Najbolje drvo za ogrijev

[Nikola]

Znam da je najbolje ono koje čovjek ima ali recimo da čovjek sadi drvo koje će koristiti za grijanje, koji bi bio dobar izbor? Pretpostavljam da treba tražiti karakteristike poput brzog rasta, velike kaloričnosti (koja je obično u suprotnosti s brzim rastom), da se biljka sama obnavlja, da se dobro cijepa itd.

Nalalazim ova drva kao popularna za ogrijev:

Topola, Populus..., brzo raste, navodno se već nakon 5 godina može sjeći, samo navodno nema veliku kaloričnost.

Drvo mozak, Osage orange, Maclura pomifera, raste brzo ali je gusto, kalorično, osim toga trnovito je i nekad se koristilo kao bodljikava ograda (što može biti prednost ali i nedostatak ako bodlje nisu poželjne). Jako zanimljivi plodovi, sjećam se da sam ih kao dijete šutao umjesto lopte

Dud, murva, Morus alba (nigra), osim ogrijeva ima još puno primjena kao hrana za ljude i životinje, izrada lukova od grana...

Bagrem, Robinia pseudoacacia, jako popularno drvo u permakuluri, a između ostalog raste vrlo brzo, vrlo je kalorično i obnavlja se iz korijena. Neki kažu da ne valja jer brzo izgori, tj. ne drži dugo žar. Meni ne izgleda kao veliki nedostatak, samo treba redovitije dodavati manje komade drveta u vatru... Bagrem je trnovit, netko to ne voli. Nakon sječe se brzo širi korjenovim izdancima, što je često nedostatak, ali kod uzgoja šume možda je i prednost.

Joha, Alnus glutinosa, brzo raste ali nije kalorična, voli vlažno tlo, ima mnoge druge prednosti pa korištenje kao ogrijev se može shvatiti kao bonus. Postoje i vrste johe za sušno tlo, npr. Alnus cordata.

Vrba, Salix..., grančice se mogu vrlo često sjeći, biljka se obnavlja prilično brzo, pod uvjetom da je prihvatljivo ložiti puno grančica umjesto jednog većeg komada drveta. Ako je previše grana, uvijek se može isplesti koja košara, recimo za nošenje drva za ogrijev

Bambus, ovo me iznenadilo ali navodno lijepo gori u klasičnim pećima. Za razliku od većine drveća koje godišnje poveća svoju bio masu za 3-5%, bambus povećava za 10-30%.

Paulownia, mislim da postaje jako popularno drvo za uzgoj radi ogrijeva, raste izuzetno brzo (brže od bagrema, johe itd.), obnavlja se iz korijena, ne znam za kaloričnost, navodno je prosječna, veća od nekih u ovoj listi. Podnosi tešku zagađenost zraka, znam ju viđati u rafinerijama gdje ništa ne raste, jednostavno nikne iz kakve pukotine u betonu i naraste 2-3 metra u par mjeseci.

Trska i sl. recimo kod iskorištavanja otpadnih voda. Trska raste vrlo brzo samo neprerađena nije baš neko gorivo. Vjerojatno bi trebalo raditi brikete, pelet, tako nešto.

Nastavite niz, ili komentirajte...

[kad budu gorjeli gradovi]

tradicionalno su najbolje vrste drveta za ogrjev (tj daju najveću engriju) hrast, bukva, grab...
bagrem je dobar jedino što brzo raste, što se energije tiče osrednjeg je kvaliteta....
osage orange ne bi baš preporučio za tu svrhu jer ima jako kvalitetno elastično drvo od kojeg se mogu praviti lukovi, muzički instrumenti, kolje za ogradu i sl. a piljevina se može koristiti za farbanje (vjerovatno tkanine) u žuto.
profil ovog drvena na sajtu wood database:

http://www.wood-database.com/lumber-identification/hardwoods/osage-orange/

drvo duda je takođe šteta ložit jer je idealno za kolje, ako ga tretirate katranom trajaće vam bar 15 god.. takođe se koristi za pravljenje buradi jer se lako obrađuje.

što se tiče crnogoričnog drveća, moram pomenuti i bor koji se zbog smole ne koristi kao ogrevno drvo ali je idealan za potpalu. nađite dio borovog stabla naročito bogat smolom i iscijepajte na manje komade, biće idealni za paljenje vatre....

[Nikola]

Ti si naveo drva koja sporo rastu i imaju veliku kaloričnost. To je odlično ako već imaš takvu šumu, ali po meni prednost takvog drveta je samo kod transporta i čuvanja. Ne izgleda mi realno saditi hrastovu šumu kako bi se jednog dana grijao tim drvetom, jer vjerojatno to nećeš doživjeti. Za to vrijeme možeš neko brzorastuće drvo nekoliko puta sjeći, nije važno koliko kalorija ima po kubiku, kad imaš veliku količinu drveta koja se brzo obnavlja.

Mislim da bi trebalo pogledati, ako je moguće, koliko kalorija godišnje dobiješ po nekoj površini, za razna drva. Također treba uzeti u obzir drveće od kojih imamo i druge koristi. Svakom stablu jednom dođe kraj, bilo od starosti ili ga napadne bolest, ili ga vjetar sruši. Ako smo se 100 godina hranili orahom i na kraju se još grijemo njime, onda je to veća korist nego stablo jednake kalorične vrijednosti ali koje nije korisno na druge načine.

[kad budu gorjeli gradovi]

moje selo u bosni je sa svih strana okruženo šumom, sa jedne strane crnogoričnom, sa druge je grab i hrast, pa što se toga tiče neću imati nekih velikih problema. ako kupujete zemlju jako je bitno dal u blizini ima šume, jer će vam drvo najvjerovatnije bit last resort izvor energije....

ako nemaš šumu blizu opet mi je malo nelogično sadit šumu i čekat da poraste, čime ćeš se u međuvremenu grijat? jest da ima brzorastućih vrsta drveta, ali njihovo drvo po pravilu što brže raste manje je kalorične vrijednosti. takođe za vatru su potrebni i veći komadi drveta da je drže, da ne moraš ložit svakih 10 min.

ako ipak želiš zasadit šumu, zavisiće od mnogih stvari koju ćeš vrstu drveta odabrati... recimo bagrem brzo raste, može se koristiti za loženje al ima osrednju kaloričnu vrijednost, moreš od njega pravit kolje za vinograd i prodavat, obogaćuje zemljište, ali mu je mana invazivnost, tu šumu moraš stalno kontrolisat da se ne širi dalje, a i nije baš prijatan za obradu zbog bodlji. kad sve ovo sabereš meni djeluje da pozitivnih osobina ima više od onih negativnih, pa bi se i ja možda odlučio za ovakvu šumu bar zbog obogaćivanja zemljišta ako ništa drugo...
dok će orah npr. rasti sporije, ali će davati izuzetno kvalitetnu hranu, a jednog dana, nakon 30-40 god, ako budeš želio (ili tvoji potomci), moreš ga uvijek prodat jer je najkvalitetnije drvo (koristi se za masu stvari najviše u vojnoj industriji za kundake), a moreš i sam od njega pravit alat i ostalo... dok će sa druge strane za razliku od bagrema umanjiti kvalitet zemljišta, zbog nekih materija koje njegov korijen ispušta, i mnoge vrste biljaka neće moći rast na istoj površini....
 

[Nikola]

To je to što sam htio reći. A sad što se tiče sadnje šume, moja situacija je takva da imam livadu i šumu. Livadu sam zasadio voćkama i fiksatorima dušika koje ću sjeći kad izrastu dovoljno, do tad ću koristiti postojeću šumu. Šumu ću sjeći brže nego što se može obnavljati, jer je to komadić zemlje. Znači sječem šumu, grijem se, na prazna mjesta sadim voćke ili tako nešto, u međuvremenu posađena stabla narastu pa se za 10 godina grijem njima.

Netko mi kaže da je čovjeku potrebno 500 m² za život, odnosno četveročlanoj obitelji 2000 m². Ako je na tom prostoru zamišljen i uzgoj šume za ogrijev, onda to mora biti nešto što se savršeno uklapa u ostale elemente. Izbor je po meni ograničen na brzorastuće drveće, ili drveće koje služi i kao hrana i kao ogrijev.

Ne kažem da nam je to na našem području i u sadašnjim uvjetima baš nužno, ali predmet istraživanja permakulture je model po kojem svi ljudi mogu egzistirati bez ugrožavanja ostalih. To što ti ili ja možemo sjeći velike zalihe šume funkcionira samo dok ne počnu svi jednako razmišljati. Ispravnije bi bilo zamisliti jednu granicu unutar koje si čovjek mora osigurati sve potrebno za život, i iz koje ne mora ništa iznositi.

[kad budu gorjeli gradovi]

Ne kažem da nam je to na našem području i u sadašnjim uvjetima baš nužno, ali predmet istraživanja permakulture je model po kojem svi ljudi mogu egzistirati bez ugrožavanja ostalih. To što ti ili ja možemo sjeći velike zalihe šume funkcionira samo dok ne počnu svi jednako razmišljati. Ispravnije bi bilo zamisliti jednu granicu unutar koje si čovjek mora osigurati sve potrebno za život, i iz koje ne mora ništa iznositi.

hm, ne znam koliko je ovo po permakulturnim principima jer ako bi permakultura trebala na prvom mjesu imitira prirodu, upravo ovog u prirodi nema nigdje. u prirodi je sve međusobno jako isprepletano, nema nijedog živog bića koje negdje nešto zasebno ograđuje da ne bi ugrozilo druge. a i to o neugrožavanju je čista zabluda, pseudoetička ideja koja postoji samo kod nas ljudi i to samo u zadnjih 0.2% od ukupnog perioda kolko smo na planeti, a nametnuli su nam je nekavi crkvenjaci ne da bi mi bili dobri samarićani nego zato što je takve lakše kontrolisati....
u prirodi stalno neko nekog ugrožava, a opstaju najjači. to je njavažniji prirodni zakon, protiv kojeg ne možeš ništa. možeš misliti da možeš, i imati neke privremene rezultate, ali njihove posljedice samo pogoršavaju problem...

eto recimo kad dođe do ekonomskog kolapsa, većina ljudi će se boriti samo za svoj vlastiti život zanemarajući pritom apsolutno svaki pseudoetički kodeks koji je u prethodnom društvenom poretku njegovalo (viđeno sto puta do sad).  znači ako su gladni a nemaju hrane oteće je onome ko je ima pa i po cijenu njegovog života. ovo bi moglo bit malo nezgodno za nas koji smo u međuvremenu predvidjeli šta će se događat pa obezbjedili našu egzistenciju na neki održiv način. ali to je samo privremena opasnost, jer će se većina ovih gladnih ionako međusobno potamanit....

kroz istoriju, uvijek su opstajali oni koji su se sklanjali s puta nevoljama, i birali za život mjesta do kojih drugima nije puno stalo....

[m2]

Nije drvo več trava...
Idealno gorivo za rocket stove?

KARAKTERIZACIJA GORIVIH SVOJSTAVA TRAVE MISCANTHUS X GIGANTEUS UZGOJENE U REPUBLICI HRVATSKOJ

...Gornja ogrjevna
vrijednost iznosila je između 18,65 MJ/kg i 18,74 MJ/kg, a donja ogrjevna vrijednost varirala je od
17,78 MJ/kg do 17,80 MJ/kg.
Statistička analiza dobivenih podataka pokazala je da se sadržaji vode, pepela, dušika i sumpora
signifikantno (p<0,0001) razlikuju ovisno o žetvi dok se ostale komponente nisu razlikovale ovisno o
vremenu žetve niti lokacije uzgoja.
Na temelju dobivenih podataka, može se utvrditi da je trava Miscanthus x giganteus, uzgojena u
Republici Hrvatskoj odličnih gorivih svojstava te da se ista može koristiti u neposrednoj proizvodnji
električne i toplinske energije...

http://www.unizg.hr/rektorova/upload_2012/KARAKTERIZACIJA%20GORIVIH%20SVOJSTAVA%20TRAVE%20MISCANTHUS%20X%20GIGANTEUS%20UZGOJENE%20U%20REPUBLICI%20HRVATSKOJ.pdf

[ppsupercop]

Znam da je najbolje ono koje čovjek ima ali recimo da čovjek sadi drvo koje će koristiti za grijanje, koji bi bio dobar izbor? Pretpostavljam da treba tražiti karakteristike poput brzog rasta, velike kaloričnosti (koja je obično u suprotnosti s brzim rastom), da se biljka sama obnavlja, da se dobro cijepa itd.

Nalalazim ova drva kao popularna za ogrijev:

Topola, Populus..., brzo raste, navodno se već nakon 5 godina može sjeći, samo navodno nema veliku kaloričnost.

Drvo mozak, Osage orange, Maclura pomifera, raste brzo ali je gusto, kalorično, osim toga trnovito je i nekad se koristilo kao bodljikava ograda (što može biti prednost ali i nedostatak ako bodlje nisu poželjne). Jako zanimljivi plodovi, sjećam se da sam ih kao dijete šutao umjesto lopte

Dud, murva, Morus alba (nigra), osim ogrijeva ima još puno primjena kao hrana za ljude i životinje, izrada lukova od grana...

Bagrem, Robinia pseudoacacia, jako popularno drvo u permakuluri, a između ostalog raste vrlo brzo, vrlo je kalorično i obnavlja se iz korijena. Neki kažu da ne valja jer brzo izgori, tj. ne drži dugo žar. Meni ne izgleda kao veliki nedostatak, samo treba redovitije dodavati manje komade drveta u vatru... Bagrem je trnovit, netko to ne voli. Nakon sječe se brzo širi korjenovim izdancima, što je često nedostatak, ali kod uzgoja šume možda je i prednost.

Joha, Alnus glutinosa, brzo raste ali nije kalorična, voli vlažno tlo, ima mnoge druge prednosti pa korištenje kao ogrijev se može shvatiti kao bonus. Postoje i vrste johe za sušno tlo, npr. Alnus cordata.

Vrba, Salix..., grančice se mogu vrlo često sjeći, biljka se obnavlja prilično brzo, pod uvjetom da je prihvatljivo ložiti puno grančica umjesto jednog većeg komada drveta. Ako je previše grana, uvijek se može isplesti koja košara, recimo za nošenje drva za ogrijev

Bambus, ovo me iznenadilo ali navodno lijepo gori u klasičnim pećima. Za razliku od većine drveća koje godišnje poveća svoju bio masu za 3-5%, bambus povećava za 10-30%.

Paulownia, mislim da postaje jako popularno drvo za uzgoj radi ogrijeva, raste izuzetno brzo (brže od bagrema, johe itd.), obnavlja se iz korijena, ne znam za kaloričnost, navodno je prosječna, veća od nekih u ovoj listi. Podnosi tešku zagađenost zraka, znam ju viđati u rafinerijama gdje ništa ne raste, jednostavno nikne iz kakve pukotine u betonu i naraste 2-3 metra u par mjeseci.

Trska i sl. recimo kod iskorištavanja otpadnih voda. Trska raste vrlo brzo samo neprerađena nije baš neko gorivo. Vjerojatno bi trebalo raditi brikete, pelet, tako nešto.

Nastavite niz, ili komentirajte...

Paulownia, mislim da postaje jako popularno drvo za uzgoj radi ogrijeva, raste izuzetno brzo (brže od bagrema, johe itd.), obnavlja se iz korijena, ne znam za kaloričnost, navodno je prosječna, veća od nekih u ovoj listi. Podnosi tešku zagađenost zraka, znam ju viđati u rafinerijama gdje ništa ne raste, jednostavno nikne iz kakve pukotine u betonu i naraste 2-3 metra u par mjeseci.
VEOMA VAŽNO

Paulownia je veoma,veoma,invazivno drvo.Razmnožava se preko korena,puštanjema izdanaka i ako se ne pazi i zasadi se blizu neke građevine,može ozbiljno da ošteti temelje!

[cola]

evo da se ubacin u raspravu...

daklem, jedna od velikih mitova je da postoje kaloričnija i manje kaloričnija drva. to baš i nije istina... da pače

ljudi imaju dojam ili su navikli smatrat da je grab i bukva najkaloričnije drvo. to nije sasvim točno.

daklem, analizama i istraživanjima se dokazalo da drvo kao gorivi materijal (i to plinoviti a ne kako se smatra kruti, al o tom možemo kasnije)
ima srednju ogrjevnu vrijednost ok 4kW po kilogramu. bez obzira na vrstu drveta (u prosjeku)
ako baš idemo cjepidlačit otprilike lista ide kao na tablici

tako da vidite da jela/smreka/bor koji se tradicionalno smatraju lošim ogrjevnim drvom imaju najveću kalorijsku vrijednost po jedinici mase. do je radi postotka smole u njihovom sastavu.
pogledajte samo grab i bukvu. ili hrast. nisu na prvom mistu. čak je bagrem bolji od njih. neko je spomenua da bagrem ima osrednju ogrjevnu vrijednost.

druga je priča da li mjerite ogrjevno vrijednost po jedinici volumena. a tradicionalno se ogrjevno drvo kupuje ili prodaje po jedinici volumena. od tu da ideja o kaloričnijem ili manje kaloričnom drvu.

e sad ako očeš sadit biljke kako bi ih koristija za ogrjev, a pretpostavljan da ćeš koristit rocket mass heater preporučan ti coppicing iliti po naški "uzgoj mekolisnjača s kratkom ophodnjom". znan, idiotičan naziv al to koristi struka.
radi se o uzgoju di svake dvi do pet godina režeš biljke do razine zemlje (ili približno). time ih ne ubiješ jer one ponovo bace izboje pa ciklus kreće iznovaa ti imaš šiblje sasvim primjereno "roketici". najčešće se u ovakvom uzgoju koristi vrba, topola. ali možeš ić i s lješnjakon. ako oćeš imat drvo i za građevinu onda ideš s ophodnjom svakih 10-15 godina i tada koristiš kesten i orah. naravno ne mislin na klasičnu građevinu već na nešto šta se zove whole tree architecture. ben law je najpoznatiji prestavnik u europi a ovi likovi u jamerici: http://wholetrees.com/

pa eto... ja si planiran napravit slično iman nekih 10000 metara2 pa ći si počet malo eksperimentirat... ako bude previše uvik mogu napravit woodgas i imat stuje ili se vozikat traktoron

[Nikola]

Meni se lijeska pokazala odlicnom za coppicing. Raste preko metra godisnje, u velikim "busenima" sa preko 10 vrlo ravnih kolaca. Vrlo lako se sjece, po potrebi i cijepa, lagano je drvo sto znaci da nije bas kaloricno po volumenu, ali koga briga za volumen korova koji ti raste gdje god zaboravis pokositi. Mislim da od ove godine prelazim skoro iskljucivo na lijesku, uz jos koje stabalce ako ga vjetar ili snijeg obore. I jos nesto, kad se tanki stapovi lijeske izrezu, pa bez cijepanja posloze izmedju dvije vertikalne grede, ma to je tako lijepo za vidit da bi covjek skoro to ostavio tako, za ukras :-) Oni kruzici, kao kamencici na plazi.

[cola]

super da su ti takva iskustva....

ja san se baš nabrija na sadnju lijeske. sve šta si reka stoji... zato mi se čini da je to najbolji izbor za kopising

[m2]

Meni se lijeska pokazala odlicnom za coppicing. Raste preko metra godisnje, u velikim "busenima" sa preko 10 vrlo ravnih kolaca. Vrlo lako se sjece, po potrebi i cijepa, lagano je drvo sto znaci da nije bas kaloricno po volumenu, ali koga briga za volumen korova koji ti raste gdje god zaboravis pokositi. Mislim da od ove godine prelazim skoro iskljucivo na lijesku, uz jos koje stabalce ako ga vjetar ili snijeg obore. I jos nesto, kad se tanki stapovi lijeske izrezu, pa bez cijepanja posloze izmedju dvije vertikalne grede, ma to je tako lijepo za vidit da bi covjek skoro to ostavio tako, za ukras :-) Oni kruzici, kao kamencici na plazi.

Pretpostavljam da je lijeska dobra i za polijeganje živice (hedge laying)?

[Nikola]

Itekako, da ju vidiš samo, najgušća živica u selu, svi sline nad njom sad kad se razlistala ;-)

[m2]

Itekako, da ju vidiš samo, najgušća živica u selu, svi sline nad njom sad kad se razlistala ;-)

Pravi "multipraktik" ograda, ogrjev, vjetrobran, hrana...
Čuo sam da navodno "privlači" krpelje, imaš kakva iskustva u tom smjeru ima li istine u tome?

[Nikola]

Moglo bi biti, ali ne bas toliko znacajno. Ja sam neprestano u lijeski, i u cca 4 godine samo sam jednom pobrao krpelj. U istom periodu jedno od djece je iato jednom pobralo krpelj, a bilo je cijeli dan daleko od lijeske.

Lijeska je dobra kao drska za alate poput grablja i sl jer je lagana i zimi topla. Ali to je vec daleko od teme ogrijevnog drveta. Mozemo jednom nastaviti u temi bas o lijeski.