Forum

Tehnika, tehnologija => Zelena gradnja => Autor teme: Nikola - 26 Prosinac, 2012, 22:48:32

Naslov: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 26 Prosinac, 2012, 22:48:32
Kako sam se bojao, supruga nije baš oduševljena idejama da se gradi otpadom, balama slame, ne sviđa joj se zeleni krov ni život pod zemljom itd. U prijevodu, neću graditi najbolju kuću kakvu mogu zamisliti, pa pokušavam smisliti dovoljno dobru, a da izgleda "normalno". Svidjela joj se sljedeća skica, pa od toga krećem:
(http://www.perforum.info/index.php?action=dlattach;topic=362.0;attach=337;image)

Smišljam kako dobiti najbolja moguća rješenja za sitne novce. Kako se vidi, kuća ima podrum i prizemlje i izgleda normalno. Podrum je možda jedini dio kuće koji će mi netko raditi, to je minimalno što moram da bi sve prošlo približno legalno. Ništa posebno u podrumu, osim što je dio pregrađen i služi kao akumulacija kišnice. Kako je u kući kompostni wc, u podrumu je sadržaj wc-a, znači između podruma i kuće mi treba rupa na mjestu gdje dolazi wc, kanalizacijske cijevi ne postoje, kao ni septička jama. Sav zrak koji ulazi u kuću dolazi iz podruma, a u podrum ulazi kroz nekakvu cijev, nije bitno. To je bitno radi učinkovitog grijanja i hlađenja prostora. Znači umjesto da vučem ventilacijske cijevi kroz zemlju pa onda u svaku prostoriju, meni je dovoljna rupa u podu.

Ona slika gore je dosta stara, pa neke stvari s nje mijenjam, ali onaj ulaz sa sjeverne strane ostaje. Ulaz je uvučen u kuću, pa dobijam jedan natkriveni prostor gdje mogu držati drva. Također zrak vrlo malo cirkulira ispred ulaznih vrata, što smanjuje toplinske gubitke, i tu mi je zgodno napraviti ulaz na tavan.

Ono što sam nedavno promijeno je onaj "earthship" staklenik po cijeloj dužini kuće. To mi se nije sviđalo, pa sam ga malo skratio tako da staklenik pokriva recimo polovicu južnog pročelja:
(http://www.perforum.info/attachments/P1030506.JPG)

Cijelo južno pročelje je potpuno u staklu, od poda do krova (otprilike). Sredina je malo izvučena, a po krajevima su veliki prozori ispod kojih je trombov zid. Ovi detalji po krovu otprilike znače da je kuća potpuno off grid.

(http://www.perforum.info/attachments/P1030508.JPG)

U presjeku bi trebalo ovako izgledati. Strehu ispred južnog zida napravim tako da blokira južno, a propušta zimsko sunce u potpunosti u kuću. Staklenik je ipak nešto više izvučen ispred strehe, što nije prikazano na prethodnoj slici. Spremnik tople vode bih stavio na sami vrh kuće, tako da mi grijanje radi bez pumpe. Zato na krovu nisko stavljam solarne kolektore za grijanje vode, a fotonaponski mogu bilo gdje.

Evo i tlocrta:
(http://www.perforum.info/attachments/P1030507.JPG)

Kuća je zapravo prilično mala, vanjskih gabarita 10x6 metara, sa uvučenim ulazom na sjeveru i izbočenim staklenikom na jugu. Evo i prve neobičnosti, staklenik zapravo i nije staklenik nego je dio dnevnog boravka, ili obratno. Iz određenih razloga želim veliki dnevni, a malu kuću, pa kako to pomiriti nego čudnim rješenjima. Dnevni boravak se od staklenika odvaja nekakvim zastorom. Kad je zastor raširen, dnevni je tek jedna manja prostorija mrvicu neobičnog oblika. Kad se zastor skupi, dnevni boravak postaje dvostruko veći, sa ukrasnim ili jestivim biljem, možda i voćkama. To mi zvuči baš fora, kao da sam u parku a istodobno u kući.

(http://www.perforum.info/attachments/P1030509.JPG)

Ovdje se vidi još jedan detalj, peć na drva. Peć je raketna, nalazi se između dvije prostorije. U dnevnoj sobi se ubacuju drva, i kroz "prozorčić" gleda vatra, ali peć je tu hladna. S druge strane zida nalazi se "heat riser" i ploča za kuhanje, naravno u kuhinji. Dim se iz peći onda vodi po podu kroz dnevni boravak, i taj dimovod dijeli dnevni od "vrta". Dimovod je predviđen da se na njemu sjedi, pa je to ujedno i klupa duga oko 6 metara. Dim dalje ide u krug po cijeloj kući. Kroz dimovod je provučena i jedna bakrena cijev kroz koju ide voda i ta cijev završava u spremniku tople vode na vrhu kuće. To je kako bih imao tople vode i kad sunca nema, i ovo funkcionira bez pumpe. Zastor iza dimovodne cijevi je od debelog platna koje bi trebalo dobro izolirati prostor. Ideja je da se zimi smanje toplinski gubici kroz prozore, tj. da ne grijem staklenik osim ako baš ne želim.

(http://www.perforum.info/attachments/P1030510.JPG)

Ovako bi trebalo funkcionirati "centralno na drva". Sjedim u dnevnom i gledam vatru, te ubacujem drva kad treba. U kuhinji kuham na istoj peći i kuhinja je topla već od kuhanja. Između kuhinje i dječje sobe su na vrhu zida prozori koji se mogu otvoriti kako bi djeci bilo toplo, ali to je više vezano za grijanje suncem, a manje za drva. Iz kuhinje mogu odmah poslati dim vani, ako je ljeto pa ne želim grijanje nego samo kuhanje. U jesen prespojim cijevi pa dim pošaljem u krug kroz cijelu kuću.

Inače, možda sam trebao na početku napisati, radi se o vikendici koja će se najviše koristiti ljeti, i dio je permakulturnog dizajna. Kako je dizajn tek u početnoj fazi, teško mi je pričati o vezi kućice i okoliša, ali veza postoji i neki elementi su rezultat te veze.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 28 Prosinac, 2012, 20:28:37
http://jjureidini.wordpress.com/2011/01/18/trombe-wall-case-studies/ (http://jjureidini.wordpress.com/2011/01/18/trombe-wall-case-studies/)
http://www.geektrap.com/bill/01243038779 (http://www.geektrap.com/bill/01243038779)

Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 30 Prosinac, 2012, 23:46:45
Čitam zadnjih dana earthship-ove i gledam filmove o njima, i moram priznati da hvatam jako puno ideja iz njihovog koncepta. Ne mogu doslovno preslikati projekt, ali sama rješenja su jako zanimljiva. Evo kako ja planiram riješiti neka od pitanja na svojoj gradnji.


Topla voda

Dva spremnika, jer su kuhinja i kupaonica udaljene, pa da se ne vuku nepotrebno cijevi. Tako spremnici idu točno iznad potrošača. Kako su spremnici visoko, a špine nisko, dugo bi se čekalo na toplu vodu... Solarni kolektori su nisko, a cijevi idu od kolektora do spremnika. Ako se zajedno vuku cijevi od kolektora i špine, pa se zajedno zamotaju izolacijom, vjerojatno bi se lijepo zagrijala i voda u cijevima. Dapače, cijev od kolektora mogu baš namjerno vući blizu potrošača tople vode. Tako bi topla voda tekla čim se pusti, što ujedno znači uštedu vode općenito. Zimi možda solarni kolektori neće grijati, nego je grijanje vode na drva, pa i te cijevi mogu proći uz prethodno spomenute, pa bi onda postojao vod sa 3 cijevi jedna uz drugu. Slična slika bi bila za kupaonicu i kuhinju.
(http://www.perforum.info/attachments/Toplavoda.png)

Kuhanje

(http://www.perforum.info/attachments/Pecnica.png)

Smišljam koncept peći koju mogu sam izgraditi, a da je odlična za kuhanje, pečenje, brzo kuhanje kave, i grijanje kuće, pa dolazim do ovakvog rješenja. Peć je između dnevnog boravka i kuhinje. U kuhinji se nalazi vrući dio peći. Zrak se diže u «heat riseru» koji je toplinski izoliran do horizontalnog kanala. Taj je kanal s donje strane izoliran, a s gornje je spojen s metalnom kutijom koja služi kao pećnica. Pećnica je sa svih strana toplinski izolirana, a s prednje su staklena vrata kao na svakoj pećnici. Donja ploča je najtoplija i služi kao kuhalo, a na njoj je i jedna mala pregrada kako bi se formiralo mjesto za brzo kuhanje kave ili čaja. Cijela pećnica je metalna pa vodi toplinu po cijeloj površini. Toplina se može regulirati otvaranjem vrata. Na vrhu je spojena cijev koja je toplinski izolirana cijelom duljinom i vodi van kuće. Ona služi kao napa da izvuče paru od kuhanja. Vrući dim od peći zimi ide prema podu kako bi grijao kuću. Ljeti se najkraćim putem ispuhuje van iz kuće.


Otpadne vode

Crnih voda nema jer se koristi kompostni wc. Sive vode se tretiraju odvojeno, nema zajedničkog ispusta kao u klasičnim kućanstvima.

Umivaonik
Najčišća voda je ona iz umivaonika. Zato ona ostaje gdje i nastaje, u kupaonici. Kupaonica ima veliki južni prozor i ispod njega trombov zid. Trombov zid može biti jedna posuda sa zemljom i vodom i zasađena biljkama, uglavnom ukrasnim. Ispred trombovog zida nalazi se umivaonik. Dok se peru ruke, zubi i sl. gleda se kuda ide voda. Ide u cvijeće koje je odmah iza umivaonika. To natjera čovjeka da se zamisli prvo koliko vode troši, a i što sve miješa s vodom.

(http://www.perforum.info/attachments/Umivaonik.png)

Staklo od poda do stropa. Na pod postavim posudu (tj. izgradim je) širine prozora, visine umivaonika. Posudu napunim šljunkom, pa zemljom, i posadim nešto tropsko unutra. Na jednom mjestu jednostavno oblikujem umivaonik i postavim špinu. Ispust naravno nije kroz staklo kao na slici, nego ono samo prikazuje visinu do koje maksimalno može biti voda. Sad sam dobio posudu koja je istodobno trombov zid, dakle grije kupaonicu, u njoj uzgajam tropsko bilje, filtriram vodu i perem ruke u njoj. Bonus, kod pranja ruku koristim toplu vodu koja ostaje u spremniku, znači grije kupaonicu. Biljke imaju funkciju pročišćavanja vode i stvaranja oku ugodne barijere prema vanjskom svijetu, tj. zaštitu golog tijela od pogleda.

Sudoper
U kuhinjskom sudoperu nastaje puno više otpadne vode nego u umivaoniku, i više je nečistoća u vodi, ali nečistoće su zapravo hranjiva za biljke. Zato se sudoper ispušta u staklenik. Staklenik je uređen kao gredica za uzgoj hrane i staze za pristup toj gredici. Staza bi trebala biti zasipana šljunkom i zasađena trskom. Znači, onaj staklenik ranije prikazan dobiva novu funkciju biološkog pročistača vode iz kuhinje. Sudoper se izlijeva u stazu, koja je na dnu vodonepropusna. Staza se puni vodom, trska pročišćuje vodu i voda se prelijeva u gredicu s jestivim biljem. Trska služi kao zanimljiva barijera između dnevnog boravka i vrta u stakleniku, i smanjuje toplinske gubitke kroz staklenik. Redovito se kosi, otkos se koristi kao malč na gredici iza nje, a kad se pokosi onda se i pristupa vrtu. Trska može i u peć koja je odmah do nje. Bujnost se može ograničiti nekim većim kamenim pločama na stazi, kroz koje trska ne može rasti. Pročišćena voda navodnjava kuhinjski vrt, koji nema vodonepropusno dno tako da se višak vode cijedi u tlo prema vanjskom svijetu.

SUdoper se najvjerojatnije nalazi na mjestu zamišljenog trombovog zida, što znači da ih moram nekako povezati, također tu je i peć na drva, dimovodne cijevi itd.

(http://www.perforum.info/attachments/sudoper.png)

Kroz trombov zid prolaze nekakve ventilacijske cijevi koje nisu ovdje prikazane. Ulaz za hladniji zrak je ispod kuhinjskih elemenata, a izlaz je kroz rupe u radnoj ploči. Gornje rupe se po potrebi otvaraju ili zatvaraju. Kroz toplinsku masu prolazi dimovodna cijev zimi, pa se dio topline preda na tu masu koja je toplinski izolirana. Otvaranjem rupa u radoj ploči može se pojačati grijanje kuhinje, ili zagijati kuhinju i kad nema sunca a peć ne radi, recimo ujutro. Na vrhu peći je pećnica s vratima. Ako se otvore vrata, brže se grije kuhinja. Ako se zatvore, u pećnici se razvija viša temperatura. Gornji dio pećnice je toplinski izoliran i nije vruć, ali je vruća cijev za ventilaciju koja izvlači paru iz pećnice. Na toj cijevi postoji ventil koji je zatvoren ako se pećnica ne koristi.

Perilica rublja
Proizvodi puno otpadne vode koja može biti zagađena raznim kemikalijama, pa se ta voda ispušta van iz kuće, u posebnu gredicu s dobrim biološkim pročistačem.

Tuš
Tuširanjem se ispusti puno vode koja nije zagađena ako se pazi koja se sredstva troše. Voda se ispušta u nekakvo jezerce, možda uz prethodnu filtraciju.

WC
Kompostni wc odvaja mokraću, koju treba isprati. Također, uz školjku bi trebao biti i pisoar da muškarci ne moraju sjediti. Šteta je za ispiranje koristiti čistu vodu, pa ispada da je potreban još jedan umivaonik za pranje ruku nakon nužde. To znači da je potrebno odvojiti kupaonicu od wc-a, što je također i praktično kad je više ljudi u kući. Ta voda od pranja ruku pomiješana s mokraćom ide u biološki pročistač. Vjerojatno se može spojiti s vodom od tuširanja pa sve zajedno na pročišćavanje, pa onda u jezero. Sad bi bilo zgodno tu vodu filtrirati na način da imam čim veću korist od nje, pa se na ulazu u to zamišljeno jezerce može zasaditi ona velika trska koja se odnedavno koristi kao ogrijevni materijal. Što više vode ispuštam i što je prljavija, to mi trska više raste pa je i radost veća.


Hladna voda

Voda se sakuplja s krova. Kod prve kiše nakon duljeg vremena, krov je prljav. Tom se vodom prvo puni mali spremnik za «prvu kišu». Kad je on pun, smatra se da se krov oprao pa voda ide kroz mehanički filter u spremnik u podrumu.
Iz spremnika se voda troši u kućanstvu te za navodnjavanje vrta ako je potrebno. Kako bi se uštedjela energija, vrt se navodnjava samo gravitacijskim tlakom, dok se za kućanstvo koristi pumpa tj. hidrofor/hidropak. Ako je spremnik vode pun, gravitacijom se može pokriti gotovo cijelo imanje. Trebalo bi odrediti koliko se maksimalno smije ispustiti vode u vrt, pa od te minimalne razine vode po izohipsi povući cijevi u udaljene djelove vrta. Po potrebi na krajevima i ukopati šahte, iz kojih se u kantama može hvatati voda. U podrumu je pumpa koja je stalno potopljena, tj. na najnižoj je točki spremnika. Ako pumpa zataji, pored nje se na ventilu može ispuštati voda. U spremnik se može ući iz kuće, vjerojatno kroz kupaonicu. Tako se iz kupaonice i kantom može hvatati voda. Hidrofor stvara tlak za potrošače hladne vode: sudoper, umivaonike, kadu, te perilicu rublja. Perilica rublja troši uglavnom toplu vodu koju miješa s hladnom ako je na ulazu voda pretopla.

Otpad iz kuhinje

Otpad se kompostira u podrumu. U kuhinji je jedan otvor u podu, koji se kroz cijev diže na visinu kuhinskih elemenata gdje je poklopac. Sav otpad se riješava tako da se digne poklopac i unutra pobaca kuhinjski otpad. U podrumu je komposter u koji redovito treba bacati ugljičnu komponentu, možda trsku iz staklenika, radi pravilnog kompostiranja. Ovaj se otvor koristi i za prozračivanje kuhinje.

Ventilacija

Prostor se ne ventilira kroz prozore, koji su možda i trajno zatvoreni, odnosno samo staklene stijene. Na podu i stropu svake sobe nalazi se otvor. Hladan zrak se vuče iz podruma, a topao odlazi na tavan. Otvori se mogu koristiti i kao izlazi u opasnosti, recimo ako kuća plane. Tavan se prozračuje prozorčićima koji se mogu po potrebi zatvoriti, recimo zimi. Također, cijev vodi iz podruma na tavan kako bi se vukao ugodniji zrak iz podruma a kroz prozore samo izbacivao. Kupaonica ima puno vlažniji zrak pa se ispuhuje van iz kuće, možda kroz rupu u zidu ili cijev koja vodi kroz tavan. Kuhinja treba dobar usis zraka dok se kuha, napu. Cijev se nalazi iznad kuhala, vodi van iz kuće, a u njoj je grijač koji grije paru kako bi je učinkovitije izbacio iz kuće. Grijač je sama peć na drva, odnosno napa i peć su nekako povezani da su u isto vrijeme topli. U blizini kuhala je otvor za kuhinjski otpad. Ako se on otvori, u kuhinji se javlja dosta hladnog zraka. Zrak se miješa s vrućom parom od kuhanja, dolazi do usisa koji je također vruć. Zrak se zagrijava i kroz toplinski izoliranu cijev izlazi iz kuće. Možda cijev mora imati neku visinu da bi stvar funkcionirala. Vodi kroz tavan i van iz kuće. Sadržaj kompostnog wc-a treba što bolju ventilaciju. Spremnik je čvrsto povezan sa školjkom i između ne može ući ni izaći zrak. Na spremniku je jedna cijev koja vodi kroz staklenik. Cijev je crne boje kako bi se u njoj zrak čim bolje zagrijao, i cijev nastavlja kroz tavan kroz koji izlazi iz kuće. Wc se ventilira kroz školjku. Hladan zrak ulazi kroz otvor na podu. Otvaranje bi se moglo čak povezati s otvaranjem poklopca školjke. Kad se otvori poklopac školjke, zrak iz wc-a ide dolje. To je zato što spremnik ispod wc-a vuče zrak. Dakle, zrak iz podruma ulazi u wc, pa u školjku, ide dolje u spremnik, vuče mirise kroz cijev koja ide kroz staklenik i izlazi kroz tavan iz kuće. Zato u wc-u ne smrdi, jer zrak nikad ne ide iz spremnika gore, nego uvijek iz wc-a u spremnik. Na kraju, u podrum ne ulazi zrak kroz prozor ili vrata. Podrum na podu ima ventilacijski otvor koji je ujedno i drenaža za slučaj da nešto procuri. Od tog otvora vodi cijev s blagim padom do nekog udaljenog mjesta, po mogućnosti u šumi. Tako se u podrum stalno vuče zrak iz šume, koji je ugodnije temperature, te prolazi kroz cijev ukopanu u zemlju kako bi se temperatura još malo popravila. Ako se radi o toplom zraku koji nosi puno vlage, u cijevi će se ohladiti i kondenzirati vlagu koja će teći niz cijev, pa u podrum ulazi suhi zrak.


Rasvjeta

Maksimalno se koristi dnevno svjetlo. Kuhinja, dnevni boravak i kupaonica imaju velike južne prozore i nema nedostatka svjetla tijekom dana. Spavaća soba ima male istočne i zapadne prozore te visoki prozor prema kupaonici. Dječja soba ima veći istočni prozor na kojem je dovoljno svjetla prije podne, gdje je radni stol. Ima i visoki prozor prema kuhinji. Wc ima visoki prozor ili cijeli stakleni zid prema kupaonici. Podrum ima istočni prozor pa je rad u podrumu moguć prije podne. Tavan ima prozorčiće na zabatnim trokutima. Hodnik se osvjetljava staklenim vratima prema dnevnom boravku. El. rasvjeta postoji u dva paralelna sustava. Istosmjernom strujom niskog napona pokreće se LED rasvjeta za cijeli stambeni prostor, i to funkcionira i ako ne radi izmjenična el. mreža. LED rasvjeta je noćna rasvjeta, koristi se kod odlaska u wc i sl. i  kući stvara dojam mjesečine. Izmjeničnom strujom 220V pokreće se štedna rasvjeta jačeg intenziteta, poput neonskih lampi, i to se koristi u ograničenom vremenu, kad je recimo potreban rad noću ili za oblačnih dana.


El. energija

El. energija se proizvodi u fotonaponskim panelima, vjetrogeneratoru te benzinskom agregatu. Paneli i vjetrogenerator neprestano pune baterije koje su na tavanu. Isti napon se koristi sa sve istosmjerne potrošače. Na tavanu je i inverter koji pretvara struju u 220V za određene potrošače. U podrumu je benzinski agregat koji se pali samo po potrebi. To je u slučaju da se radi sa kakvim jačim el. strojevima. Agregat može preko ispravljača puniti baterije pa tako osigurava el. energiju za kućanstvo i kad nema dovoljno sunca ni vjetra.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 03 Siječanj, 2013, 00:06:40
Čitam zadnjih dana earthship-ove i gledam filmove o njima, i moram priznati da hvatam jako puno ideja iz njihovog koncepta. Ne mogu doslovno preslikati projekt, ali sama rješenja su jako zanimljiva. Evo kako ja planiram riješiti neka od pitanja na svojoj gradnji.

Kao i u Permakulturi bitni su dizajnerski principi


Otpadne vode

Crnih voda nema jer se koristi kompostni wc. Sive vode se tretiraju odvojeno, nema zajedničkog ispusta kao u klasičnim kućanstvima.

Umivaonik
Najčišća voda je ona iz umivaonika. Zato ona ostaje gdje i nastaje, u kupaonici. Kupaonica ima veliki južni prozor i ispod njega trombov zid. Trombov zid može biti jedna posuda sa zemljom i vodom i zasađena biljkama, uglavnom ukrasnim. Ispred trombovog zida nalazi se umivaonik. Dok se peru ruke, zubi i sl. gleda se kuda ide voda. Ide u cvijeće koje je odmah iza umivaonika. To natjera čovjeka da se zamisli prvo koliko vode troši, a i što sve miješa s vodom.

(http://www.perforum.info/attachments/Umivaonik.png)

Staklo od poda do stropa. Na pod postavim posudu (tj. izgradim je) širine prozora, visine umivaonika. Posudu napunim šljunkom, pa zemljom, i posadim nešto tropsko unutra. Na jednom mjestu jednostavno oblikujem umivaonik i postavim špinu. Ispust naravno nije kroz staklo kao na slici, nego ono samo prikazuje visinu do koje maksimalno može biti voda. Sad sam dobio posudu koja je istodobno trombov zid, dakle grije kupaonicu, u njoj uzgajam tropsko bilje, filtriram vodu i perem ruke u njoj. Bonus, kod pranja ruku koristim toplu vodu koja ostaje u spremniku, znači grije kupaonicu. Biljke imaju funkciju pročišćavanja vode i stvaranja oku ugodne barijere prema vanjskom svijetu, tj. zaštitu golog tijela od pogleda.

-Trombeov zid je što veće mase i od materijala veće gustoće (Beton=24 kN/m3)
,mislim da ti ovo neće preći ni 16 kn/m3
-temeperatura bi mogla narasti i onda dobiješ saunu u kupaonici (solarna sauna), a biljke umrjeti (bakterije vole topinu)
-kako se radi o vikendici mislim da bi bilo "jeftinije" izvesti vodu do nekog "malčiranog" grma ili stabla (v. Art Ludwig "Create an Oasis with Greywater" (imaš je :-)

Perilica rublja
Proizvodi puno otpadne vode koja može biti zagađena raznim kemikalijama, pa se ta voda ispušta van iz kuće, u posebnu gredicu s dobrim biološkim pročistačem.

Tuš
Tuširanjem se ispusti puno vode koja nije zagađena ako se pazi koja se sredstva troše. Voda se ispušta u nekakvo jezerce, možda uz prethodnu filtraciju.
-veš makina nije tako veliki problem kako se čini pogotovo ako se ta voda miješa sa ostalom "čišćom" vodom v. Art Ludwig "Create an Oasis with Greywater" koji prašak izbjegavati (spisak kemikalija iz knjige usporediti sa spiskom na vrečici)


Hladna voda

Voda se sakuplja s krova. Kod prve kiše nakon duljeg vremena, krov je prljav. Tom se vodom prvo puni mali spremnik za «prvu kišu». Kad je on pun, smatra se da se krov oprao pa voda ide kroz mehanički filter u spremnik u podrumu.
Iz spremnika se voda troši u kućanstvu te za navodnjavanje vrta ako je potrebno. Kako bi se uštedjela energija, vrt se navodnjava samo gravitacijskim tlakom, dok se za kućanstvo koristi pumpa tj. hidrofor/hidropak. Ako je spremnik vode pun, gravitacijom se može pokriti gotovo cijelo imanje. Trebalo bi odrediti koliko se maksimalno smije ispustiti vode u vrt, pa od te minimalne razine vode po izohipsi povući cijevi u udaljene djelove vrta. Po potrebi na krajevima i ukopati šahte, iz kojih se u kantama može hvatati voda. U podrumu je pumpa koja je stalno potopljena, tj. na najnižoj je točki spremnika. Ako pumpa zataji, pored nje se na ventilu može ispuštati voda. U spremnik se može ući iz kuće, vjerojatno kroz kupaonicu. Tako se iz kupaonice i kantom može hvatati voda. Hidrofor stvara tlak za potrošače hladne vode: sudoper, umivaonike, kadu, te perilicu rublja. Perilica rublja troši uglavnom toplu vodu koju miješa s hladnom ako je na ulazu voda pretopla.
Umjesto hidrofora možeš koristiti DC pumpu koja je direktno spojena na mali FN i pumpa u spremnik na "tavanu"


Otpad iz kuhinje

Otpad se kompostira u podrumu. U kuhinji je jedan otvor u podu, koji se kroz cijev diže na visinu kuhinskih elemenata gdje je poklopac. Sav otpad se riješava tako da se digne poklopac i unutra pobaca kuhinjski otpad. U podrumu je komposter u koji redovito treba bacati ugljičnu komponentu, možda trsku iz staklenika, radi pravilnog kompostiranja. Ovaj se otvor koristi i za prozračivanje kuhinje.
Ako kompostiraš u podrumu imaš idealne uvjete za kalifornijske gliste (v. The Worm Book Nancarrow Taylor) a gliste imaš kod Ingrid (ako lijepo pitaš :-)

Kod staklenika je bitno imati razmake nosača tako da se ploče stakla iskoriste bez ili min. otpada.

Manji pomoćni generator može biti i e-bike za regenom (višefunkcionalknost transport / generator) ako sve prođe kako treba uskoro budem imao konkretnih iskustava sa istim
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 03 Siječanj, 2013, 00:50:16
Citat
-Trombeov zid je što veće mase i od materijala veće gustoće (Beton=24 kN/m3)
,mislim da ti ovo neće preći ni 16 kn/m3

Voda je oko 2.5 puta bolji toplinski akumulator od kamena ili betona, ako računamo isti volumen. Pregrijavanje mogu spriječiti manjom, ili nikakvom, izolacijom prema prostoru kupaonice, pa svaki put kad dođem u nju, bude topla. Nadam se da bi streha trebala odbiti ljetno sunce, a nisam siguran koliko bi proljetno moglo pregrijati takav spremnik. Misliš da bi?

Citat
Umjesto hidrofora možeš koristiti DC pumpu koja je direktno spojena na mali FN i pumpa u spremnik na "tavanu"

Pa i to je pametno! Morao bih procjeniti koliko mi vode dnevno treba, jel, pa toliki spremnik staviti na tavan. Strah me tolikog tereta iznad glave, ali s druge strane nisam do sad imao ideju što staviti u one trokute, iznad nosivih zidova, pa možda mogu težinu rasporediti u nekoliko spremnika vode na najjačim točkama na tavanu, a pod tavana nagnuti tako da ako nešto procuri, voda teče van kuće...

Citat
Ako kompostiraš u podrumu imaš idealne uvjete za kalifornijske gliste (v. The Worm Book Nancarrow Taylor) a gliste imaš kod Ingrid (ako lijepo pitaš :-)

Ali za gliste treba vlaga, a vlaga plus fekalije znače smrad, šta ne? I izvor zaraze? Ovo proljeće ću napraviti svoj prvi kompostni poljski wc pa ću malo promatrati što se događa, a ovo s glistama ću proučiti. Ma imam ja gliste, pun ih je vrt...

Citat
Kod staklenika je bitno imati razmake nosača tako da se ploče stakla iskoriste bez ili min. otpada.

Ovo nisam shvatio. Želiš reći da prvo sakupim stakla, pa radim okvire po njima? Da, to bih mogao.

Citat
Manji pomoćni generator može biti i e-bike za regenom (višefunkcionalknost transport / generator) ako sve prođe kako treba uskoro budem imao konkretnih iskustava sa istim

Baš sam te mislio pitati za detalje, jer mi je elektrifikacija bajka jedna od važnijih stavki za ovu godinu.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 03 Siječanj, 2013, 11:05:18
Idem malo razmišljati o slijedu gradnje, možda vidim nešto što ovako ne vidim.

Teren je nagnut 10 stupnjeva prema istoku, kuća je u smjeru istok-zapad duga 10 metara, pa kopam rupu 10x6 metara plus neki potreban razmak do dubine da mi na istočnoj strani ulaz u podrum dođe ravan s terenom, ili malo niže. Postoje neka ograničenja koliko "prizemlje" smije biti iznad razine konačno uređenog terena, pa bih to morao poštovati. Odmah kopam i kanal za cijev koja kasnije služi za drenažu i ventilaciju podruma.

(http://www.perforum.info/attachments/iskop.png)

Iskop koristim za ravnanje terena oko kuće, ali pazim naravno na humusni sloj. Ako se ne varam, trebao bih s veće površine oguliti humus i staviti ga sa strane, onda iskopati podrum tako da poravnam teren oko kuće, pa onda preko budućih vrtova vratim onaj humus. Dobijem to da je podrum potpuno uronjen u zemlju, nije onako dijagonalno kako bi bilo kad bi zemlja od iskopa jednostavno nestala.

(http://www.perforum.info/attachments/iskop-iso.png)

Prije poravnavanja očito moram položiti cijevi za zalijevanje udaljenih vrtova, koji su južno i sjeverno od kuće. Kako se oslanjam na navodnjavanje gravitacijom, iz spremnika koji je u podrumu, ove cijevi bih položio maksimalno na visini polovice visine podruma. Dublje ukopavanje bi značilo puno kopanja po imanju, a pliće bi značilo da uvijek koristim pumpu kad navodnjavam vrtove. Ne želim ni jedno ni drugo.

Pogled s istoka prema kući bi izgledao ovako:
(http://www.perforum.info/attachments/voda-vrt.png)
Cijevi su više-manje horizontalne, vode do terena koji su nešto niži od onog na kojem je kuća, i na krajevima cijevi radim šahte tako da mogu pristupiti ventilima s nekakvom kantom ako je baš voda na minimumu pa nema tlaka. Ako ima tlaka, onda jasno zalijevam crijevom koje je spojeno na ove podzemne cijevi.

Ok, kreće gradnja. Pretpostavljam da ide klasičan betonski podrum s pregradom za spremnik vode.
(http://www.perforum.info/attachments/podrum.png)

Osim prozora i vrata, treba mi još nekoliko otvora u zidovima. Dva su ulaza u spremnik vode za kišnicu (sjeverna i južna streha). Na dnu spremnika je izlaz prema podrumu gdje dolazi pumpa, i na sredini sjevernog i južnog zida je rupa (zaboravio nacrtati na sjevernom) za izlaz prema vrtovima.

Oko cijelog podruma hidroizolazija, pretpostavljam da spremnik vode treba neki premaz unutra da beton ne vuče vlagu, a istočni zid (tamo gdje su vrata) treba i termoizolaciju.

Gore ide ploča sa otvorima za ventilaciju i instalacije. Možda nisam sve nacrtao, ali ovo bi trebalo predvidjeti:
(http://www.perforum.info/attachments/ploca-otvori.png)
Dva veća otvora u spavačim sobama, da se mogu ako je potrebno provući u podrum. U wc-u dva otvora, jedan za školjku, drugi za svjež zrak iz podruma. Mislim da se ovaj za ventilaciju može iskoristiti i kao prolaz za svu instalaciju. U kupaonici (uz prozor) manja rupa kuda prolazi cijev iz spremnika kompostnog wc-a. U dnevnom je ventilacija negdje u blizini peći na drva. U kuhinji je otvor za kuhinjske otpatke, koji je ujedno i ventilacija.

Još nisam siguran čime gradim, ali sam prilično siguran da ide drvena konstrukcija s nekom ispunom. Slama je jeftinija i prirodna, ali su zidovi onda debeli pa moram povećavati površinu kuće. Možda i nije tako strašno budući da mi je cijeli južni zid stakleni. Kamena vuna je klasičan materijal u ovakvoj gradnji, samo me brinu utjecaji na zdravlje. Možda ovčja vuna, ali ne znam može li ju se dovoljno dobro obraditi da više ne bude privlačna moljcima, miševima i drugim životinjicama. Sad ću skicirati konstrukciju i zamisliti da je izolacija nešto tanko, tj. da su zidovi relativno tanki.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: andjelkoasa - 03 Siječanj, 2013, 11:28:31
One cijevi za zalijevanje moraš ukopati ispod dubine smrzavanja tla. Inače bi zimi mogao imati sa njima problema ili bi ih morao isprazniti.
Također treba misliti i na ljetno zagrijavanje, biljkama škodi pretopla voda.

http://www.dracomerx.com (http://www.dracomerx.com) je link na firmu čiji jedan proizvod sam ovog ljeta koristio na ravnoj terasi u Vrbniku. Radi se o Akwagard ST i idem za koji dan vidjeti kako je preživio od ljeta do sad. Najvžnija stvar kod njega je to što je elastičan i suši se tj. ''umrežava'' u kontaktu sa vlagom iz zraka. Radi se o jednokomponentnim polimerima za koje tvrde da su prilično kemijski otporni i meni najvažnije, otporni na sol.
Koliko sam vidio kod njih u trgovini oni imaju i specijalne sisteme i materijale za kvalitetno i trajno brtvljenje bazena i vodosprema. Materijali su trajnoelastični pa bi trebali potrajati dulje od klasičnih materijala.
Imaju prodajna mjesta i u Rijeci i okolici.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 03 Siječanj, 2013, 11:34:49
Da, cijevi bih ukopao a vjerojatno i ispustio, ne treba mi voda u cijevima preko zime.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 04 Siječanj, 2013, 00:53:31
Nikola s obzirom da radiš vikendicu dali si o ovome razmišljao (male "kuće")
http://dz8s0oagnjand.cloudfront.net/wp-content/uploads/2011/02/Blakes-Tiny-House-interior.jpg (http://dz8s0oagnjand.cloudfront.net/wp-content/uploads/2011/02/Blakes-Tiny-House-interior.jpg)
http://nz.lifestyle.yahoo.com/marie-claire/blog/article/-/15422087/the-tiny-house-movement/ (http://nz.lifestyle.yahoo.com/marie-claire/blog/article/-/15422087/the-tiny-house-movement/)
Prednost je ta što je možeš odvest / dovest kamionom, ako prodaš ovo zmljište i kupiš drugo jednostavno preseliš "kuću"
Mala kuća mali otisak :-)
small-house-book.pdf ......
Ili od "kontejnera"
http://www.trimo-modularneenote.si/en/images/iman/razstavni.kontejner.slovenija.jpg (http://www.trimo-modularneenote.si/en/images/iman/razstavni.kontejner.slovenija.jpg)
http://lifex.hr/?p=9473 (http://lifex.hr/?p=9473)
http://mojdom.dnevnik.si/media/uploads/_custom/kontejner1.jpg (http://mojdom.dnevnik.si/media/uploads/_custom/kontejner1.jpg)
Global News - Prefabricated Homes by MEKAWORLD (http://www.youtube.com/watch?v=Pb_DYHYxlOk#)

Stakla se proizvode u određenoj dimenziji
staklar naplaćuje cijelu ploču tj. ako razmaci na stakleniku nisu npr. pola ili cijela ploče "otpad" ti se isto naplačuje
ili nabavi "polovna" pa po njima...

Ovde naručujem elektrifikaciju (artas ostao bez beterija)
http://e-bike.com.hr/Kitovi_za_konverziju.htm (http://e-bike.com.hr/Kitovi_za_konverziju.htm)

Kompostiranje glistama je brže od klasike ("miriše" samo u određenim (lošim) uvjetima v. knjigu)


Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 05 Siječanj, 2013, 12:04:08
Citat
Nikola s obzirom da radiš vikendicu dali si o ovome razmišljao (male "kuće")

O baš tako malima nisam, ipak nas je četvero, a u te male kuće ne stane sve što želim od kuće pa bih brzo morao graditi još kućica. I to je ok pristup, da se krene s malim pa dograđuje, samo znaš kako je krenulo s legalizacijom, ispada da bih morao raditi dozvolu prvo za kućicu, pa za poljski wc, sljedeće godine za drvarnicu, pa za radionicu, sušionicu... Zato sam odlučio u startu krenuti s nekim solidnim gabaritima

Citat
staklar naplaćuje cijelu ploču tj. ako razmaci na stakleniku nisu npr. pola ili cijela ploče "otpad" ti se isto naplačuje

To nisam znao, morat ću se raspitati kod staklara prije postvljanja okvira.


Razmišljao sam malo o načinu gradnje, pa mi se za sad najviše sviđa rad ovog tipa:

Cedar Ridge Farm: house construction slide show Part 1 (http://www.youtube.com/watch?v=572JkV9VaOA#)

Cedar Ridge Farm: house construction slide show Part 2 (http://www.youtube.com/watch?v=Hq3Qq2KjmE0#)

Ove drvene konstrukcije mi nisu nepoznanica, ispuna od slame mi u zadnje vrijeme zvuči prilično zanimljivo, ja bih tu još dodao ovčju vunu u prostorima gdje slama nije najbolje rješenje.

Kod bala slame je zanimljivo što ako se postavi na kant, zid postaje puno tanji ali je izolacija jednaka :) Zbog smjera u kojem su položene stabljike u samoj bali. Trošim manje slame, štedim prostor u kući, a statika mi nije važna zbog drvene konstrukcije koja drži krov.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 05 Siječanj, 2013, 22:20:33
Predložio bi ti nešto slično ovome
The Straw Bale Building by Make Architects (http://www.youtube.com/watch?v=2odmDep4fQQ#ws)
stupovi koji nose obj. su širine tavalona i debljine zida (bale slame),
razmaci između stupova i otvori ovise o dimenzijama bale=modul za projektiranje
Vani se direktno na stup stave npr. "oblice" iznutra gipskartonske ploče (lako popravljenje konstrukcije)
http://www.treehugger.com/green-architecture/engineer-modernizes-traditional-cruck-frame-modern-framing-and-straw-bale.html (http://www.treehugger.com/green-architecture/engineer-modernizes-traditional-cruck-frame-modern-framing-and-straw-bale.html)
tlocrte i izgled objekta treba prilagoditi tehnici gradnje da se smanji cjena / poveća brzina gradnje
Lego
http://www.treehugger.com/sustainable-product-design/oryzatech-strawbale-lego-blocks-for-grown-ups.html (http://www.treehugger.com/sustainable-product-design/oryzatech-strawbale-lego-blocks-for-grown-ups.html)
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 06 Siječanj, 2013, 00:23:13
To što kažeš sa tavalonima 35cm širine bi stvarno bilo ok. Za krovni vijenac nešto masivnije? U biti, imaš li za preporučiti kakvu knjižicu o skeletnoj konstrukciji, jer sve što sam do sad pročitao o slamnatim kućicama gotovo uopće ne spominje drveni skelet?

Ja bi drvenu oblogu unutra i vani. Što misliš koliki je to problem, budući da se ovakve konstrukcije obično primjenjuju s velikim pločastim pokrovima koji sve to stabiliziraju? Ako stavim brodski pod ili poluoblice s obje strane zida, a konstrukcija od slabašnih tavalona, hoće li to plesati uslijed horizontalnih sila?
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 06 Siječanj, 2013, 22:11:47
Zabavljam se crtanjem raznih konstrukcija, pa samo da provjerim jel to to. Evo detalj sjevernog zida. Za sad još nisam siguran ni da li prvo radim pod ili zidove. Prvo sam mislio zidove, kako obično ide kod montažnih kuća, ali kako razmišljam o slami koju je bolje dići od temelja da ne trune, sad si mislim da bi bilo dobro prvo napraviti (izolirani) pod preko ploče, pa na njega slagati zidove. Zamisliti ću za sad da je tako.

Evo dolje skica kako ja to zamišljam (zaista nemam nikakvog iskustva s ovakvim kontrukcijama, ali imam ponešto s masivnijim). Radim s tavalonima širine 35cm, ako su bale te širine. Bale  bi trebale biti oko 1m duljine i 45cm visine, ali ta duljina dosta varira. Ipak, ne mogu kupiti bale prije gradnje temelja, a kad napravim temelj onda moram bale složiti u te gabarite, tako da bi mi tad najviše odgovarale bale od oko 1m duljine.

Svakih 1m stavljam vertikalnu "pregradu" koja će nositi krov. Na dnu ima kao mali sandučić kako bih bale dignuo od poda, i to bih napunio možda perlitom, ili ekspandiranom glinom, tako nešto. Ujedno mi drži "noge" na pravilnom razmaku. Na vrhu tih nogu imam po dvije horizontalne grede, jedna će držati rogove krova, druga (niža) će držati pod tavana. Obje su urezane u ove vertikalne tako da se na njih oslanjaju, pretpostavljam da su tu još potrebna neka ojačanja da konstrukcija bude kompaktna, a da ipak unutra mogu ubaciti bale.

Dolje je prikazan sjeverni zid koji ima dvije sobe po 4m duljine i ulaz u kuću širine 2m. One bale slame bi trebale na mjesto doći tek kad je krov gotov, znači da mi konstrukcija mora stalno biti toliko otvorena da je mogu natrpati balama.

Pokušat ću sada nacrtati cijelu konstrukciju da idim kako to izgleda.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 07 Siječanj, 2013, 09:51:22
Sve si mislim da napravim i ploču između podruma i kuće od slame. Podrum je ventiliran, slama s donje strane ne mora uopće biti zatvorena, a s gornje je hidroizolacija. Ako mi nešto i procuri kroz pod (npr kupaonica) smočiti će slamu, višak proći kroz nju, ali će se osušiti. Ako bude problema s tom slamom, ništa lakše nego promijeniti ju odozdo.

To bi mi jako ubrzalo gradnju...
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 07 Siječanj, 2013, 11:50:05
Evo zanimljivog filmića:

Skeletna gradnja (http://www.youtube.com/watch?v=riHvS0JfKbQ#ws)

Vidite na 2:20 što trpa u zidove. Vidi se i na 3:08
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 07 Siječanj, 2013, 11:51:35
To što kažeš sa tavalonima 35cm širine bi stvarno bilo ok. Za krovni vijenac nešto masivnije? U biti, imaš li za preporučiti kakvu knjižicu o skeletnoj konstrukciji, jer sve što sam do sad pročitao o slamnatim kućicama gotovo uopće ne spominje drveni skelet?

Ja bi drvenu oblogu unutra i vani. Što misliš koliki je to problem, budući da se ovakve konstrukcije obično primjenjuju s velikim pločastim pokrovima koji sve to stabiliziraju? Ako stavim brodski pod ili poluoblice s obje strane zida, a konstrukcija od slabašnih tavalona, hoće li to plesati uslijed horizontalnih sila?
Prizemnice se vani izvode bez skeletne kon. gdje to propisi dozvoljavaju naravno tj imaju propise za gradnju slamom.
Skelet kod nas samo zato što se može dokazati nosivost drva, slama je samo ispuna nije nosiva pa ne treba ništa dokazivati (statički).

Postoji još jedan način, vrlo vjerojatno jeftinije od drvene skeletne kon.  osloniti krov na unutarnje "klasične" zidove najbolje kamen (nema žbukanja, prirodno ili klasika puna opeka od nekog obj. koji se ruši)
Zidovi su + termalna masa
Na te unutarnje zidove trebala bi se izvesti drvena kon. krova koja bi se mogla tu i tamo poduprijeti drvenim stupovima (koji mogu kasnije završiti u slami) ili opcija 2. tanka armirano betonska ljuska-ploča (12 cm) na koju bi se kasnije stavile bale slame (za drvo je teže naći dobra majstora) najvjerojatnije bez stupova po zidovima, tada se "zidovi" od slame izvode bez drvene skeletne kon.
(drvu je mjesto u šumi da upija CO2)
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 07 Siječanj, 2013, 14:52:32
Skelet mi treba ako želim podići krov prije zidova, a kako se nalazim u prilično kišovitom podneblju (kiše jednako kao u Rijeci, ali ljeto obično nije sušno) ja bih tako. Osim toga lakše je dobiti građevinsku. S drvetom znam raditi, sa slamom nisam nikad. U drveni skelet radije zašarafim kuhinske elemente nego u slamu. Itd.

Toplinsku masu ne želim (vikendica)

Čitam da postoji način gradnje sa ulijevanjem glinene žbuke. Stavi se privremena oplata s obje strane slame, pa se ulije rijetka otopina gline. Slama popije koliko treba, s druge strane ostane vrlo ravan zid kad se skine oplata. Razlog što razmišljam o ovakvim načinima je što mi zidarija zaista ne ide, i nemam ekipu na raspolaganju. Morao bih platiti radnu snagu, a taj novac radije potrošim na nešto drugo.

Za sad je ideja:
- betonski podrum bez gornje ploče
- grede visine bale preko zidova podruma (30cm)
- poprečne letvice ispod tih greda, a na njih ispuna od bala slame
- OSB ploče preko bala slame s privremenom zaštitnom folijom dok nema krova
- zidovi kao kod montažnih kuća (skeletna konstrukcija) s privremenim kosim elementima dok su prazni
- na zidove grede 30 cm kao kod podruma
- odozdo na grede OSB ploče
- između greda idu bale slame
- odozgo (pod tavana) daske tako da bale mogu "disati"
- zidovi tavana kao i dolje (skelet)
- rogovi kao rogovi (ništa posebno)
- na rogove možda oni "sendvič" paneli kao na industrijskim halama (brzina i jednostavnost montaže, dobra izolacija)
- naručim glinu i slamu, budući da ni jedno nemam u blizini
- napravim blatnu kupku, močim bale u glinu prvo s jedne, pa s druge strane
- kad se malo osuše, popunjavam šupljine u zidovima
- postavljam privremenu oplatu do određene visine, pa punim šupljine tekućom glinom
- kad se malo posuši dižem oplatu i nastavljam do vrha
- kad se sve dobro osuši, stavljam prozore i vrata

Plan ima nerazrađenih detalja, ali što misliš o samom sistemu gradnje? Minimalan utrošak drveta, betona, puno slame i gline. Ne znam kad i kako raditi pregradne zidove.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 07 Siječanj, 2013, 18:28:05
U slikama, ovako.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 07 Siječanj, 2013, 18:45:54


- grede visine bale preko zidova podruma (30cm)
- poprečne letvice ispod tih greda, a na njih ispuna od bala slame
- OSB ploče preko bala slame s privremenom zaštitnom folijom dok nema krova
- zidovi kao kod montažnih kuća (skeletna konstrukcija) s privremenim kosim elementima dok su prazni
- na zidove grede 30 cm kao kod podruma
- odozdo na grede OSB ploče
- između greda idu bale slame
- odozgo (pod tavana) daske tako da bale mogu "disati"
- zidovi tavana kao i dolje (skelet)
- rogovi kao rogovi (ništa posebno)
- na rogove možda oni "sendvič" paneli kao na industrijskim halama (brzina i jednostavnost montaže, dobra izolacija)
- naručim glinu i slamu, budući da ni jedno nemam u blizini
- napravim blatnu kupku, močim bale u glinu prvo s jedne, pa s druge strane
- kad se malo osuše, popunjavam šupljine u zidovima
- postavljam privremenu oplatu do određene visine, pa punim šupljine tekućom glinom
- kad se malo posuši dižem oplatu i nastavljam do vrha
- kad se sve dobro osuši, stavljam prozore i vrata

Plan ima nerazrađenih detalja, ali što misliš o samom sistemu gradnje? Minimalan utrošak drveta, betona, puno slame i gline. Ne znam kad i kako raditi pregradne zidove.

Pogledaj sa čime se lijepe OSB ploče (objekt bi bio zatvoren relativno duži period preko god. vikendica....)
Zbog čega ne biš i krov izolirao sa slamom tj. rogovi kao međukatna
Sendvič paneli su dobri za skupljanje kišnice i rose (čišće od crijepa), ali izo. unutra nije nešto
ovo sa lijevanjem je interesantno...
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 07 Siječanj, 2013, 19:50:09
Preporuka za pod? Brodski (seljački) pod direktno na grede?

Paneli imaju PU od par cm. znam da nije super, ali to je potkrovlje koje se ne grije pa sve što je bolje od crijepa meni je dobro. Mislim da to sa slamom treba znati dobro izvesti. Mogu napraviti kao međukatna, samo iznad slame je hladna površina koja se rosi. Morao bi biti ventilirani. U biti, vjerojatno kao na onom filmiću gore, što slovenci rade. Slama je dosta zapaljiva kad je rastresena, a ventilirani krov je kao dimnjak. Mislim da bi to jako lijepo gorilo ako bi kresnula kakva iskrica gore. Za mene puno nepoznanica, zato mi je zanimljiv panel. Zašarafiš komad i gotovo.

Mogu ti reći da me izluđuje činjenica što ne znam dimenzije bala, a o tome sve ovisi. U knjigama su jedne (vjerojatno američki standard), na polju druge. Problem s tim na polju je što je svaka od 3 dimenzije varijabilna, i moglo bi mi se dogoditi da ja sve isplaniram za duljinu od npr 90cm a na kraju moram kupiti 80cm. I što onda s rupama? Ili shvatim da mi radi krive dimenzije bala temelj ne odgovara, ili soba dođe premala... ludnica. Sad mi je krivo što sam u selu, da sam negdje dalje, radio bih bez dozvole, bez nacrta, ičega.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Macolla - 07 Siječanj, 2013, 23:22:55
Po meni nekako najljepši i najjednostavniji pod je brodski, samo sa širim daskama, da baš liči kao da je u "brodu". :D
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 08 Siječanj, 2013, 02:05:15
DObro izgleda, šta ne?

Evo pomno čitam knjigu "more straw bale building--a complete guide to designing and building with straw" u kojoj sam upravo naletio na nekoliko fotografija slamnatih kuća, prikazuju detalje koje bih rado vidio i u svojoj kućici, staklenik kao dio kuće, brodski pod, drvena konstrukcija.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 10 Siječanj, 2013, 14:53:22
Sad razmišljam kako maksimalno uštediti materijale u gradnji, koristiti reciklirane, a opet ne potrošiti puno vremena kojeg nemam.

Nemam dobar plan kako napraviti podrum bez rasipanja betona, tim više što ga mora neki "izvođač" raditi, i što je u njemu spremnik za vodu, pa tu ostajem za sad kod betona ili betonskih blokova. Ako kod kopanja rupe nađem čvrsto kamenje, može se iskoristiti, ako ne, ništa.

Uspio sam naći nešto slično kakve podove mislim raditi.
Installation de la poutre et des poutrelles de plancher (http://www.youtube.com/watch?v=pR_2fumGJEQ#)

Ova laka drvena konstrukcija mi se dosta sviđa. OSB zanemarite, to ću vjerojatno preskočiti. Napravim ovakve grede tako da su cijelim profilom uske, a na dnu (donja horizontalna) šira. Posložim ih na širinu bala, i odozdo privremeno zabijem neku oplatu. Zalijem blatom oplatu i u blato posložim bale. Kad se blato osuši, skinem oplatu, imam blatni plafon s vidljivim gredama, a bale ne ispadaju dolje jer su grede tako oblikovane. S gornje strane su vidljive čiste bale i gree između njih. Odozgo sipam tanki sloj betona u koji utiskujem neki reciklirani materijal, možda stari biber crijep, i tako formiram pod cijele kuće.

Što više gledam gradnju sa slamom, više vidim koliko nevolja graditelji imaju sa uklapanjem drvenog kostura u slamu tj. obrnuto. Zato ramišljam da kostur ostavim izvan zida, da se vidi. Također, radi uštede drveta išao bih na lake konstrukcije, možda gredice okrenuo tako da "leže" na slami širom stranom, pa bi nakon žbukanja slame blatom kostur izgledao kao da je od masivnog drveta. Možda nalik na ove njemačke "half timbered house":
(http://www.karenandart.com/images/Denmark/Half-timbered/1half-timbered-house.jpg)

Možda bi se i taj kostur dao napraviti od zdravog, recikliranog drveta. Tako da čim igradim kuću, onda odmah izgleda staro :)
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: kad budu gorjeli gradovi - 10 Siječanj, 2013, 17:49:32
da im nije ta kuća malo ukrivo?? :D
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 10 Siječanj, 2013, 19:33:23
Kako radim na brodu, meni je ravno-krivo samo stvar trenutka! I kad je slika na zidu kriva, samo nagnem glavu :)
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 10 Siječanj, 2013, 22:18:10
Teško ćeš naći rešetkastu drvenu kon. kod nas kao na filmu (ako ih uopće nađeš)
Možeš uštedjeti na mat. tako da smanjiš objekt
Npr. dopuštena ti je prizemnica ali te ništa ne sprječava da kada "prođe gužva" "prenamijeniš" tavan u potkrovlje (dječje sobe npr.)

Koliki ti je min. max. dopušteni nagib krova?
Napravi si popis prostorija i svrhu istih i kad bi se koristile....

Dali si razmišljao drvenu kon. naručiti (izrada i montaža) od proizvođača montažnih objekata a ti onda dodaš slamu i zatvoriš je?
Zatvoriti slamu iznutra sa polu oblicama ("jednostavno" za popravke iznutra)?
Ako se napravi međukatna između podruma i prizemlja kao AB kon. i izolira se sa donje str. imaš +termalnu masu.

Šterna ti je AB?

Dali bi probao ovo kao izolaciju?
Mushroom insulation invention nation (http://www.youtube.com/watch?v=xTpus9BH2V8#)
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 11 Siječanj, 2013, 00:12:12
Citat
Teško ćeš naći rešetkastu drvenu kon. kod nas kao na filmu (ako ih uopće nađeš)

Misliš da ne bih mogao sam sastaviti?

Citat
Možeš uštedjeti na mat. tako da smanjiš objekt

O tome dosta razmišljam, ali za sad bih volio vidjeti kako izvesti ovu kućicu sa skromnim buđetom. Ako ne ide, onda bih smanjio.

Citat
Koliki ti je min. max. dopušteni nagib krova?

Max 45, minimalni ne spominju, ali spominju dvije strehe i zabatne trokute tako da je min. očito više od 0.

Citat
Dali si razmišljao drvenu kon. naručiti (izrada i montaža) od proizvođača montažnih objekata a ti onda dodaš slamu i zatvoriš je?

To zvuči privlačno ali kako sam s drvetom već radio a sa slamom nisam, ja bih radije obrnuto :)

Citat
Zatvoriti slamu iznutra sa polu oblicama ("jednostavno" za popravke iznutra)?

E i o tome sam dosta razmišljao. Do nedavno sam bio uvjeren da ću sve u drvenu oblogu, pa u sredinu kamena vuna (prva ideja) ili slamu (zadnja ideja). Ali to očito ne ide jedno s drugim. Da bi slama bila teško goriva, mora se uvaljati u blato. Preko toga može obloga, ali onda nastaje prazni prostor koji je privlačan miševima. Drvo treba zaštititi nečim što traži još posla, i taj posao nikad ne prestaje. Sve ovo postaje onda i skupo i naporno, a rezultat je samo površina koja izgleda super. To mi je mrvicu pre eksperimentalno, slama i blato se koriste jako dugo, a drvena obloga i slama su vjerojatno dosta rijetka kombinacija.

Citat
Ako se napravi međukatna između podruma i prizemlja kao AB kon. i izolira se sa donje str. imaš +termalnu masu.

To je točno, samo AB košta i mene i prirodu. Sa ovom zadnjom varijantom imao bih betonski pod ispod kojeg je slama. Povećavati količinu betona u kući samo da se digne masa mi ne zvuči dobro, masu mogu i na druge načine dobiti, samo kako sam rekao, ne smeta mi mala masa. U većini slučajeva vikendica će biti prazna, s kraćim boravcima od 2-3 dana. Ako bih imao veliku masu, mogao bih imati nepotreban problem s održavanjem ugodne temperature u tim kratkim razdobljima. Za dulje boravke, sigurno bih se odlučio na čim veću masu. Ako vanjske zidove žbukam blatom, na podu imam beton, na plafonu opet blato, pregradni zidovi od trske ožbukani blatom, mislim da imam nekakvu mjerljivu masu koja nije tu samo zbog mase, a opet prostor koji bi trebao biti topao čim ubacim prvo drvo u vatru.

Citat
Šterna ti je AB?

Pa kažu da je to najbolje za veće spremnike. Meni ne smeta ni da je nešto drugo, samo ne vjerujem da mogu proći jeftino s plastičnim spremnicima.

Pročitao sam što si pisao za šterne. Očito je oblik koji je bliži kugli "jeftiniji" od izduženih. Također, ako je šterna dio podruma od AB onda je dio zidova zajednički pa se to ne računa. I sad mi se nešto mota po glavi, možda je ideja suluda jer je ponoć blizu.

Nova ideja

Napravim kuću bez podruma, a podrum napravim kasnije? Iskopam rupetinu kao što sam planirao za podrum. Tu izbetoniram samo postolja za drvene stupove, i dignem kuću na stupove. Zapravo napravim u podrumu drveni skelet koji bi za početak bio otvoreni prostor, kao otvorena, natkrivena radionica, skladište, tako nešto. Gore napravim kuću i "uselim". Tako najskuplje radove ostavim za kasnije. Moguće da mi ne bi odobrili ovakav projekt, u tom slučaju napravim betonske stupove.

Kad je kuća gotova, koristi se, onda mogu krenuti s uređivanjem podruma. Možda sakupljam gume pa napravim zidove u earthship stilu. Ili pomalo podzidam betonskim blokovima. Možda ostavim "propuh" u podrumu, ili samo prednju stranu (ona s vratima) ozidam slamom. Ako se obitelj proširi, možda uredim pravi, toplinski izolirani podrum.

Što misliš o tome? Moja gruba procjena kaže da bih na beton trebao potrošiti koliko na sav ostali materijal zajedno. Ipak je značajna ušteda ako napravim kuću bez podruma?
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 11 Siječanj, 2013, 18:46:41
Citat
Dali bi probao ovo kao izolaciju?

Zanimljiv koncept, ali to bih prvo godinama isprobavao u nekoj probnoj građevini. Kad napravim kuću, u vrtu mogu napraviti nekoliko kućica u eksperimentalne svrhe pa tamo isprobavati ovakve stvari. Ne bih išao u takve pokuse kod prve i možda jedine gradnje.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: andjelkoasa - 11 Siječanj, 2013, 21:03:00
Citat
Preporuka za pod? Brodski (seljački) pod direktno na grede?

Nemam dobrih iskustava sa brodskim podom. Drvo je pretanko i to se prilično giba.
Trebao bi imati nosive grede na razmaku od 50 cm i onda bi možda bilo premalo.
Bio sam u staroj drvenoj kući koja na podu ima hrastove ''planjke'' debljine današnje fosle - cca 5 cm koje su sa svojevrsnim perima spajane bočno. Tamo se to gibanje poda nije toliko osjetilo.
Znači, uzeti klasične fosle i glodalicom napraviti bočne utore i u njih ubacivati 'pera' od tvrđeg drveta koja bi smanjila vertikalno gibanje pojedine daske i ukrutila pod.
Najveći problem kod takvog poda je cijena jer prosušena drvena građa košta od 3 k pa do 4,5 k kuna po m3.
Sa svježim drvetom iz pilane ne bih preporučio raditi jer će doći do raznih deformacija kako se bude sušilo.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 11 Siječanj, 2013, 21:22:44
Je, to imaš pravo, brodski pod je vjerojatno loša (skupa) ideja. Iako jako volim drvo i rad s drvetom, mislim da ću ga u gradnji ove kućice maksimalno izbjegavati.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 12 Siječanj, 2013, 23:39:11
Mex bi u Blatuši ove god trebao raditi kuću do slame koliko sam ga razumio, možda tamo možeš steći iskustvo...
Kao gorivo za proizvodnju cementa koriste se i stare gume...
U eksperimentalnoj fazi je beton koji na sebe veže CO2 umjesto da ga ispušta...
Ovo sa miceliem gljiva bilo bi zanimljivo inokulirati balu slame => vatrootpornost,
možda prvo napraviti podrum (bet. blokovi najjeftinije) sa šternom i AB ili fert pločom =>hvatanje vode a u podrumu onda "uzgojiš TI"....
U garaži sam "inokulirao" ostatke od filter kave pa budem vidio....
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 12 Siječanj, 2013, 23:52:38
Mex je napravio kuću, a Bruno gradi i idem kod njega po iskustvo. Nadam se da će nam se planovi poklopiti pa da vidim dobar dio gradnje.

Supruga je pristala na slamnatu kuću pod uvjetom da zidovi budu ravni. Sad mi se mota po glavi ono ulijevanje blata u oplatu. Nakon što uhvatim malo iskustva, mislim da ću isprobavati sa kalupom i balom slame, da vidim mogu li dobiti ravni blok. Ako bude sa time problema, možda isprobam i kombinaciju gips-kartonskih ploča, slame i blata koje ih povezuje i ispunjava prazni prostor.

Ideja da mi netko izgradi kostur je zapravo jako dobra.

Nadam se dobrim vijestima s tvojim pokusom.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 13 Siječanj, 2013, 00:12:41
Mex je napravio kuću, a Bruno gradi i idem kod njega po iskustvo. Nadam se da će nam se planovi poklopiti pa da vidim dobar dio gradnje.

Supruga je pristala na slamnatu kuću pod uvjetom da zidovi budu ravni. Sad mi se mota po glavi ono ulijevanje blata u oplatu. Nakon što uhvatim malo iskustva, mislim da ću isprobavati sa kalupom i balom slame, da vidim mogu li dobiti ravni blok. Ako bude sa time problema, možda isprobam i kombinaciju gips-kartonskih ploča, slame i blata koje ih povezuje i ispunjava prazni prostor.

Ideja da mi netko izgradi kostur je zapravo jako dobra.

Nadam se dobrim vijestima s tvojim pokusom.

mislio si iznutra gipskarton... pa između naliti... ?
Ako da vlaga bi mogla loše utjecati na obične gipskarton... ploče
Ako se prvo montiraju gipskarton.... a onda slama to ne treba popunjavati jer tako se slama nabije do ploče....
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 13 Siječanj, 2013, 00:32:56
Mislim da su vlagootporne ploče neznatno skuplje od običnih, ali to što kažeš, vjerojatno ne treba ništa između. Ipak, svi testovi vatrootpornosti su rađeni sa slamom u koju je dobro ugurana žbuka. Ja ne znam niti za jedan u kojem je čista slama obložena nekim materijalom. Jasno, uvijek se spomene da je zapaliti balu slame kao i zapaliti telefonski imenik, ali testovi su rađeni samo na ožbukanoj slami. I kroz žbuku vatra prodire do određene dubine ali samo tinja, nema zraka dovoljno za gorenje. Ne znam koliko bi to bio slučaj sa slamom pristisnutom na ploču. U svakom slučaju brže i čišće bi bilo, pogotovo kad bih mogao ploču zašarafiti s obje strane. Isplati se i o tome razmisliti.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 13 Siječanj, 2013, 20:21:32
Mislim da su vlagootporne ploče neznatno skuplje od običnih, ali to što kažeš, vjerojatno ne treba ništa između. Ipak, svi testovi vatrootpornosti su rađeni sa slamom u koju je dobro ugurana žbuka. Ja ne znam niti za jedan u kojem je čista slama obložena nekim materijalom. Jasno, uvijek se spomene da je zapaliti balu slame kao i zapaliti telefonski imenik, ali testovi su rađeni samo na ožbukanoj slami. I kroz žbuku vatra prodire do određene dubine ali samo tinja, nema zraka dovoljno za gorenje. Ne znam koliko bi to bio slučaj sa slamom pristisnutom na ploču. U svakom slučaju brže i čišće bi bilo, pogotovo kad bih mogao ploču zašarafiti s obje strane. Isplati se i o tome razmisliti.

Mislim da bi gipskartonske obloga bala slame vjerojatno bila bolja u požaru...
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 14 Siječanj, 2013, 11:21:34
Pokušati ću s blatom, bolje zvuči da je većina građevnog materijala proizvedena u krugu od nekoliko kilometara. Gips ploče kao rezervna opcija.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 14 Siječanj, 2013, 12:05:32
Pokušati ću s blatom, bolje zvuči da je većina građevnog materijala proizvedena u krugu od nekoliko kilometara. Gips ploče kao rezervna opcija.
:thumbup1:
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 16 Siječanj, 2013, 21:02:48
Sad bi mi projekt mogao krenuti u dva vrlo različita smjera.

1. Napravim drveni podrum i uštedim ogromnu količinu betona. Drenaža mi nije neki problem pa ispada da bi hidroizolacija drvenog podruma, uz otporne materijale, trebala biti dovoljna. U tom slučaju pod kuće bi bio na drvenim gredama, ispunjen slamom, odozgo pokriven možda tanjom betonskom pločom.

2. Napravim betonski podrum, možda od betonskih blokova, s spremnikom za vodu, a betonsku ploču odvojim toplinski od zidova. Dobijem veću toplinsku masu u obliku AB ploče, koju izoliram s donje strane. Ako toplinsku izolaciju koja je sad u podrumu malo spustim, tako da je zrak između ploče i izolacije, onda tuda mogu provući dimovodne cijevi. U sezoni grijanja grijem prostor ispod AB ploče, indirektno grijem cijelu ploču, pa imam podno grijanje. Po potrebi u svakoj prostoriji mogu podići poklopac na podu pa iz otvora puše vrući zrak.

U slučaju varijante 2, potrošim puno više betona, novca, vjerojatno imam trajniji i kvalitetniji podrum, imam odmah i spremnik za vodu, ali imam i problem toplinskih mostova budući da je ploča i ispod ulaza u kuću, koji se ne grije. Rješenje bi možda bilo napraviti kuću preko cijele ploče, što ima svoje prednosti i nedostatke, itd. Ili naći malo kompliciranija rješenja za dobru izolaciju tog poda.

U slučaju varijante 1, ekipa koja bi radila kostur kuće, odmah napravi i podrum od gredi i možda građevinske oplate ili OSB ploča, umjesto ploče kakve inače rade naprave mi samo horizontalne grede i dalje nastave dizati prizemlje i potkrovlje. U vlastitoj režiji onda popunim prostor između greda, preko slame napravim tanju AB ploču, a u podrumu napravim tank od ferocementa.

Dvojbu imam već nekoliko dana, ne znam kako eliminirati koju od ovih opcija.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 16 Siječanj, 2013, 22:10:12
Ploča balkona se može izolirati (ne sa slamom naravno) ili izvesti zasebno od kuće na svojim stupovima (nema hladnog mosta)
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 16 Siječanj, 2013, 22:33:04
Ok, ako je ploča koju grijem površine cca 6x10m, i na njoj je jedan dio cca 2x2m koji ne želim grijati, onda to može izgledati ovako?

Sivo je beton, žuto izolacija.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 17 Siječanj, 2013, 14:37:21
Ne TI nesmije biti pod opterećenjem od konstrukcije...
Kompletan element se "oblači" u TI, a na TI ide 4-5 cm "AB" na koju se lijepe pločice, kamen i sl.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 17 Siječanj, 2013, 19:56:23
I ta tanka AB ploča (estrih) bi trebala biti moja toplinska masa? Isto mogu imati i s drvenim podrumom. Ili nisam shvatio što mi predlažeš.

Zašto ne mogu na zid od blokova staviti daske pa na njih ploču? Pretpostavljam da u građevini ima TI koje se mogu tlačiti? Perlit?
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 23 Siječanj, 2013, 09:17:39
Ako podrum od betonskih blokova završim s redom pobobetona (siporex, ytong) na koji dođe AB ploča, onda ploča može biti topla a zidovi hladni. To mi je važno jer podrum ne želim grijati, u njemu je spremnik vode koju također ne želim grijati, a iznad njega je ploča tj. pod kuće koji želim grijati. Ja bih išao u tom smjeru, izgleda mi kao dobro rješenje. Znači ona priča o dimovodnoj cijevi koja prolazi kroz sobe u tom slučaju otpada, i onda bi dimovodna cijev išla kroz prostor između ploče i izolacije.

Drugi detalj o kojem razmišljam je smještaj frižidera. Postoji čak mogućnost da bih sam radio pasivni (evaporacijski) frižider ali otom potom. Razmišljam o frižideru kao jednoj velikoj bali slame. Sastoji se od toplinske izolacije, zraka, i zauzima puno mjesta. Prema tome, možda umjesto 2-3 bale slame mogu jednostavno ugraditi frižider u zid. Napravim u zidu jednu nišu dimenzije frižidera, s ventilacijskim otvorima na dnu i vrhu. Tim kanalom ujedno ventiliram tavan. Na taj način dobijem da je frižider izložen dosta niskim temperaturama, oko 10C koliko bi trebalo biti u podrumu za razliku od 30-ak koliko bi u kuhinji moglo biti ljeti, ili kad se kuha.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 23 Siječanj, 2013, 11:01:19
*Ako podrum od betonskih blokova završim s redom pobobetona (siporex, ytong) na koji dođe AB ploča, onda ploča može biti topla a zidovi hladni.
-izolirati i "strop podruma" = ploča postaje toplinska masa

http://www.treehugger.com/urban-design/breaking-winner-announced-new-york-citys-tiny-apartment-competition.html (http://www.treehugger.com/urban-design/breaking-winner-announced-new-york-citys-tiny-apartment-competition.html)
http://opensourceecology.org/wiki/OSE_Microhouse (http://opensourceecology.org/wiki/OSE_Microhouse)
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 23 Siječanj, 2013, 12:49:41
Da, toplinska masa.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 14 Veljača, 2013, 12:47:21
Ako podrum od betonskih blokova završim s redom pobobetona (siporex, ytong) na koji dođe AB ploča, onda ploča može biti topla a zidovi hladni. To mi je važno jer podrum ne želim grijati, u njemu je spremnik vode koju također ne želim grijati, a iznad njega je ploča tj. pod kuće koji želim grijati. Ja bih išao u tom smjeru, izgleda mi kao dobro rješenje. Znači ona priča o dimovodnoj cijevi koja prolazi kroz sobe u tom slučaju otpada, i onda bi dimovodna cijev išla kroz prostor između ploče i izolacije.

Drugi detalj o kojem razmišljam je smještaj frižidera. Postoji čak mogućnost da bih sam radio pasivni (evaporacijski) frižider ali otom potom. Razmišljam o frižideru kao jednoj velikoj bali slame. Sastoji se od toplinske izolacije, zraka, i zauzima puno mjesta. Prema tome, možda umjesto 2-3 bale slame mogu jednostavno ugraditi frižider u zid. Napravim u zidu jednu nišu dimenzije frižidera, s ventilacijskim otvorima na dnu i vrhu. Tim kanalom ujedno ventiliram tavan. Na taj način dobijem da je frižider izložen dosta niskim temperaturama, oko 10C koliko bi trebalo biti u podrumu za razliku od 30-ak koliko bi u kuhinji moglo biti ljeti, ili kad se kuha.

Nisam siguran da bi pasivni (evaporacijski) frižider radio dobro u našoj klimi....
Ideja za ventilaciju stražnjeg dijela frižidera mi se čini jako dobra,
pogledaj si u PDF-u
Earthship_Vol.3_EVOLUTION BEYOND ECONOMICS.pdf,  3.THERMAL MASS REFRIGERATOR skica na 86. str.

Za kompostni WC i "komostiranje" općenito je interesantno Bokashi "kompostiranje" tj. lakto bakterije... napravio sam Lacto Bacillus "serum", ako hoćeš mogu donijeti kod Ingrid...
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 14 Veljača, 2013, 23:06:50
Za evaporacijski hladnjak, možda samo treba pronaći način, a možda bi i radio. Isprobavati ću malo te koncepte ovog ljeta, ako bude vremena. Meni su recimo dosta hladne noći, čak i ljeti kad je tijekom dana pakao. Ako napravim jedan mali "solarni kolektor" na krovu, koji je spojen s nekom posudom u stanu, onda bi se topla voda iz te posude trebala dizati gore do kolektora, a hladan vjetar bi hladio vodu. Ona se naravno ohlađena vrać u posudu, i tako u posudi koja je u stanu imam prilično hladnu vodu. Govorim o temperaturama blizu nule u 5. mjesecu, kad sam naivac pokušao prespavati u drvenoj kućici bez prozora, na madracu bez pokrivača. A dani su već tada bili prilično vrući. Znači, moguće da imam rješenje za proljeće i jesen, bez ikakvih mudrosti. Za ljeto nisam siguran, ne mogu naći podatke noćnih temperatura recimo za Ogulin, iako sam na na puno većoj nadmorskoj visini pa se i ljeti zrak vrlo brzo ohladi.

Kompostiranje mi je vrlo zanimljivo, pogotovo ti tvoji projekti, ali mi nemoj ništa nositi. U stanu gdje živim nemam dozvolu za nikakvo kompostiranje, a vikendica još nije napedovala dalje od crteža. Moramo se dogovoriti i za projekt, samo vidiš kako me snijeg usporio. U Rijeci cvatu voćke, niče cvijeće po livadama, a ja ne mogu do svoje šume ni po drva zbog visokog snijega.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 16 Veljača, 2013, 09:47:41
Hladne noću su dobre za frižider koji sam prije spomenuo,
i gledam tvoje skice objekta još jedan trik bi se dao prekopirati od earthshipa
kod tebe zbog toga jer si na "nasipu" - cijevi za hlađenje ("klima" bez struje i pokretnih dijelova ako klapne ne računamo)

Malo razmišljam o tom frižideru što ustvari namjeravaš držati unutra?
Frižider je najveći potrošač struje ako si na FN bez frižidera= manji (čitaj jeftiniji) FN sustav
Ako ti treba samo sa piće hladiti imaš male frižidere za auto na 12V

Trap bi možda bio dovoljan?
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 16 Veljača, 2013, 22:04:43
Podrum tj. suteren bi trebao biti na temperaturi tla budući da nije toplinski izoliran i u njemu bih čuvao većinu namirnica. Ja bih zapravo i rado prošao bez frižidera jer kao što kažeš, veliki je potrošač. Samo ne mogu predvidjeti kako će taj život izgledati za koju godinu, možda mi frižider zatreba pa bih ipak volio da bude tu.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 18 Veljača, 2013, 15:29:08
Možda probati sa frižiderom od 12V za Auto,
pa ako nejde proširi FN.
Šta misliš o frižideru iz earthship-a?
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 19 Veljača, 2013, 14:30:52
Ova skica iz earthshipa, dosta sam o tome razmišljao još dok sam mislio da radim zemunicu. Ne znam dal' inspiriran earthshipom, ili sam negdje drugdje vidio, ili je to jednostavno razuman potez pa svakome tko se malo zamisli prije ili kasnije padne na pamet. Mislio sam da ću imati posebnu prostoriju pod zemljom samo za čuvanje hrane, i dio te prostorije bih pregradio i stavio tamo neki spremnik vode (puno bolja i jeftinija masa od betona). Na stropu bi bio baš onakav otvor kao u onoj knjizi iz earthshipa, da zimi otvorim, zamrznem vodu i onda zatvorim. U tom slučaju cijela prostorija bi bila zamrzivač.

Nije mi tada padalo na pamet da bi to funkcioniralo i s puno manjom masom, i otvaranjem otvora noću. Trebalo bi to dobro raditi. Zanimljiv koncept.
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: m2 - 19 Veljača, 2013, 15:59:49
U nekom od filmića o earthship-u je čini mi se i Michael Reynolds rekao da nije izmislio ništa novog nego postojeće stvari smisleno povezao (nekako miriše na permakulturu)
Najbolje od earthhipa mi je definitivno solarni WC  :001_cool:
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 19 Veljača, 2013, 17:04:36
Pa cijeli earthship je kao instant permakultura :)
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: njocky - 05 Listopad, 2013, 02:27:18
pozdrav
sta bi na kraju sa tvojim podrumom
i ja imam u planu da gradim podrum ,pored kuce a tlo je pod nagibom pa me interusuju tvoja iskustva
Naslov: Odg: Vikend - kifla
Autor: Nikola - 06 Listopad, 2013, 13:40:59
Kreće gradnja uskoro. Samo ne za ovaj projekt, nego za puno manju kuću. Principe koje sam ovdje razmatrao mislim iskoristiti u toj konačnoj verziji, ali sam odustao od (nepotrebne) veličine objekta. Kad krene gradnja, planiram otvoriti novi post gdje bih možda prikazao par fotki i objasnio projekt, ali za sad je prerano govoriti o tome. Hvala na pitanju.