Gradnja malog biljnog pročistača

[bambi]

Čime i kako misliš popuniti pročistač? Naime, nakon separatora koji je pri kraju izvedbe, morao bih skemijati slično nešto, ali na puno manjem prostoru. Razmišljam o primarnoj "posudi", kao amortizeru za povečanu navalu otpadne vode (tuširanje, kada, gosti roštiljade...),pa onda nekakva drenaža s biljnim pokrovom, pa tek onda (kad dođe na red i nakon analize vode) UV neutralizator.

[Nikola]

Eto, nikako da ga zavrsim. 2-3 puta sam ga punio kisnicom kad bi pala kisa, i onda mi se pojavi s vanjske strane flekica sto znaci da beton lagano curka. Svaki put zakrpam rupicu i nastavim puniti, a onda mi procuri malo vislje. Sve je manje pukotina, sad vec dosta dobro drzi vodu, samo mi lagano pusta na jednoj unutarnjoj pregradi, a ne zelim ga zatrpati dok nisam siguran da je potpuno nepropusan.

Naruciti cu kamion drenaznog sljunka 1-2 cm i zatrpati ga. Prije toga uljev i izljev (cijevi) zatrpati krupnijim kamenjem, par cm promjera. U blizini sam uzgojio trsku, koju cu onda preseliti ovdje kada septicka konacno krene prelijevati u procistac.

[bambi]

Još dok je donji dio separatora bio iz dvije ljuske, premazao sam Samoborkinim premazom za cisterne. Nanosio sam kistom (što grubljim). A spojeve sa nešto guščom masom.Pukotine treba riješiti jer se vole proširiti u zimskim uvjetima. Cijevi koje misliš postaviti su drenažne ili odvodne "sive"?

[Nikola]

Cijev koja ulazi u procistac biti ce obicna siva. Za ispust, prvo sam mislio iskopati drenazni kanal preko cijelog vocnjaka, u nadi da ce mi se pomalo natapati i gnojiti vocnjak. Ali, radio sam neke testove, i cak uz vrlo velik protok vode s potpuno otvorenom slavinom voda kroz takav kanal ide najvise nekoliko metara i onda nestaje, sve zemlja upije. Sad razmisljam da drenaznu cijev stavim na izlaz, ili obicno vrtno crijevo koje izbusim na mjestima gdje zelim navodnjavanje. Ali, rupe bi se mogle zacepiti, tako da ne znam.

[bambi]

Cijelo poslijepodne čeprkam po biljnim pročistačima na netu.Priručnik Čuljka je gotovo pa identičan onom kojega si naveo u svom prvom uvodnom postu. Mene muči način kako na malom prostoru napraviti biljni pročistač koji bi bio što prikladniji. U priručnicima se spominju drenažne cijevi,nepropusni materijali te razni granulati kamenja (šljunka) pa na kraju i vrste biljaka (ti već imaš u pripremi trsku). Izgleda da ću morati to sve nekako posložiti u više slojeva. Možda odem do građevinskog faksa po savjet. Ako ti zemlja brzo guta vodu, možda ti ta cijev sa rupicama i ne treba.Kad sam izvodio drenažnom cijevi, drenažu u dvorištu, zatvorio sam poklopcem vidljivi izvod da ne ulaze živine, a kad će trebati malo isprati talog u njima sa mlazom vode, samo ga skinem. Već drugu godinu je čisto. Tako da te drenažned cijevi nisu bez veze izmišljene, pa ti preporučam da ih kao u priručnicima razvučeš pri dnu biljnog pročistača prije nasipavanja kamenja.Nisu neka investicija. Vjerujem da si tako nekako i mislio 

[Nikola]

Procistac moze biti s horizontalnim i vertikalnim tokom. Navodno je vertikalni tok bolji, ali za njega je potrebno imati mrezu cijevi na vrhu i na dnu procistaca. Nedostatak vertikalnog je sto nije primjeren za vikendice, mora se svakodnevno propustiti voda kroz njega.

Moj je s horizontalnim tokom. Ulijevam u njega vodu na jednoj tocki, i izlijevam na drugoj. Pregrada sprijecava da voda ide najkracim putem od prve do druge tocke. Zato mislim da ne treba komplicirati oko toga kako ulijevam i izlijevam vodu, bitno je da ona prodje kroz procistac. Ako stavim drenaznu cijev na ulazu, riskiram da se rupice zacepe. Ako ju stavim na izlazu, nista korisno ne dobivam, jer je procistac vrlo mali. Ne bih izlijevao vodu s jedne tocke, nego s nekakve povrsine duljine 30-50cm. Kada bi procistac bio povrsine o kakvima se radi u literaturi, recimo 10-20 metara sirine i tko zna kolike duljine, jasno da ne bih mogao ulijevati i izlijevati vodu na jednoj maloj povrsini. Tada bi recimo kutevi cetverokuta bili gotovo bez protoka i bez funkcije. Tada bi drenazna cijev duljine 10-20m na ulazu i izlazu osigurala ravnomjeran protok kroz procistac i ppdjednaku iskoristivost cijele povrsine.

Tako nekako ja razmisljam. Unutar procistaca vec sam napravio revizorsko okno, ono ce uvijek biti prazno, suho, kroz njega samo prolazi voda pomocu jedne fleksibilne cijevi. Tom cijevi reguliram visinu vode u procistacu, to vec funkcionira savrseno. Fleksibilna cijev je jedini put kojim voda napusta procistac. Usta te cijevi ulaze u "radni" dio procistaca nekih 10 cm. Kada bih tu cijev zatrpao sitnim sljunkom, on bi vjerojatno usao i u cijev i blokirao protok, pogotovo ako za sljunkom udju kojekakve necistoce, ili korijenje. Zato cu tu prvo poslagati kamenje, tako se savjetuje cak i u uputama sa drenaznim cijevima. Na slican nacin mislim napraviti i ulaz. Ali ne zamaram se detaljima, to je toliko maleno da bez problema preradim ako se pokazu neki nedostaci.

[bambi]

Da,dobro razmišljanje, ne treba komplicirati na tako malo prostora.Zato i tražim optimalno rješenje za izvedbu. Kako se sve svodi na nekakve posude (filtere napunjene materijalom za pročišćavanje) koje su u nizu do izlaska u prirodu, treba voditi računa o što je moguće više faktora. Na pr.,kišurine, snijeg,suše...meni će to biti važno, jer imam puno manje prostora, a moram ostaviti mjesta i za mogući UV tretman.Nadam se da to neće biti potrebno.

[bambi]

Nakon pokusnog slaganja separatora, dolazi biljni "separator". Prilažem pojednostavnjenu skicu na kojoj se vidi osnovna moja zamisao (nakon brojnih pregleda na netu).Plavom bojom je sadašnje stanje stijenki od ytonga (siporexa).Crveno crtkano je prijašnje koje sada prilagođavam terenu (padina). Brojem 1 je označena građevinsko korito koje od prije ima nekoliko otvora za odtok vode, jer sam u njemu imao posađene pardajze.To bi bio taj "amortizer"kojega sam spominjao u postu na topiku na kojem prilažem postove o separatoru.Ostalo je. nadam se, jasno onima koje zanima ova tema i koji ju prate. E, sad dolazi ono, kakvi granulat za drenažu, kakve sve biljke. Pomoć i prijedlozi, a pogotovo vlastita iskustva, dobrodošli.

[Nikola]

Moje najnovije iskustvo s trskom... Uzgajam je neke dvije godine u kadi koja je napunjena vodom (kisa ju puni, sunce prazni). Tu se od pocetne biljcice razvila u 20-ak takvih biljaka. Nista spektakularno. Ali, voda je bistra.

Imam jezerce s ukrasnim ribicama, voda prilicno mutna, zelena, cak i zaudara. Nema unutra nista posadjeno.

Nedavno, prije mozda mjesec dana, iscupam jednu trsku iz one kade, ubacim u jezero, korijen ucvrstim kamenom da ne ispliva. Sljedeci tjedan dodjem, trska je potjerala 10ak ili vise malih stabljika koje samo sto ne izvire iz vode, a voda vrlo bistra. Nema vise mirisa, vidi se dno jezerca na skoro metar dubine.

Sve ovo nije nikakva novost, nego sam samo htio osobnim iskustvom potvrditi prociscavanje vode uz pomoc trske. Takodjer, primjetio sam da neusporedivo brze raste u prljavoj nego u cistoj vodi, sto je takodjer posve ocekivano. Znaci, za startanje procistaca, bilo bi dobro napuniti ga oneciscenom, a ne cistom vodom, kako bi se trska cim prije razvila.

[bambi]

Prošetao sam se danas podnožjem savskog nasipa kako bih provjerio staništa gaveza, ima ga za kositi. A usput i kako je sa staništem čičoke. Pa još malo i skužim da hodam pokraj polja trske. Između mosta Mladosti i mosta Slobode. Na još nepokošenom dijelu. Pokušao sam iščupati jedan busen za proučiti za biljni pročistač.Je...brus! Ne ide to samo tak! Morati ću navratiti sa nekom štihaćom. Sad je trska visoka oko metar i pol. Pri vrhu ima metličasti snopić. Je to to? Ili nešto slično. A kad već pričam o travama, upravo sam surfajući u potrazi za biljkama za pročistač, naišao i na priručnik: Bruno Motik Tehnologija za održivi svijet. I nešto o travi (trski) miskantus. Ne znam imam li baš to u dvorištu (porijeklo s mora, oko Vira). Malo mi je prevelika za biljni pročistač ,ali bi mogla doći nakon njega prije odlaska u rijeku.

[Nikola]

Da, i moja cvjeta. Ja sam ju jedva iscupao iz neke mocvare, sa komadicem polomljenog korijena, i to uz pomoc one male stihace (ono kao zidarska zlica sto babe koriste kad kopkaju oko cvijeca). Ali primila se bez problema.

[bambi]

Da mi se ne dogodi da fulam sa trskom, ovaj puta prilažem fotke, ponio sam fotić, a uspio sam iščupati 6-7 biljaka. Odabrao sam najmlađe, ide! Je li to ta biljka?

[Nikola]

Korijen izgleda kao i na mojoj. Klasići su na tvojoj nekako rjeđi nego na mojoj, kod moje je nešto kao lisičji rep. Ali pretpostavljam da nema bitne razlike, tih trski je bezbroj vrsta. Ono što je bitno je stanište. Ako to raste tamo gdje je tlo dulje vremena natopljeno, npr. na najnižoj točki terena, mislim da nema greške.

[bambi]

Negdje sam čitao o mašćobama iz kuhinje, ali mi moj biljni pročistač nije tada bio ni na kraj pameti.Bojim se prebrzog začepljenja pročistača, pogotovo, kod nižih temperatura. Razmišljam o posebnoj posudi za takve masnoće, ali ne znam sa kakvim materijalom bi bilo najbolje riješiti taj problem. Piljevina, pijesak, zemlja...? Inače se one (masnoće) znaju usmrditi na otvorenom.Ukoliko vrijeme i obaveze dozvole, nadam se da će sve u svibnju proraditi.

[Nikola]

Ja imam kantu sa probušenim dnom u koju sam natrpao granja. Otpadna voda iz kuhinje izlijeva se točno na to granje i prolazi kroz njega. Dolje izlazi prilično čista voda bez ostataka hrane. Godinu dana, i nisam primjetio nikakve neugodne mirise.