Plastični spremnik za kišnicu

[Nikola]

Plastični spremnik za kišnicu u Hrvatskoj za 1 m3 vode košta oko 1000 kuna (150E). Ima i skupljih, mogu se naći i jeftiniji, ali mislim da je prosjek oko 1 kn/litri. Manji su skuplji, 2-3 kune po litri.

Istodobno, plastična ambalaža od 1,5 l košta 0.50 kuna. To je 3 puta jeftinije od ovih velikih spremnika, ili 5-10 puta jeftinije od manjih plastičnih spremnika.

Ima netko ideju kako plastične boce povezati tako da formiraju veći spremnik, naravno uz minimalno ulaganje novca, jer ako je skupo onda nema smisla? Ovdje se ne radi samo o uštedi novca nego i o recikliranju.

[khan]

stvarno ne znam na koji bi to način funkcioniralo...a osim toga, veliki spremici imaju i puno deblju stijenku.
kad smo kod kišnice, je li netko vidio gdje onaj umetak za vertikalni oluk s kojim se može skrenuti kišnica u spremnik umjesto u kanalizaciju bze velikih radova?

[Nikola]

Imaju deblju stijenku, ili su u kavezu, zbog tlakova i zbog oblika spremnika, a i zbog trajnosti. Mislim da plastična flaša izdrži i daleko veće tlakove nego kupovni spremnik. Promučkaš kokakolu i flaša ne eksplodira. Bi li onaj spremnik od 1000 litara kokakole izdržao isto? Također, nema uopće potrebe da se nekakav tlak i razvija u tim bocama.

Ako sakupim 1000 flaša, napravim od njih kocku, izbušim rupe i povežem ih tako da voda slobodno prelazi iz jedne u drugu, to bi bilo to. Mogu se i igrati oblicima. Probušim dno svake tako da u rupu ulazi grlo druge, i napravim dugu cijev koja prolazi cijelim vrtom. Ili napravim nekoliko takvih kraćih cijevi i povežem ih kao cijevi solarnih kolektora. Stavim ih na južni zid kuće i sunce mi dezinficira vodu, mogu je koristiti za piće. Mogu iskopati rupu u zemlji i posložiti flaše tako da savršeno odgovaraju obliku rupe. Povezati ih cijevčicama i sve zatrpati zemljom. Zar nije više mogućnosti, kad se radi o puno manjih spremnika? Samo da mi je naći slike kako je to netko drugi napravio...

[Nikola]

Ja sam umetak vidio u Bauhausu i nije bio jeftin, parsto kuna, ali to je neko dizajnersko rješenje. Mislim da bi to svaki limar znao napraviti.

[m2]

Plastični spremnik za kišnicu u Hrvatskoj za 1 m3 vode košta oko 1000 kuna (150E). Ima i skupljih, mogu se naći i jeftiniji, ali mislim da je prosjek oko 1 kn/litri. Manji su skuplji, 2-3 kune po litri.

Istodobno, plastična ambalaža od 1,5 l košta 0.50 kuna. To je 3 puta jeftinije od ovih velikih spremnika, ili 5-10 puta jeftinije od manjih plastičnih spremnika.

Ima netko ideju kako plastične boce povezati tako da formiraju veći spremnik, naravno uz minimalno ulaganje novca, jer ako je skupo onda nema smisla? Ovdje se ne radi samo o uštedi novca nego i o recikliranju.

Samo razmišljam...
Kuhinje i restorani bacaju plastične kanistere od ulja 30 L to bi bilo lakše povezati...
Ili od toga napraviti distribuirane tankove iz kojih ide kap po kap... pa ih povremeno puniti

[Nikola]

A koliko dobro ih se može očistiti od ulja? Vjerojatno u vrtu ne smeta, ali za nešto drugo bi masna voda mogla biti problem?

[m2]

A koliko dobro ih se može očistiti od ulja? Vjerojatno u vrtu ne smeta, ali za nešto drugo bi masna voda mogla biti problem?

Očistio sam par komada od ulja (ulje za prženje, kuhanje, naravno) bez problema
(deterđent sa suđe i malo tople vode i puno "mućkanja"),
mislim ih koristiti kao samo navodnjavajuće "kante" u slijedećoj turi ih neću ni prati,
samo ubaciti zemlju sa bokashi-jem i za 14 dana sadim na balkonu...

[Harp]

Evo ideje, ne znam kako bi u praksi to bilo, cisto sam malo razmisljao

Slika



Malo detalja, na koje bih obratio pozornost:

Slika predstavlja samo "jednu celiju", moglo bi se spojiti paralelno i vise identicnih celija.
Duzina celije je recimo neogranicena, a visina je ogranicena svojstvima zavarenog spoja, odnostno same plasticne boce, dakle ogranicenje je izdrzljivost na pritisak.
Cep od jedne boce bi se trebao zavariti (ne lijepiti! radi sigurnosti) na priredjenu rupu na dnu druge boce.
Prakticnog znanja u vezi zavarivanja plastike nemam, samo znam da je izvedivo i cvrsto uz neki alat slican lemilici, u koji se dodaje materijal s kojim se vari u obliku trake.
Moguci problem je ako materijal boce i cepa nisu kompatibilni za zavarivanje.
Cep bi trebalo izbusiti na maksimalnu mogucu sirinu, ali da se ne osteti unutrasnji 'rub za dihtanje'.
Boce se jednostavno usarafljuju jedna u drugu, nema cijevcica ni lijepljenja, pa se mogu zamjenjivati.
Radi jednostavnosti izrade (zavarivanja) boce bi trebale imati sto ravnije dno (ne kao cocacola i sl.).

Ulazna cijev je neka plasticna od kanalizacije, fi 5cm, i spojena je na sve boce u redu. Tu nastaje problem, jer taj spoj treba biti hermeticki, i sirokog otvora, mozda neki veliki gumeni cep... unutar te cijevi je tanja cijevcica (zelene boje na slici), koja pospjesuje izbacivanju zraka iz boce. Gornji dio je sto visi, tako da ga dolazna voda ne moze potopiti, a donji dio je isto sto visi, da omoguci punjenje sto veceg volumena u bocu.

Spoj A na slici je hermeticki, cisto zato da ako se jedan stupac brze puni, da ne dodje do prolijevanja, no, mozda bi se moglo i direktno staviti samo sire cijevi u svaku bocu, bez hermetickog zatvaranja i bez zelene cijevcice. Zbog spojenih posuda i relativno velikog protoka, bi se mogle izjednacavati u hodu...

Donji spoj B na slici, mora biti vrlo kvalitetno zavaren jer izdrzava veliki pritisak. Na kraju cijevi je ventil.
Hmmm...

[andjelkoasa]

Prakticnog znanja u vezi zavarivanja plastike nemam, samo znam da je izvedivo i cvrsto uz neki alat slican lemilici, u koji se dodaje materijal s kojim se vari u obliku trake.

Mislim da to ''nebu išlo''
Kod spajanja plastike tom 'lemilicom' nije dovoljno samo nanijeti masu za spajanje nego treba i zagrijati materijale koji se lijepe.
Popravljao sam time kanistere od 40 litara i provjereno je tako.
S obzirom na debljinu stijenki boca mislim da od toga nema ništa.
Pokušao bih sa silikonom, samo onda boce moraju biti super očišćene i izvana da bi silikon dulje vrijeme brtvio.
Po meni bi mnogo bolji bili rabljeni kanisteri od ulja ili nečeg drugog prehrambenog što se može oprati (senf).
Mogu se vrlo jednostavno međusobno spajati onim plastičnim ili mjedenim spojnicama za vrtna crijeva.

[Nikola]

Ovo sigurno ima potencijala, ako uzmemo u obzir da su broj spremnika, njihov razmještaj, način punjenja i pražnjenja... varijabilni.

Npr, u firmi imam napravljeno automatsko zalijevanje cvijeća. Plastična bočica puna vode, a na dnu sam probušio rupicu. Pola litre navodnjava cvijet oko tjedan dana. Kako bi vrt funkcionirao s puno takvih boca? Recimo razvučete cijev (koja je spojena na krov) i na njoj izbušite rupe u koje navrnete pl. boce. One se kod sljedeće kiše sve napune vodom, a pošto stoje uspravno, spojevi ne moraju biti vodonepropusni. Odvrnete boce, postavite u vrt i na njihovo mjesto zavrnete sljedeće. Isti režim funkcionira i ako se voda koristi za piće, odvrnete flašu i stavite na stol. U tom slučaju štedite na cijevima, na spremniku i vodoinstalaciji (ne treba vam slavina). Pranje ruku tako da odvrnete spremnik i stavite na neko postolje iz kojeg lagano teče voda. To je samo jedna ideja, koju bih ja recimo isprobao u vikendici bez vode. Nije fancy, ali bi mogla funkcionirati.

[zemljak]

Plastični spremnik za kišnicu u Hrvatskoj za 1 m3 vode košta oko 1000 kuna (150E). Ima i skupljih, mogu se naći i jeftiniji, ali mislim da je prosjek oko 1 kn/litri.

ja sam ih kupio po 700kn, a sad vidim da je uobičajena cijena 500,- , kažu da su novi, sa plastičnom paletom. Vidio sam u oglasniku 'Butiga' i po 300kn.
Ne znam što je prije bilo u njima, ne treba vjerovati svakom...

Sad sam na Sljemenu našao hrpetinu kanistara (cca 25l), valjda od umjetnih zasnježitelja (ne znam koji otrov je bio unutra), a to valjda svake godine koriste i bacaju. i na Platku i ostalim skijalištima. Raspitat ću se za otrov, a namjeravam ih upotrijebiti za splav/skelu;)

[kad budu gorjeli gradovi]

pogledaj da li ima neka etiketa. mislim da se za to koristi neki protein, ako je tako znači nije nikakav otrov.

[alenzen]

Imaju deblju stijenku, ili su u kavezu, zbog tlakova i zbog oblika spremnika, a i zbog trajnosti. Mislim da plastična flaša izdrži i daleko veće tlakove nego kupovni spremnik. Promučkaš kokakolu i flaša ne eksplodira. Bi li onaj spremnik od 1000 litara kokakole izdržao isto? Također, nema uopće potrebe da se nekakav tlak i razvija u tim bocama.

Ako sakupim 1000 flaša, napravim od njih kocku, izbušim rupe i povežem ih tako da voda slobodno prelazi iz jedne u drugu, to bi bilo to. Mogu se i igrati oblicima. Probušim dno svake tako da u rupu ulazi grlo druge, i napravim dugu cijev koja prolazi cijelim vrtom. Ili napravim nekoliko takvih kraćih cijevi i povežem ih kao cijevi solarnih kolektora. Stavim ih na južni zid kuće i sunce mi dezinficira vodu, mogu je koristiti za piće. Mogu iskopati rupu u zemlji i posložiti flaše tako da savršeno odgovaraju obliku rupe. Povezati ih cijevčicama i sve zatrpati zemljom. Zar nije više mogućnosti, kad se radi o puno manjih spremnika? Samo da mi je naći slike kako je to netko drugi napravio...

sakupiš 1000 boca prodaš ih,dobiješ 500 kuna i kupiš spremnik od 1000 litara polovni

[TB]

polovni se mogu naći ispod 500kn, to je najjeftinija opcija kn/L. Lagano ih je povezati u veći sustav. Ako se oblože drvom, izgledaju ok.

Ako je u njemu bila hrana, onda je spreman za uporabu. Inače ga se treba pošteno oprati. Razmišljam čak da u prvu vodu ubacim pepeo ili zeolit da upije nečistoće.

[Dzionik]

Ne znam koliko su trajni ali danas su mali bazeni najeftiniji. Ja jedan polovan koristim već treću ili četvrtu godinu. Čak ga nisam ove godine ni pakovao, ostao je napolju cele zime prazan, ne vidim da mu je nešto posebno smetalo. Nešto slično ovome:
http://www.ag.auburn.edu/fish/mediagallery/2013/08/13/plastic-pools/
Iz bunara se pumpa u bazen koji se koristi za kupanje a iz njega u baštu za zalivanje. Mogao bi verovatno i da se ukopa uz neku malu zaštitu protiv krtica ili miševa.