Ogrijevna vrijednost svih drva je oko 19 MJ/kg.
1 kWh = 860 kcal = 3,6 MJ


Usporedba cijena raznih energenata, Italija, 2008. godina (u eur/MWh):
LPG, vlastiti spremnik - 150
Prirodni plin - 70
Pelet - 35
Trupci - 32
Drvena sječka - 20


Energetski usjevi, usporedba dobivene energije po površini, u kWh/ha:
KKO (kulture kratke ophodnje) - 16000-60000
Kukuruz - 37000-55000 (za bioplin)
Uljna repica - 11000-21000 (za biodizel)
Slama - 10000-27000


Omjer uložene energije i dobivene energije:
KKO vrba - 1:24
KKO topola - 1:16-1:26
Kukuruz - 1:11
Uljna repica - 1:9
Pšenica - 1:11


Moj zaključak:
Ako imam očekivani prinos od oko 5 t/ha, a hektar cijenim 10000 eur, te ako računam na prodajnu cijenu sječke od 50 eur/t, ovo izgleda kao vrlo neisplativ biznis. Povrat investicije je iznad 40 godina. Naravno, povoljnija je situacija ako je zemljište mnogo jeftinije, prinosi viši, uz državne poticaje i očekivani rast cijena ovog energenta...