Crijevo za zalijevanje

[TB]

setup mi je kocka 1000L sa kišnicom, crijevo i slobodan pad. Budući da pad nije velik voda kroz 1/2'' crijevo malo presporo teće, a i lako se zaštopa ako uđe npr list pa bih stavio 3/4'' ili 1''.


Imate li iskustva s debljim crijevima, a da su savitljiva (ne zaustavlja se protok kod savijanja), otporna na uv i sl?

Koja namatalica je najbolja - sam svoj majstor, kolut iz dućana ili nešto komplicirane poput:

[Harp]

ne znam kako bi to kod tebe bilo izvedivo i da li bi imalo smisla, ali razmisljao sam o tako necemu slicnome, s naglaskom na iskoristavanje materijala koji je vec odredjen za baciti ili na sto manje investicije.
U servisima bicikla, obicno skupljaju probusene gume (mislim da imaju nekoga tko to kao "oporabljuje", citaj spaljuje), koje u 99% slucajeva imaju samo rupicu od trna (koja nema teznju da se razdrapi). To valja sa ljepilom za gumu, i komadicem gume od druge zracnice pokrpati, ali ni ne mora se zapravo ako ostaje u zemlji.
Ideja je ta da se, ukoliko se ima za navodnjavanje vece povrsine recimo 100m, postavi trajna infrastruktura, besplatna tako reci i lako zamijenjiva u slucaju servisa ili kvara, s mjestima na koja bi se moglo prikljuciti odnosno napuniti voda (slobodni pad).
Gume od bicikla su oko 2m dugacke cijevi, rastezljive i otporne na utjecaj vode, hladnoce smrzavanja i laksa mehanicka naprezanja i dosta debelog presjeka brzine protoka. Ne znam do kojeg nagiba bi bila upotrebljiva a da se ne napuhne, ali bi se u takvom slucaju moglo napraviti popratne rezervare od bacava ili ukopanih kupaonskih kada, tako da se donji ventil nikada ne zatvara, a kontrolira gornjim napunjenost rezervara. Jedino tu otpada komfor pritiska vode da se moze zalijevati druga strana deset metara dalje... Kanta, i to limena je idealna za to.

Plasticna cijev (kao spojnica) bi trebala biti nesto veceg promjera od zracnice tako da kada se navuce da dobro zagrize s obje strane spoja, kako je nacrtano. To se ukopa blago u zemlju i poklopi crijepom ili daskama, samo da se sprijeci gazenje (oznaci mjesto vodova), vece urusavanje zemlje ili direktno izlaganje suncu na duze vrijeme.

[Dzionik]

Imam neko prastaro od 3/4 mislim da je pvc, nije od onih sto se ne uvrcu ali ako se malo pazi retko ce se prelomiti. Ima mu vec tridesetak godina i pocelo je pomalo da popusta. Koristim ga na pocetku sezone kada treba malo zaliti rasad slobodnim padom iz decijeg plasticnog bazena. Kasnije stavim pumpu pa tako zalivam crevom ako je kisna godina, a ako je susa postavim sistem kap po kap sa pumpom. To je sistem koji se nekako ustalio posle mnogo eksperimentisanja.
 Imam oko pet ari baste a bazen je na jednom uglu pa do suprotnog ugla ima vise od 25 metara. Tu je vec tesko vuci toliko crevo sa vodom narocito kada se spoje redovi. Pre sistema kap po kap sam imao okiten od cola razvucen na nekoliko mesta sa slavinama upravo zato da bi mi crevo bilo krace, i to je dobro funkcionisalo nekoliko godina.
 Realno problem sa zalivanjem je sto iziskuje mnogo vremena, nije to tezak posao ali ga treba uraditi u odredjeno vreme koje se deli sa vremenom za jutarnju kafu, branje, plevljenje itd. Uvece su komarci u akciji pa to vise nije zadovoljstvo.

 Otisao sam u off ali se nadam da sam ti pomogao da ne investiras u nepotrebnu motalicu ili predugacko crevo :-) vec u sistem (kakav god on bio) koji ce ti smanjiti vreme i trud za zalivanje.

[fazy]

I ja također koristim kockasti spremnik od 1000 litara, za akumulaciju kišnice.
Pad je isto tako malen, pa u svrhu zalijevnja prepumpam vodu u bačvu na gornjoj etaži, tako da dobijem veći tlak i na taj način su mi crijeva od 1/2" i 3/4"dovoljna za zalijevanje.

Direktni izlaz iz tisućulitrenog spremnika rijetko koristim za zalijevanje, ali ga zato koristim za dopunjavanje bačava smještenih niže od spremnika, odmah uz sam vrt, u kojima pripremam kompostni čaj (kako je to opisao "imamGliste (Jasmin)" :

http://youtu.be/LKWtsJRa_lg

i njime zalijevam vrt iz vrtne kantice.

Kombinacija: vrtno crijevo - kantica, dala je najbolje rezultate (navečer zalijevanje vrtnim crijevo, a ujutro kanticom).

Za pospremanje i namatanje vrtnog crijeva, ne koristim namatalicu jer mi je nespretna, već povlačeći vrtno crijevo sa vrta prema kući, prebacujem vrtno crijevo u kolutima na držač vrtnog crijeva kao što se vidi na prvoj fotki. Postoji i način prebacivanja u "osmicu", tako da ne dolazi do uvrtanja vrtnog crijeva.

Na kritičnim mjestima gdje dolazi do presavijanja vrtnog crijeva, koristim komade savitljive cijevi za elektroinstalacije (narandžaste boje jer su otporne na sunčevo svjetlo), nešto malo večeg promjera da se mogu navuči na vrtno crijevo (fotka 2):

[TB]

spojnice i priključci su uska grla jer npr. plastični priključak 1/2'' ima promjer samo 8mm tako da definitivno moram ići na 3/4.

za slaganje crijeva sam isprobao metodu "up and under" i funkcionira:
https://youtu.be/p3LD6CL_83o?t=52s

a kao stalak ili namatalica može poslužiti auto felga:
https://www.youtube.com/watch?v=rYnFNMp_SzU#

[fazy]

spojnice i priključci su uska grla jer npr. plastični priključak 1/2'' ima promjer samo 8mm tako da definitivno moram ići na 3/4.

Oba priključka imaju jednaki promjer, što kod priključivanja na vodovodnu mrežu pod tlakom (najčešće 6 bar) ne predstavlja nedostatak, ali kod slobodnog pada koji je malen, taj nedostatak smanjuje protok.
Ako se ide na korištenje debljeg crijeva, svakako treba koristiti i odgovarajuću holender spojnicu koja bitno ne smanjuje promjer i izbjegavati ove vtne "brze" spojnice.

[TB]

u smitcommercu imaju spojnicu 3/4 koja je šira od 1/2.

Baš sam testirao protok i na protok utjeću 3 stvari:

1. visina spremnika / visinska razlika
2. promjer svih elemenata / uska grla
3. dužina crijeva

tako da ću crijevo 3/4 podijeliti na recimo dužine 2 x 12m, staviti široke spojnice i eventualno staviti kocku na višu nadmorsku visinu

[TB]

bez uskih grla i povećanjem sa 1/2 na 3/4 protok se udvostručio