Najmanje jezero za uzgoj jestivih riba

[Nikola]

Manja vrtna jezerca su mi trenutno u dugoročnom planu, ali za veće teško mogu naći mjesta. Ipak me zanima, ako bih htio uzgajati nekakvu jestivu ribu i da ona ima sve uvjete za normalan život, koja bi to riba bila i koliko bi moralo biti jezero?

[kad budu gorjeli gradovi]

ako imaš protok vode, ne mora uopšte bit jezero, može i malo veća bara.... uglavnom se gaji pastrmka jer je dosta kvalitetna a i iz nekih drugih razloga... holcer je gaji u svojim jezercima a uopšte nisu nešto velika.... ako nemaš protok, jezero bi moralo bit malo veće (30x30 m minimalno) i ne bi smjelo nikad presušivat. to bi u stvari bila neka mini-močvara, i tu bi možda mogao da pokušaš da gajiš neku vrstu koja je otpornija na te močvarne uslove i nizak nivo kiseonika (šaran, som, karaš, grgeč, tolstolobik, možda i tilapija koja se gaji dosta po aziji u svakakvim uslovima, naravno ako je uspiješ nabavit....). mada čisto sumnjam da bi ovo išlo....
naravno prvo bi trebao sačekat da izraste neko vodeno bilje il ga sam zasadit, tj. morao bi da se formira kakav-takav ekosistem....
ne zaboravi da u nedostatku hrane ribe jedu jedna drugu pa ih na kraju ne ostane baš puno....
i dalje sa ovim od kuće jer će te žabe ubit u pojam, a tu su i komarci.....

[Zelena Vila]

Joj, ja baš volim žabe. A one navodno pojedu i sve komarce.

[Nikola]

U redu, kako nemam prostora za veće jezero, morao bih imati protok. Ako nemam protok, mogu se pozdraviti s uzgojem riba. Protok pretpostavljam mora biti stalan, što je problem jer uz puno napora mogao bih osigurati tek potočić koji povremeno teče.

Pomaže li nešto za aeraciju vode? Recimo ako smislim sustav dva mala jezerca tako da se voda vječno preljeva iz gornjeg u donje, i to na način kako Holzer radi, s onim "monk" koji povuče puno zraka i miješa ga s vodom, onda bih imao izgleda? Očito bi najveći problem bio kako vodu vraćati iz donjeg u gornje jezero. Nisam još razmotrio mogućnosti, ali pretpostavljam da moram razmisliti o nekakvim solarnim pumpama, destilaciji vode i sl.

Destilacijom vode zovem proces isparavanja u donjem jezeru i kondenziranja u gornjem. Ne znam je li izvedivo.

Koje mi još mogućnosti ostaju, vodenica koju ne pokreće voda nego koja pokreće vodu? Vjetar okreće kotač a on vrti vodu, i ubacuje zrak u vodu. Vjetar je inače resurs na koji najviše računam, ne pamtim da sam radio u polju a da nije vjetar bar malo puhao.

[kad budu gorjeli gradovi]

hoćeš da praviš uzgajalište ribe na vjetar a iz rijeke si??  ;D
zar nije jednostavnije da loviš brancine?
dobro, sad ozbiljno... holcer ima izvor vode na vrh imanja to sam siguran, iz kojeg se voda postupno preliva iz jednog u drugo jezerce....
tu pumpu sam vidio al nisam skužio čemu služi.....
tvoja zamisao sa obogaćivanjem vode kiseonikom je vjerovatno moguća ali nelogična. bolje da proizvodiš struju na taj način.  a i ubacivanje kiseonika nije jedini problem. voda bi brzo postala puna toksina. u prirodi se to regulira tako što ribe jedna drugoj ograničavaju brojnost (tamane se međusobno), a i vodeno bilje tome dosta doprinosi...
protok o kom sam pričao može bit i minimalan. ako skužiš da ima vode negdje ispod površine, iako napraviš drenažu prema svom jezercetu,  možda i uspije.
ali vodenu površinu je dobro imat u svakom slučaju, čak i bez ribe.

[kad budu gorjeli gradovi]

još jedan razlog zašto je dobro imati vodenu površinu u sklopu bašte - na njenom dnu humus se mnogo brže stvara:

Soil Creation

[Nikola]

E to je to, ona barica po kojoj Mr. Lawton prčka je baš ono što ja želim u svom vrtu, puno takvih barica. Jedno jezerce smo iskopali, zapravo baš završavamo. Ja sam u međuvremenu nabavio staru kadu koja će biti još jedna barica na drugom mjestu, samo ću je ukopati u zemlju, možda dodati neku dekoraciju unutra, recimo kakvo korijenje, malo zemlje i sl. Tako bih si napravio na više mjesta, budući da sam odustao od ove ideje jezera za uzgoj jestive ribe.

Sad mi nisu jasne dvije stvari. Prvo, u onoj baruštini plivaju ribice. Meni su baš takve dovoljne da se djeca zabave, pa mi nije jasno kako taj ekosustav funkcionira, je li ono bilje dovoljan izvor hrane i kisika za ribe, ili treba dovoditi vodu izvana, fltrirati je i sl.

Onaj anaerobni mulj mi je jako zanimljiv. To je vodonepropusni sloj koji nastaje na dnu prirodnih jezera i služi kao hidroizolacija. Kako je tlo kod mene jako kamenito, pjeskovito, jako je teško napraviti jezero bez nečega što bi zadržalo vodu. Svoje prvo radim ferocementom. Možda će se u njemu stvarati dovoljno mulja za gradnju budućih jezera? Nakon 2-3 godine iskopam drugo jezero, izvadim mulj iz ovog prvog pa njime premažem dno tog novog? Ali budući da jeizloženo zraku, vjerojatno bi se razgradnja nastavila u smjeru aerobnog procesa pa od hidroizolacije dobijem humus. Možda ne ako to napravim u kišnom razdoblju, pa voda odmah prekine proces razgradnje.

I sad dolazim do onog što mi nije bilo jasno u ovom gore filmu. Geoff kaže da je to odlično gnojivo, samo treba anaerobnu smjesu prevoriti u aerobnu. Kako? Ostavljanjem na zraku, da se malo prosuši? Ili miješanjem sa zemljom? Ako pokrijem tlo s ovim muljem, hoću li ugušiti život u tlu?

[kad budu gorjeli gradovi]

nema nikakvih ribica u onom bazenčiću, vidi se jedna na početku al ona je iz neke veće bare. tu su samo neki crvi i punoglavci. ribe nemaju šansu u onako malim bazenima...

druga stvar, vodene površine se u prirodi fomiraju tamo gdje postoje uslovi za to. znači ako je tlo propustljivo neće bit nikakvih stalnih vodenih površina... zato mi kad ih želimo napravit u svojoj bašti moramo o tome vodit računa. stajaće površine u prirodi formirale su se na mjestima gdje su u početku bili uslovi za to, npr. teško, glinovito tlo. vremenom se na njihovom dnu taloži organski materijal i još više sprečava gubitak vode....

pošto mi nemamo toliko vremena čekat da se to desi kao u prirodi možemo napravit par trikova. to sa starim kadama je dobra ideja. može i beton ili ferocement samo ja to nikad ne bih koristio. radije bih pokušao sa glinom. u koritima nekih rijeka nekad se može nać zelenkasta masna glina koja bi sigurno držala vodu kad bi se njom oblijepilo dno budućeg bazenčića...

što se tiče onog mulja sa dna, ono je zaista odlično kao đubrivo, dosta je bogato mineralima i org. materijama jer je prošlo samo anaerobni proces, tj. bez kiseonika bakterije i biljke nisu ga mogle u potpunosti iskoristiti... mulj možeš ostavit prvo da se osuši pa ga dodavat zemljištu....

[kad budu gorjeli gradovi]

još jedan način da se formira vodena povšina koja ne bi brzo izgubila vodu je da se to radi u ravni sa već postojećom vodenom površinom. recimo donji tok neretve, okolina opuzena npr., ljudi tamo koriste činjenicu da su na svega par metara nadmorske visine i voda nema kud otići, pa su formirali sistem kanala naizmjenično sa trakama malo uzdignutog zemljišta, na kojima gaje voće džinovskih dimenzija (šljive su im veće od prosječne jabuke i sl.)...

[TB]

Pomaže li nešto za aeraciju vode? Recimo ako smislim sustav dva mala jezerca tako da se voda vječno preljeva iz gornjeg u donje, i to na način kako Holzer radi, s onim "monk" koji povuče puno zraka i miješa ga s vodom, onda bih imao izgleda? Očito bi najveći problem bio kako vodu vraćati iz donjeg u gornje jezero. Nisam još razmotrio mogućnosti, ali pretpostavljam da moram razmisliti o nekakvim solarnim pumpama, destilaciji vode i sl.

ovo mi je genijalno:

http://www.implosion-ev.de/html/belebula.html