Jezera- tehnika gradnje,dovod/odvod,okolica..

[zemljak]

Već se ovdje govorilo o jezerskim temama, ali ću si skupiti na jedno mjesto...
O 'Ključnoj liniji' za hvatanje vode: http://www.perforum.info/index.php?topic=676.0 -o smještaju jezera, i dubinskom plugu kojim se usmjeravaju podzemni tokovi u jezero itd.
Taj Yeomansov plug funkcionira na dubokim zemljama, na kraškom području ne radi. Ako su ispod tankog sloja zemlje slojevi kamenih ploča, to je malo veća sreća što se tiče hvatanja vode.

Lawton isto ima duboku zemlju bez kamenja, dapače, dobru za držanje vode- glinovitu:
Permacultue Water Retention Systems: The Damed Pond
Small Dam/Pond Installation by Geoff Lawton on October 2011 Earthworks Course
Gornji sloj zemlje se, naravno, odloži sastrane jer je plodan.
Kod gradnje nasipa najprije iskopa kanal- klin u koji trpa novu zemlju. Kaže da mu tako ne curi voda između tla i nasipa.
Bagerista gusjeničarom gazi nasip, utabava.

izljevi:
Permacultue Water Retention Systems: Swails & Sill Ways

Ameri, jezerca bez folije i sustav navodnjavanja na nagnutom terenu (cik-cak terase itd.):
Permaculture Keyline Water Systems: Don Tipping @ Seven Seeds Farm

Sa folijama: Permaculture Keyline Water Systems: Tom Ward @ Wolf Gulch Farm

Holzer, akvakultura: Aquaculture

Suncohvat (Sun Trap:), ribnjak, navodnjavanje (močenje, bez zalijevanja)...
Ima više filmova gdje pokazuje iskop bagerom ('kašikom' utiskuje mokru zemlju, da mu ne pušta vodu), sije i sadi bijke za stabilizaciju nasipa... Prozračuje vodu na kamenju
Ima i negdje o RAM pumpi- mislim da vraća vodu iz nižih u viša jezera, a učinilo mi se i da podzemnu vodu hvata
Provjerit ću još, sad sam u toj fazi skroz:)

[zemljak]

Nadopuna: Na jednom od gornjih videa (Don Tipping, Seven Seeds Farm) pokazuje i odstupnicu za mraz (put kojim se može povući bez zadržavanja) te jamu u kojoj skuplja vodom nanešene hranjive tvari sa viših predjela.

Našao sam relativno jednostavne pismene (eng.) upute za konstruiranje brane:
http://www.enggpedia.com/civil-engineering-encyclopedia/articles/1559-how-to-build-small-dams-small-dam-construction
ima i neke formule za izračun..
Veli da se to radi u sušnom razdoblju, i još se preusmjeri potok da ne moči. Ne smije biti humusa, korjenja ni kamenja u nasipu, kamenje za ojačanje izvan- u podnožju nasipa. Preljev po staroj zemlji, i 'klin'- jama ispod nasipa, za učvršćenje- u koju ide nova zemlja...

http://www1.agric.gov.ab.ca/$department/deptdocs.nsf/all/agdex4613

U prilogu je i jedan zanimljiv mali pdf.
Na našem jeziku našao sam samo visokostručne tekstove o ogromnim branama (za sad)

[Nikola]

evo, ja bi naručio 5x3m mrežicu od konopljinih vlakana za ojačanje brane. To bih zalio lanenim uljem, ostavio da se posuši i eto ti čvrstog kompozitnog materijala;)
Ili je za to bolji tkalački stan?
stvarno, ta vještina kombinirana sa specijalnim materijalima, za posebne namjene... moš i živit otoga

Mislim da to nije problem isplesti od konopljinog konopa (smeđe uže), pretpostavljam da se još izrađuju od konoplje? Imam negdje klupko, pa ću probati.

Šta se laneno ulje stvrdnjava kad se osuši? A kad se smoči?

ulja se dijele na sušiva i nesušiva, to uvijek moraš provjeriti. samo ostavi tavu sa suncokretovim uljem tri dana na suncu pa da vidiš (nemoj)

Laneno ulje se pod utjecajem svjetlosti i kisika iz zraka polimerizira u nesto slicno plastici u kratkom vremenu. Tu sposobnost su ljudi prije koristili kao vodootporna impregnacija za kozne cipele. U lavor se stavilo ulje da pokrije don i spoj s gornjim dijelom, i pustilo da dobro namoci, upije, potom se susilo na suncanom mjestu.

Nisu sva jestiva ulja istih svojstava, npr maslinovo nece zgusnut, a suncokretovo ce ostati  ljepljivo.

Nego, osvrt na temu:
Pletenje: upotreba mekseg materijala (vuna, pamuk), rastezljiv i 'porozan', produkt je debelih stijenki, trosi vise materijala za istu povrsinu
Tkanje, upotreba krucih materijala (konoplja, juta, lan, palmino lisce...), nerastezljiv i gust (cjedila, plahte), tanak, trosi minimalno materijala za istu povrsinu.

zemljak, mislim da bi ti bilo bolje od konoplje tkati tu branu, nego plesti, ako ti je bitna cvrstoca.
Imas i kupiti tkanu jutu na metre, ili velikih jutenih vreca (mislim za susenje prsuta ili tako nesto), po jeftinim cijenama, one su tkane ali ne pregusto, imaju rupice oko 1mm izmedju vlakana, pa sasijes vise takvih vreca i impregniras lanenim uljem.

Mislim da to nije problem isplesti od konopljinog konopa (smeđe uže), pretpostavljam da se još izrađuju od konoplje?

sad sam naišao na podatak da se radi od kudelje (konopljina vlakna) i jute (biljka Corchorus ...) a u novije vrijeme i od sintetičkih materijala. Ja imam neko klupko koje baš smrdi na naftu ali izgleda i 'rascufa' se kao nekadašnje prirodne špage.
Nema veze, pretpostavljam da je čvrstoća zadovoljavajuća.

Si probao plesti? Da znamo, ako ne za branu, naći će se druga primjena, dobro nam je krenulo:)

Što se tiče jute, ta biljka raste u tropskim krajevima. Da sam zadrti permakulturaš, bio bi mi probem taj daleki transport.
Ali nisam još. Pa ću vjerojatno, nabrzinu,  radije jutu nego da pokušam na licu mjesta uzgojiti hektar lana pa razvlaknjivati  i tkati te prešati ulje.  Ali nadam se i tome u budućnosti.
Inače metar jute je cca 2,5kn. Za sad Bangladešani tkaju jeftinije nego moja baba. Možda bih stavio 2 sloja, slijepio.
Ulje laneno( Chromosovo,nejestivo)  procjenjujem da bi trebalo oko 1l za 5m2.
Mami me to.

P.S. Nikola, možda da preimenuješ temu? Oprosti zbog oftopika. ili quotamo ovo u 'jezera'?
 

Kvotajmo u "jezera". Nisam još probao plesti jer nigdje ne mogu naći to klupko užeta, kao da ga je netko pojeo. Ma nemam šta ni probati, tehniku znam, samo se treba organizirati. To bi, po meni, bilo puno rjeđe pleteno nego juteno platno, jer pokrov nije vječan, pa bi kroz njega trebalo nešto prorasti. Ako je platno gusto, eliminirati će većinu "korova", pomalo trunuti, i na kraju će nasip popustiti. Zato bi trebalo biti rijetko, poput ribarske mreže, da drži zemlju, a dozvoli formiranje biljnog pokrova koji će preuzeti ulogu stabilizacije nasipa nakon što mreža strune.

Imam i ideju kako to isplesti, idem danas u trgovinu po konop, pa da probam.

[zemljak]

Barem jedna obala jezer(c)a treba biti blaga, za lak prolaz životinjica.
Dubina od 60cm, da se ne smrzava potpuno i ne zagrijava previše.
Kao podloga, prirodna glina najduže traje.
Da se spriječi zaraščivanje algama, na brzinu se može staviti (pod površinu) u platnenu vrećicu ječmena slama i narezane peteljke lavande. Na tome se nasele mikrorganizmi koji se hrane algama.
Za dugoročno suzbijanje algi- oksigenirajuće biljke (trstika i to, 25-33% zapremnine vode). Osim toga zasjenjivanje, jer svjetlost potiče alge.
Ali sunce pogoduje i ostalom životu, pa je dobro zasjeniti pola do 2/3 površine. Upotrebljavati autohtone biljke (i visoke i plutajuće).
Crassula helmsii, Azolla filiculoides (vodena paprat), Myriophyllum aquaticum (kočanj) su preinvazivni za jezerce.
Višak plutajućeg pokrivača vaditi ljeti, i ostaviti blizu vode preko noći da se životinjice vrate doma.
I podvodna rovanja izvoditi krajem ljeta, prije nego se pripremaju za prezimljavanje.
Organski materijal također pogoduje algama, pa se ujesen može jezero prekriti mrežom da ne upada lišće (ali mulj je koristan za 'brtvljenje').
Dio obale ostaviti divlji, za zaklon vodozemcima itd.
Puž barnjak (Lymnacea stagnalis) ždere alge ali i ostalo bilje, ako je puževa previše- ostavi se predvečer na površini vode listove salate pa pokupi i puževe i mamac.

Biljne vrste za jezerca
Podvodne/oksigenirajuće: Voščike (Ceratophyllum demersum i C. submersum)
                                        Krocnjevi (Myrophyllum spicatum i M. verticillatum)
                                        Žabovlatike (Callitriche, C.stagnalis)

Plutajuće: Vodena leća (Lemna)
                Lopoči - (Nymphea odorata- najbolje nebujni kultivari ; N. pygmanea i N. tetragona)

Za plitke dijelove: Obična strelica (Sagittaria sagittifolia)
                            Močvarna trolistica (Menyanthes trifoliata)
                            Ježinac (Sparganium ramosum)
                            Potočna čestoslavica (Veronica beccabunga)
                            Štitasti vodoljub (Butomus umbrellatus)
                            Veliki žabnjak (Ranunculus lingua)
                            Obični iđirot (Acorus calamus)
                            Žabočun (Alisma)
Obalu koja se održava, kositi redovito, od proljeća, prije nego mlade žabe izađu (da se njih ne pokosi). 

Iđirot, Vodena leća, Rogoz, Trska -su jestivi (to slučajno znam, a možda je i još koja od gorenavedenih biljki jestiva)

[javorka]

Bavim se mišlju da nekako uhvatim vodu koja se slijeva s plastenika i da je pohranjujem u manju rupu i tako si osiguram nešto vode za zaljevanje okolnih lijeha. Plastenik mi se nalazi na padini ali smo izravnali malo zemljište tako da nagib  plastenika nije veliki.

Južnija strana je nešto niža i mislim da uzmem neki oluk stari ili možda nabavim novi i malo ga ukopam i pritisnem uz najlon plastenika i na taj način omogućim vodi da se sljeva u taj oluk i onda da teče u iskopanu rupu za tu namjenu.  Čak bi mogla i istočnu pa čak i sjevernu stranu plastenika za to upotrebiti.

Molim mišljenje vas iskusnijih.

[m2]

Bavim se mišlju da nekako uhvatim vodu koja se slijeva s plastenika i da je pohranjujem u manju rupu i tako si osiguram nešto vode za zaljevanje okolnih lijeha. Plastenik mi se nalazi na padini ali smo izravnali malo zemljište tako da nagib  plastenika nije veliki.

Južnija strana je nešto niža i mislim da uzmem neki oluk stari ili možda nabavim novi i malo ga ukopam i pritisnem uz najlon plastenika i na taj način omogućim vodi da se sljeva u taj oluk i onda da teče u iskopanu rupu za tu namjenu.  Čak bi mogla i istočnu pa čak i sjevernu stranu plastenika za to upotrebiti.

Molim mišljenje vas iskusnijih.

Prijedlog: po obodu plastenika iskopati "kanal" u koji se "podvije" folija a na foliju staviti stari crijep "kanalica" da foliju vjetar ne odnese
Folija neda kišnici da ode u zemlju (kanal), može se upotrijebiti bilo što teže i bez "oštrih" rubova da drži foliju a da voda može proći (možda betonska cijev manjeg promjera?)

[zemljak]

ona jutena tkanina koju sam premazao polistirenskom smolom (sa ubrzivačem sušenja), drži vodu.
Ali je prekruta i neotporna na gaženje, razmrvi se- barem dio koji je na suhom.

U nekoj knjizi o vlaknima, našao sam podatak o karakteristikama jute: upija vlagu, i loše podnosi kemijske reagense.
Laneno i konpljino vlakno bi bolje podnosili. A pogotovo da sam lanenu tkaninu premazao lanenim uljem...

Usput- i od borovih iglica, kuhanjem se može dobiti vlakno...

[TB]

mene kod jezera uvijek brinu komarci 

I pretpostavljam da par malih jezerca od 1m3 neće imati nikakvog utjecaja na mikroklimu. Javorka kako je kod tebe?

Ovo je fora, za velika zemljišta  :

[javorka]

Kod mene se za sada jezerca, a koja imaju najmanje po 2,5 - 3 m3 vode, pokazuju sasvim ok. Ja dva do tri puta mjesečno stavljam u svaki po jednu do dvije kapi maslinovog ulja i ne legu se komarci. Ptice najnoramalnije dolaze na vodu, a i dvije žabe su mi se nastanile. Čak sam i jedan dan našla i srnu na vodi i ostala zaprepaštena budući da je cijeli ranč ograđen - a vidjela sam je kako je utekavši kada sam je prepala jednostavnije preskočila preko žice (zamislila sam se - da li ih privlači voda ili sočna mlada djetelina po komunikativnim površinama)

Voda u njima je mlaka i odlična za zaljevanje, a čini mi se da su dobri sakupljači vlage iz zraka jer jednostavno uz ovakovu vlažnu godinu za sada nemam napada gljivičnih bolesti (pepelnice, plamenjače i ostalog).