Kako ukalkulirati klimatske promjene?

[Kammi]

Ne znam, kamo bih smjestila ovakvo pitanje, pa probam tu.

Da li netko zna na kakav način planirati kupovinu parcele / posjeda obzirom na dolazeće klimatske promjene?
Gdje naći lokalne prognoze (prije svega padavina / suša...)?
Na što treba paziti...?

[kad budu gorjeli gradovi]

baš mi je drago da je neko pokrenuo ovakvu temu. mi ovdje raspravljamo o puno stvari i često ne razmišljamo o tome da li će današnji klimatski (ali i ekološki, socio-politički, ekonomski...) uvjeti potrajati neko duže vrijeme. ali kako se pogotovo ovi klimatski uvjeti svake godine sve više mijenjaju, sve veći broj ljudi počinje o tome razmišljati kao o problemu...
o klimatskim promjenama postoje razne teorije i mišljenja ali se sva mogu podijeliti u dvije grupe - teorije koje uključuju ljudski faktor kao najodgovorniji za klimatske promjene, i teorije po kojima su one prirodna pojava koja se dešava svakih xxx godina.
među ovim drugima najglasniji su političari, dobro podmazani kapitalom multinacionalnih kompanija najviše odgovornih za trenutno stanje (što ne znači da smo mi pojedinci nevini), kao i razni takođe podmićeni naučnici, razni analizičari, novinari i ostali hoštapleri i probisvjeti. među ovim prvima smo  svi mi koji smo sposobni pogledati malo oko sebe i razmisliti svojom glavom....
svakodnevno preko jedne mejling liste dobijam najaktualnije vijesti iz svijeta, a u zadnje vrijeme klimatske promjene su udarna tema. tu čitam kako npr. lednici na grenlandu nestaju brže nego ikad, kako se populacija polarnih medvjeda alarmantno smanjue, kako glad i suša u istočnoj africi pogađaju milione, kako trenutno u sjev. americi gori na desetine šumskih požara i kako uragani ruše sve pred sobom itd.
iako postoje teorije da se zemlja postepeno hladi i da će relativno skoro ući u novo ledeno doba, svakom normalnom je jasno da je na zemlji došlo do globalnog zagrijavanja, i da smo mi ljudi jedini krivci. za ovo postoji više faktora ali eto recimo da je najveći činjenica što smo iz dubine zemlje izvukli na površinu milijarde tona nafte, gasa i uglja prepunih energije. iako se od ovih materijala da napraviti masa jako kvalitetnih i trajnih stvari, mi smo skoro sve sebično potrošili na vozikanje okolo, a nuz-proizvod toga je toplota koje jednostavno ima previše, nema kud otići pa nam planeta sve više počinje ličiti na sladoled na suncu....
njagore u svemu je to što se stvari odvijaju tolikom brzinom da je skoro nemoguće bilo šta predvidjeti na dugoročnom planu. recimo prosječne temperature konstantno rastu posljednjih par decenija, ali je pitanje šta će se desiti ako se taj rast nastavi istim tempom narednih recimo 30 god - u kojem slučaju nećemo biti u mogućnosti gajiti većinu biljaka koje trenutno gajimo, što je priznaćete ozbiljan problem.
povećanje prosječnih temperatura može nekima djelovati i kao pozitivna stvar - recimo stanovnici južne engleske su jako sretni jer po prvi put u istoriji mogu posadit masline i vinovu lozu i očekivati da će sa njih ubrati neki plod. ali mi ovakva sreća nekako djeluje da će biti kratkog vijeka...
ono što mene svakako najviše zabrinjava je poguban uticaj visokih temperatura (kao i drugih faktora tipa povećano uv zračenje) na jako osjetljive fiziološke procese generativnog razmnožavanja biljaka. mi smo navikli da su biljke gdje god se okrenemo i pojma nemamo da je tako samo zahvaljući relativno malom temperaturnom razmaku u kojem je taj proces jedino moguć, i koji se posljednjih godina opasno približava gornjoj granici... već 3-4 god. primjećujem da biljke imaju velikih problema sa oprašivanjem - u periodu cvjetanja ili je previše kiše koja spere polen ili je previše sunca pa uv zraci negativno djeluju na formiranje budućeg ploda (sve češće je njegovo udvajanje kao na donjoj slici, što ste svi sigurno već vidjeli, najčešće kod šljiva i trešanja....)



kakav bi bio najgori mogući scenario, tj. ako bi prosječne temp. toliko porasle da biljke ne bi više bile u stanju da se generativno razmnožavaju? naša ishrana morala bi se svesti samo na manji broj biljaka koje se mogu razmnožavati vegetativno, kao što su krompir, bijeli luk i jagode. ne bi da se bavim crnim slutnjama ali mislim da bi ovako nešto dovelo do epidemije gladi ogromnih razmjera....
drugi, nimalo manji problem je nedostatak kiše tokom najtoplijeg dijela godine, što je kod nas juli i avgust... dok ovo pišem sjećam se da je kiša padala relativno skoro, ipak kad pogledam napolje vidim da se sve živo suši, i da su pukotine u zemlji sve šire... sjećam se prošle godine, bila je suša i to krajem oktrobra, hodao sam jednom livadom u kojoj su bile rupe široke bar 6-7 cm....
postoje biljke otporne na sušu, ali su one (ako ne računamo drveće koje je već formiralo jak korijenov sistem) na žalost jako malobrojne. takve su vinova loza, lucerka, djetelina, sirak, djelimično soja i proso... (ovdje mislim na biljke koje možemo iskoristiti u ishrani ili u neku drugu svrhu)
osim visokih temperatura, aktuelne klimatske promjene donose i one ekstremno niske (što smo imali prilike da osjetimo u februaru), što nije ništa nelogično, jer temperaturne oscilacije bivaju sve drastičnije, za razliku od prethodnih perioda kada su bile mnogo ustaljenije...
iako je kao što rekoh jako teško i nezahvalno predviđati budućnost, pokušaću dati nekoliko savjeta o tome koje korake bismo mogli preduzeti da bi koliko je moguće izbjegli nadolazeće klimatske pošasti.....
ako želite kupiti zemlju, svakako su planinski krajevi povoljniji. u njima je naravno dosta hladnije pogotovo u neposrednoj blizini šuma koje zadržavaju vlagu a vodu je teže ugrijati nego zrak... često kad iz grada izađete u prirodu možete osjetiti da je za nekoliko stepeni hladnije... gledajte da ima izvor u blizini koji ne presušuje preko ljeta.... u planinama su izvori na svakom koraku, nekad ih je malo teže nać al ja za to imam jedan jako dobar trik - koristim vojne mape iz bivše nam države, gdje su skoro svi izvori vode ucrtani (uskoro bi ih trebo sredit i stavit na torrent, javite se ako vas zanimaju).... najpovoljnije je imati zemlju na nešto nižoj nadm. visini od izvora jer je time olakšano navodnjavanje u slučaju suše....
svakako će pozitivno djelovati i prisustvo šume što sam maloprije napomenuo. uz rub šume možete gajiti biljke manje otporne na visoke temp. (paradajz, krastavac, tikve, asparagus...), koje bi jedan dio dana bile u sjenci, a možete im napraviti i nekakav vještački zaklon od sunca što rade ljudi u dalmaciji. u slučaju težih suša možete probat i sa žitaricama, jer se one u proncipu ne navodnjavaju.....
naravno u startu počnite sa najotpornijim kulturama. neke sam gore pomenuo. vinovu lozu sve češće viđam i po planinskim krajevima gdje je nikad nije bilo. postoje i otpornije ruske sorte sa kavkaza, koje podnose temp. -7 do -9 stepeni. ona ima korijen i do 15 metara, raste i u čistom kamenu, jer uvijek nađe vodu. slično je i sa lucerkom i nekim vrstama djeteline, kao i sa žutim zvjezdanom (lotus corniculatus) - preživjeće svaku sušu. koriste se kao zeleno đubrivo jer obogaćuju tlo azotom, kao i hrana za stoku, a vrhovi lucerke se mogu i jesti. možete čak pokušati i združenu sjetvu, npr. ovas-bijela djetelina, po metodi fukuoka-bonfis. djetelina će izvući vodu iz većih dubina pa će ovas lakše preživjeti sušni period...
od voća je tolerantno na sušu većina mediteranskih vrsta, prije svega smokva i maslina, zatim nar, badem i limun, dok je šampion otpornosti urmina palma, koja opet nije tolrantna na niske temp. pa ne znam kakvog biste imali uspjeha s njom, al nikad se ne zna šta donosi sutra 
od žitarica tu su već pomenuti sirak i proso, naročito afrički ili biserni proso (pennisetum glaucum), zahvaljujući kojima u africi preživljavaju milioni, a djelimično je otporan i kukuruz... s druge strane kod ozimog žita postoji još veći problem - nedostatak sniježnog pokrivača, koji često može dovesti do izmrzavanja mladih biljaka....
od povrća, najotpornije su sledeće vrste: soja, suncokret, paprika, šećerna repa, crni luk, artičoka, nešto manje pasulj i špinat...
trudite se imati što veći broj sorti, sa različitim vremenom davanja ploda. to ljudi odavno rade, recimo oni koji imaju trešnje obično imaju jednu dosta ranu sortu od koje mogu dosta zaradit, ali ako se desi mraz u vrijeme cvjetanja u tom slučaju imaju drugu kasnostasnu sortu koja cvjeta i donosi plodove možda 20 dana nakon ove rane...
na kraju, od litrature bi preporučio sledeće knjige:

- steve solomon - gardening  without irrigation;
- nigel dunnett & andy clayden - rain gardens--managing water sustainability in the garden and designed landscape;
- alternative farming systems, biotechnology, drought stress and ecological fertilisation;
- lost crops of africa volume I: grains;
- lost crops of africa volume II: vegetables;
- lost crops of africa volume III: fruits
- kevin handreck - good gardens with less water.

(javite se za pdf)

[Nikola]

Ja sam jedan od rijetkih ljudi koji ne vjeruje u globalno zatopljenje nego zahladnjenje, ali u svakom slučaju razumno bi bilo uzeti oba scenarija u obzir.

Nisam za to da se traže prognoze, ili da čovjek sam pokuša predvidjeti što će se događati s klimom (jer su prognoze prilično nezahvalne), pa se tome prilagodi, radije sam za to da se uvijek razmišlja o tome hoće li njegova kuća, okućnica, vrt i sl. preživjeti u slučaju ekstremnih hladnoća, vrućina, suša ili poplava, odnosno svatko bi trebao biti prilagodljiv koliko god može.

Budući da je pitanje u "gradnji" i spomenut je odabir zemljišta, možda se možemo koncentrirati na to? Koja bi zemljišta bila najugroženija u raznim scenarijima? Možda ona uz more, radi podizanja razine mora? Ona uz rijeke, radi svečešćih poplava? Gdje bi bilo najpametnije biti u slučaju ledenog doba? Meni se instinktivno oduvjek dopadaju brda, odnosno brežuljkasti krajolik. Obično su to krajevi prekriveni šumom, koja pruža odličnu zaštitu od vjetra, hladnoće, sunca, suše i sl. Brda također mogu zadržati strujanje zraka, pa jedna strana brda može biti prilično kišovita, a druga sušna.

Drugi pristup problemu klimatskih promjena bi bio ne tražiti idealno mjesto za život, nego biti pokretan. Živjeti u prikolici, i čim negdje nema uvjeta za život, premjestiti se. Možda i život na brodu, pogotovo ako je riječ o nizinama, s problemima s poplavama, ili očekivanim problemima. Npr. iskopati jezero, na njemu napraviti splav ili brod, pa tamo provesti život. U slučaju suša, jezero je spas. A slučaju vrućina, jezero hladi. Ako se cijeli kraj poplavi, brod će se podići i biti jedina kuća u kraju koja je prošla bez štete. U slučaju da se cijeli kraj zamrzne, dno broda je vjerojatno u ugodnijoj klimi nego većina kuća.

Da skratim, mislim da raznolikost u svakom pogledu pruža bolje uvjete za preživljavanje nego nekakva jednolikost, pa bih ciljao na to.

[malus]

Po podacima koji su najmanje podložni zloupotrebi, stelitska mjerenja NASA-e, zemlja se od 1998 hladi. NE postoji uzlazna putanja, već silazna. Čak i ova 2012. godina, koja je kod nas bila ekstremno topla sa 3,5-4 C toplija od prosjka, što je skoro nevjerovatno, na planeti je prosječna temperatura dosegnula +0,4 u Julu, da bi od onda išla na dole. Ovome plusu je pridonio i El Nino koji se stvorio za ovih par ljetnih mjeseci. Svi znamo iz medija za period od par dana kad je cijeli grenland bio u blagom plusu poviše nule, ali ne znamo da je trenutno tamo -39 C, 10 stupnjeva hladnije od prosjeka, ne znamo da je artik, premda se otopilo puno leda ove godine, možda i rkeordno, ušao u fazu hlađenja, kažu jedna od najkraćih sezona topljenja. Mislim da su klimatološki podaci jako skloni zloupotrebi i pristranom izvještavanju.
Od uticaja čovjeka, nije otpadna toplina ta koja je proglematična, već postivna sprega.
Positive feedback, ili pozitivna povratna sprega, po teoriji andropogenong globalnog zatopljenja je ta koja dovodi do neto plusa u toplini koja se akumulira u atmosferi. Neću sada u detalje fizikalnih zakona koji su dio njihove teorije.
Međutim, puuuno je nejasnoća, rupa i nekonzistencija u teoriji.
Oceani se ne zagrijavaju, a oni imaju termički kapaciter 5000 puta veći od atmosfere. Atmosfera je nebitna u odnosu na njih. Gdje je to zatopljenje tamo?
Količina leda na zemlji je prilično konstantna, artička regija gubi led, a antartika ga dobiva. Ovo su isto satelitska NASA-ina dnevna mjerenja. Vjerojatno je dio cikluska u kojemu vodeću ulogu ima nagib zemlje, gdje se u periodima led gomila na sjevernoj polutci, a u drugima na južnoj.
Radijacija topline nazad u svemir, po teorij AGZ bi trebala biti to manja što je zatopljenje veće, zbog efekta staklenika -jedna od komponenata pozitivne povratne sprege. Sada znamo, satelitskim mjerenjem, da je radijacija veća što je toplina veća, prema tome imamo negativnu povratnu spregu i u najmanjem ruku ublažavajući efekt pregrijavanja atmosfere.

Onda ciklusi, pa stari ljudi, ako ih pitate, znaju iz svog djetinjstva, ili mladosti svojih roditelja da su postojala topla razdoblja bez snijegova, sa tolim i sušnim ljetima, što je sa sušom 1956, 1930-tih, gdje su situacije kod nas i u USA-u frapantno slične 2012.
Mislim da nas je razmazila klimatska stabilnost zadnjih desetljeća, da ono što čovjek čini uvijek utječe na atmosferu i zemlju, ali da uticaj čovjeka nije dominantan, te da zemlja ima mehanizme da se vrati u ekvilibrij bez obzira kako pojedini elementi utjecali na klimu. Ovo je zdrav razum, inače bi jedan supervulkan zemlju pretvori u beživotni, treći kamenčić od sunca.

Ja nisam klimatolog, ali jesam fizičaj (jedna od dvije diplome), a njihovi modeli su do zla boga simplistički i eliminiraju puno faktora koji mogu i ne moraju imat uticaj na klimu.

Za 20 godina ćemo bit puno pametniji, kad vidimo kud se sve kreće. kad će empirijski dokazi nadjačat teoretske postavke. Tada će se pobjednici smijati zabludama poraženih i pobjednički smjelo ići prema nekim novim zabludama.

d.

[Nikola]

Po podacima koji su najmanje podložni zloupotrebi, stelitska mjerenja NASA-e, zemlja se od 1998 hladi.

Može neki link, gdje gledati, što gledati? U svakom slučaju hvala za cijeli post.

Meni su ove sličice dosta zanimljive, i jedino što je novo u povijesti čovječanstva je izbacivanje CO2 u atmosferu kakvo prije nije postojalo. Čuo sam dosta kritike na to koliko ozbiljno CO2 utječe na klimu, ali to je područje koje ne poznam ni najmanje.

[m2]

Climate hits 400ppm of CO2 for first time in 3 million years

...Prior to the Industrial Revolution, natural climate variations caused atmospheric CO2 to vary between about 200 ppm during ice ages and 300 ppm during the warmer periods between ice ages. At the dawn of the Industrial Revolution, around the year 1780, the CO2 concentration was about 280 ppm, so CO2 had already risen by around 40 ppm before Keeling began his measurements. Anyone who has breathed air with less than 300 ppm CO2 is now over 100 years old!...

http://www.treehugger.com/climate-change/what-does-world-400-ppm-co2-look.html

http://www.youtube.com/watch?v=pznsPkJy2x8&feature=player_embedded#

[m2]

What’s Really Warming the World?  ENG
http://www.bloomberg.com/graphics/2015-whats-warming-the-world/?inf_contact_key=776c844436e72e047c9b3757c09f0404fae8b2078ee81f798c00f4e4f01eae21
...
Data
The raw observational and model data can be downloaded here:
Observed land-ocean temperature
Responses to climate forcings
850 year Preindustrial control experiment
.....

[divergent]

Ma da bar hoće to globalno zatopljenje doći već jednom - ja ga čekam ko ozebo sunce. Već treću godinu za redom mi mraz spali sve voćke koje cvjetaju u proljeće. Prošle godine mi 7-8 desetgodišnjih oraha uopće nije preživjelo proljetni mraz. Da je 5-6 stupnjeva veća temperatura, to bi bilo super. A da bar hoće desetak stupnjeva veća temperatura, ajmeee, pa šta bi sve kod mene raslo. Raj na Zemlji!

[TB]

sjevernjaci bi najviše profitirali A ako dođe mini ledeno doba onda im se gadno piše. Mislim da neće biti niti jedno od tog.

CO2 guraju angloamerički mediji pa ih ne dođivljavam ozbiljno, sunce bi trebalo imati najveći utjecaj na klimu.

[m2]

Globalno zatopljenje = povećanje prosječne god. temp.
to ne znači da zime ne mogu biti hladnije a ljeta toplija
a prijelazi oštriji...

Udruge Francuskih vinara su zadovoljne sa promjenama  :-) :
http://www.npr.org/sections/thesalt/2016/03/21/470872883/an-upside-to-climate-change-better-french-wine  ENG

..."Before 1980, you basically needed a drought to generate the heat to get a really early harvest," says the study's co-author, Benjamin Cook, a climate scientist with NASA's Goddard Institute for Space Studies in New York City. "But since 1980, it's been so warm because of climate change that you can get the hot summers and really early harvests without needing a drought."

In other words, human-induced warming has become so pronounced that even drenching summer rains cannot always absorb, and reduce, the heat that helps ripening grapes develop sugars, acids and tannins....

[Dzionik]

Mi generalno profitiramo imamo veće temperature i više kiše ali to mora da prati i promena useva, bolja zaštita od poplava...