Zapamti

"Čak i perje može potopiti brod."

Autor Tema: Vikend - kifla  (Posjeta: 47045 )

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1414
  • -Primio: 889
  • Postova: 2096
Vikend - kifla
« : 26 Prosinac, 2012, 22:48:32 »
Kako sam se bojao, supruga nije baš oduševljena idejama da se gradi otpadom, balama slame, ne sviđa joj se zeleni krov ni život pod zemljom itd. U prijevodu, neću graditi najbolju kuću kakvu mogu zamisliti, pa pokušavam smisliti dovoljno dobru, a da izgleda "normalno". Svidjela joj se sljedeća skica, pa od toga krećem:


Smišljam kako dobiti najbolja moguća rješenja za sitne novce. Kako se vidi, kuća ima podrum i prizemlje i izgleda normalno. Podrum je možda jedini dio kuće koji će mi netko raditi, to je minimalno što moram da bi sve prošlo približno legalno. Ništa posebno u podrumu, osim što je dio pregrađen i služi kao akumulacija kišnice. Kako je u kući kompostni wc, u podrumu je sadržaj wc-a, znači između podruma i kuće mi treba rupa na mjestu gdje dolazi wc, kanalizacijske cijevi ne postoje, kao ni septička jama. Sav zrak koji ulazi u kuću dolazi iz podruma, a u podrum ulazi kroz nekakvu cijev, nije bitno. To je bitno radi učinkovitog grijanja i hlađenja prostora. Znači umjesto da vučem ventilacijske cijevi kroz zemlju pa onda u svaku prostoriju, meni je dovoljna rupa u podu.

Ona slika gore je dosta stara, pa neke stvari s nje mijenjam, ali onaj ulaz sa sjeverne strane ostaje. Ulaz je uvučen u kuću, pa dobijam jedan natkriveni prostor gdje mogu držati drva. Također zrak vrlo malo cirkulira ispred ulaznih vrata, što smanjuje toplinske gubitke, i tu mi je zgodno napraviti ulaz na tavan.

Ono što sam nedavno promijeno je onaj "earthship" staklenik po cijeloj dužini kuće. To mi se nije sviđalo, pa sam ga malo skratio tako da staklenik pokriva recimo polovicu južnog pročelja:


Cijelo južno pročelje je potpuno u staklu, od poda do krova (otprilike). Sredina je malo izvučena, a po krajevima su veliki prozori ispod kojih je trombov zid. Ovi detalji po krovu otprilike znače da je kuća potpuno off grid.



U presjeku bi trebalo ovako izgledati. Strehu ispred južnog zida napravim tako da blokira južno, a propušta zimsko sunce u potpunosti u kuću. Staklenik je ipak nešto više izvučen ispred strehe, što nije prikazano na prethodnoj slici. Spremnik tople vode bih stavio na sami vrh kuće, tako da mi grijanje radi bez pumpe. Zato na krovu nisko stavljam solarne kolektore za grijanje vode, a fotonaponski mogu bilo gdje.

Evo i tlocrta:


Kuća je zapravo prilično mala, vanjskih gabarita 10x6 metara, sa uvučenim ulazom na sjeveru i izbočenim staklenikom na jugu. Evo i prve neobičnosti, staklenik zapravo i nije staklenik nego je dio dnevnog boravka, ili obratno. Iz određenih razloga želim veliki dnevni, a malu kuću, pa kako to pomiriti nego čudnim rješenjima. Dnevni boravak se od staklenika odvaja nekakvim zastorom. Kad je zastor raširen, dnevni je tek jedna manja prostorija mrvicu neobičnog oblika. Kad se zastor skupi, dnevni boravak postaje dvostruko veći, sa ukrasnim ili jestivim biljem, možda i voćkama. To mi zvuči baš fora, kao da sam u parku a istodobno u kući.



Ovdje se vidi još jedan detalj, peć na drva. Peć je raketna, nalazi se između dvije prostorije. U dnevnoj sobi se ubacuju drva, i kroz "prozorčić" gleda vatra, ali peć je tu hladna. S druge strane zida nalazi se "heat riser" i ploča za kuhanje, naravno u kuhinji. Dim se iz peći onda vodi po podu kroz dnevni boravak, i taj dimovod dijeli dnevni od "vrta". Dimovod je predviđen da se na njemu sjedi, pa je to ujedno i klupa duga oko 6 metara. Dim dalje ide u krug po cijeloj kući. Kroz dimovod je provučena i jedna bakrena cijev kroz koju ide voda i ta cijev završava u spremniku tople vode na vrhu kuće. To je kako bih imao tople vode i kad sunca nema, i ovo funkcionira bez pumpe. Zastor iza dimovodne cijevi je od debelog platna koje bi trebalo dobro izolirati prostor. Ideja je da se zimi smanje toplinski gubici kroz prozore, tj. da ne grijem staklenik osim ako baš ne želim.



Ovako bi trebalo funkcionirati "centralno na drva". Sjedim u dnevnom i gledam vatru, te ubacujem drva kad treba. U kuhinji kuham na istoj peći i kuhinja je topla već od kuhanja. Između kuhinje i dječje sobe su na vrhu zida prozori koji se mogu otvoriti kako bi djeci bilo toplo, ali to je više vezano za grijanje suncem, a manje za drva. Iz kuhinje mogu odmah poslati dim vani, ako je ljeto pa ne želim grijanje nego samo kuhanje. U jesen prespojim cijevi pa dim pošaljem u krug kroz cijelu kuću.

Inače, možda sam trebao na početku napisati, radi se o vikendici koja će se najviše koristiti ljeti, i dio je permakulturnog dizajna. Kako je dizajn tek u početnoj fazi, teško mi je pričati o vezi kućice i okoliša, ali veza postoji i neki elementi su rezultat te veze.
Problem je rješenje

m2

  • Gost
« Zadnja izmjena: 28 Prosinac, 2012, 20:48:37 m2 »

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1414
  • -Primio: 889
  • Postova: 2096
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #2 : 30 Prosinac, 2012, 23:46:45 »
Čitam zadnjih dana earthship-ove i gledam filmove o njima, i moram priznati da hvatam jako puno ideja iz njihovog koncepta. Ne mogu doslovno preslikati projekt, ali sama rješenja su jako zanimljiva. Evo kako ja planiram riješiti neka od pitanja na svojoj gradnji.


Topla voda

Dva spremnika, jer su kuhinja i kupaonica udaljene, pa da se ne vuku nepotrebno cijevi. Tako spremnici idu točno iznad potrošača. Kako su spremnici visoko, a špine nisko, dugo bi se čekalo na toplu vodu... Solarni kolektori su nisko, a cijevi idu od kolektora do spremnika. Ako se zajedno vuku cijevi od kolektora i špine, pa se zajedno zamotaju izolacijom, vjerojatno bi se lijepo zagrijala i voda u cijevima. Dapače, cijev od kolektora mogu baš namjerno vući blizu potrošača tople vode. Tako bi topla voda tekla čim se pusti, što ujedno znači uštedu vode općenito. Zimi možda solarni kolektori neće grijati, nego je grijanje vode na drva, pa i te cijevi mogu proći uz prethodno spomenute, pa bi onda postojao vod sa 3 cijevi jedna uz drugu. Slična slika bi bila za kupaonicu i kuhinju.


Kuhanje



Smišljam koncept peći koju mogu sam izgraditi, a da je odlična za kuhanje, pečenje, brzo kuhanje kave, i grijanje kuće, pa dolazim do ovakvog rješenja. Peć je između dnevnog boravka i kuhinje. U kuhinji se nalazi vrući dio peći. Zrak se diže u «heat riseru» koji je toplinski izoliran do horizontalnog kanala. Taj je kanal s donje strane izoliran, a s gornje je spojen s metalnom kutijom koja služi kao pećnica. Pećnica je sa svih strana toplinski izolirana, a s prednje su staklena vrata kao na svakoj pećnici. Donja ploča je najtoplija i služi kao kuhalo, a na njoj je i jedna mala pregrada kako bi se formiralo mjesto za brzo kuhanje kave ili čaja. Cijela pećnica je metalna pa vodi toplinu po cijeloj površini. Toplina se može regulirati otvaranjem vrata. Na vrhu je spojena cijev koja je toplinski izolirana cijelom duljinom i vodi van kuće. Ona služi kao napa da izvuče paru od kuhanja. Vrući dim od peći zimi ide prema podu kako bi grijao kuću. Ljeti se najkraćim putem ispuhuje van iz kuće.


Otpadne vode

Crnih voda nema jer se koristi kompostni wc. Sive vode se tretiraju odvojeno, nema zajedničkog ispusta kao u klasičnim kućanstvima.

Umivaonik
Najčišća voda je ona iz umivaonika. Zato ona ostaje gdje i nastaje, u kupaonici. Kupaonica ima veliki južni prozor i ispod njega trombov zid. Trombov zid može biti jedna posuda sa zemljom i vodom i zasađena biljkama, uglavnom ukrasnim. Ispred trombovog zida nalazi se umivaonik. Dok se peru ruke, zubi i sl. gleda se kuda ide voda. Ide u cvijeće koje je odmah iza umivaonika. To natjera čovjeka da se zamisli prvo koliko vode troši, a i što sve miješa s vodom.



Staklo od poda do stropa. Na pod postavim posudu (tj. izgradim je) širine prozora, visine umivaonika. Posudu napunim šljunkom, pa zemljom, i posadim nešto tropsko unutra. Na jednom mjestu jednostavno oblikujem umivaonik i postavim špinu. Ispust naravno nije kroz staklo kao na slici, nego ono samo prikazuje visinu do koje maksimalno može biti voda. Sad sam dobio posudu koja je istodobno trombov zid, dakle grije kupaonicu, u njoj uzgajam tropsko bilje, filtriram vodu i perem ruke u njoj. Bonus, kod pranja ruku koristim toplu vodu koja ostaje u spremniku, znači grije kupaonicu. Biljke imaju funkciju pročišćavanja vode i stvaranja oku ugodne barijere prema vanjskom svijetu, tj. zaštitu golog tijela od pogleda.

Sudoper
U kuhinjskom sudoperu nastaje puno više otpadne vode nego u umivaoniku, i više je nečistoća u vodi, ali nečistoće su zapravo hranjiva za biljke. Zato se sudoper ispušta u staklenik. Staklenik je uređen kao gredica za uzgoj hrane i staze za pristup toj gredici. Staza bi trebala biti zasipana šljunkom i zasađena trskom. Znači, onaj staklenik ranije prikazan dobiva novu funkciju biološkog pročistača vode iz kuhinje. Sudoper se izlijeva u stazu, koja je na dnu vodonepropusna. Staza se puni vodom, trska pročišćuje vodu i voda se prelijeva u gredicu s jestivim biljem. Trska služi kao zanimljiva barijera između dnevnog boravka i vrta u stakleniku, i smanjuje toplinske gubitke kroz staklenik. Redovito se kosi, otkos se koristi kao malč na gredici iza nje, a kad se pokosi onda se i pristupa vrtu. Trska može i u peć koja je odmah do nje. Bujnost se može ograničiti nekim većim kamenim pločama na stazi, kroz koje trska ne može rasti. Pročišćena voda navodnjava kuhinjski vrt, koji nema vodonepropusno dno tako da se višak vode cijedi u tlo prema vanjskom svijetu.

SUdoper se najvjerojatnije nalazi na mjestu zamišljenog trombovog zida, što znači da ih moram nekako povezati, također tu je i peć na drva, dimovodne cijevi itd.



Kroz trombov zid prolaze nekakve ventilacijske cijevi koje nisu ovdje prikazane. Ulaz za hladniji zrak je ispod kuhinjskih elemenata, a izlaz je kroz rupe u radnoj ploči. Gornje rupe se po potrebi otvaraju ili zatvaraju. Kroz toplinsku masu prolazi dimovodna cijev zimi, pa se dio topline preda na tu masu koja je toplinski izolirana. Otvaranjem rupa u radoj ploči može se pojačati grijanje kuhinje, ili zagijati kuhinju i kad nema sunca a peć ne radi, recimo ujutro. Na vrhu peći je pećnica s vratima. Ako se otvore vrata, brže se grije kuhinja. Ako se zatvore, u pećnici se razvija viša temperatura. Gornji dio pećnice je toplinski izoliran i nije vruć, ali je vruća cijev za ventilaciju koja izvlači paru iz pećnice. Na toj cijevi postoji ventil koji je zatvoren ako se pećnica ne koristi.

Perilica rublja
Proizvodi puno otpadne vode koja može biti zagađena raznim kemikalijama, pa se ta voda ispušta van iz kuće, u posebnu gredicu s dobrim biološkim pročistačem.

Tuš
Tuširanjem se ispusti puno vode koja nije zagađena ako se pazi koja se sredstva troše. Voda se ispušta u nekakvo jezerce, možda uz prethodnu filtraciju.

WC
Kompostni wc odvaja mokraću, koju treba isprati. Također, uz školjku bi trebao biti i pisoar da muškarci ne moraju sjediti. Šteta je za ispiranje koristiti čistu vodu, pa ispada da je potreban još jedan umivaonik za pranje ruku nakon nužde. To znači da je potrebno odvojiti kupaonicu od wc-a, što je također i praktično kad je više ljudi u kući. Ta voda od pranja ruku pomiješana s mokraćom ide u biološki pročistač. Vjerojatno se može spojiti s vodom od tuširanja pa sve zajedno na pročišćavanje, pa onda u jezero. Sad bi bilo zgodno tu vodu filtrirati na način da imam čim veću korist od nje, pa se na ulazu u to zamišljeno jezerce može zasaditi ona velika trska koja se odnedavno koristi kao ogrijevni materijal. Što više vode ispuštam i što je prljavija, to mi trska više raste pa je i radost veća.


Hladna voda

Voda se sakuplja s krova. Kod prve kiše nakon duljeg vremena, krov je prljav. Tom se vodom prvo puni mali spremnik za «prvu kišu». Kad je on pun, smatra se da se krov oprao pa voda ide kroz mehanički filter u spremnik u podrumu.
Iz spremnika se voda troši u kućanstvu te za navodnjavanje vrta ako je potrebno. Kako bi se uštedjela energija, vrt se navodnjava samo gravitacijskim tlakom, dok se za kućanstvo koristi pumpa tj. hidrofor/hidropak. Ako je spremnik vode pun, gravitacijom se može pokriti gotovo cijelo imanje. Trebalo bi odrediti koliko se maksimalno smije ispustiti vode u vrt, pa od te minimalne razine vode po izohipsi povući cijevi u udaljene djelove vrta. Po potrebi na krajevima i ukopati šahte, iz kojih se u kantama može hvatati voda. U podrumu je pumpa koja je stalno potopljena, tj. na najnižoj je točki spremnika. Ako pumpa zataji, pored nje se na ventilu može ispuštati voda. U spremnik se može ući iz kuće, vjerojatno kroz kupaonicu. Tako se iz kupaonice i kantom može hvatati voda. Hidrofor stvara tlak za potrošače hladne vode: sudoper, umivaonike, kadu, te perilicu rublja. Perilica rublja troši uglavnom toplu vodu koju miješa s hladnom ako je na ulazu voda pretopla.

Otpad iz kuhinje

Otpad se kompostira u podrumu. U kuhinji je jedan otvor u podu, koji se kroz cijev diže na visinu kuhinskih elemenata gdje je poklopac. Sav otpad se riješava tako da se digne poklopac i unutra pobaca kuhinjski otpad. U podrumu je komposter u koji redovito treba bacati ugljičnu komponentu, možda trsku iz staklenika, radi pravilnog kompostiranja. Ovaj se otvor koristi i za prozračivanje kuhinje.

Ventilacija

Prostor se ne ventilira kroz prozore, koji su možda i trajno zatvoreni, odnosno samo staklene stijene. Na podu i stropu svake sobe nalazi se otvor. Hladan zrak se vuče iz podruma, a topao odlazi na tavan. Otvori se mogu koristiti i kao izlazi u opasnosti, recimo ako kuća plane. Tavan se prozračuje prozorčićima koji se mogu po potrebi zatvoriti, recimo zimi. Također, cijev vodi iz podruma na tavan kako bi se vukao ugodniji zrak iz podruma a kroz prozore samo izbacivao. Kupaonica ima puno vlažniji zrak pa se ispuhuje van iz kuće, možda kroz rupu u zidu ili cijev koja vodi kroz tavan. Kuhinja treba dobar usis zraka dok se kuha, napu. Cijev se nalazi iznad kuhala, vodi van iz kuće, a u njoj je grijač koji grije paru kako bi je učinkovitije izbacio iz kuće. Grijač je sama peć na drva, odnosno napa i peć su nekako povezani da su u isto vrijeme topli. U blizini kuhala je otvor za kuhinjski otpad. Ako se on otvori, u kuhinji se javlja dosta hladnog zraka. Zrak se miješa s vrućom parom od kuhanja, dolazi do usisa koji je također vruć. Zrak se zagrijava i kroz toplinski izoliranu cijev izlazi iz kuće. Možda cijev mora imati neku visinu da bi stvar funkcionirala. Vodi kroz tavan i van iz kuće. Sadržaj kompostnog wc-a treba što bolju ventilaciju. Spremnik je čvrsto povezan sa školjkom i između ne može ući ni izaći zrak. Na spremniku je jedna cijev koja vodi kroz staklenik. Cijev je crne boje kako bi se u njoj zrak čim bolje zagrijao, i cijev nastavlja kroz tavan kroz koji izlazi iz kuće. Wc se ventilira kroz školjku. Hladan zrak ulazi kroz otvor na podu. Otvaranje bi se moglo čak povezati s otvaranjem poklopca školjke. Kad se otvori poklopac školjke, zrak iz wc-a ide dolje. To je zato što spremnik ispod wc-a vuče zrak. Dakle, zrak iz podruma ulazi u wc, pa u školjku, ide dolje u spremnik, vuče mirise kroz cijev koja ide kroz staklenik i izlazi kroz tavan iz kuće. Zato u wc-u ne smrdi, jer zrak nikad ne ide iz spremnika gore, nego uvijek iz wc-a u spremnik. Na kraju, u podrum ne ulazi zrak kroz prozor ili vrata. Podrum na podu ima ventilacijski otvor koji je ujedno i drenaža za slučaj da nešto procuri. Od tog otvora vodi cijev s blagim padom do nekog udaljenog mjesta, po mogućnosti u šumi. Tako se u podrum stalno vuče zrak iz šume, koji je ugodnije temperature, te prolazi kroz cijev ukopanu u zemlju kako bi se temperatura još malo popravila. Ako se radi o toplom zraku koji nosi puno vlage, u cijevi će se ohladiti i kondenzirati vlagu koja će teći niz cijev, pa u podrum ulazi suhi zrak.


Rasvjeta

Maksimalno se koristi dnevno svjetlo. Kuhinja, dnevni boravak i kupaonica imaju velike južne prozore i nema nedostatka svjetla tijekom dana. Spavaća soba ima male istočne i zapadne prozore te visoki prozor prema kupaonici. Dječja soba ima veći istočni prozor na kojem je dovoljno svjetla prije podne, gdje je radni stol. Ima i visoki prozor prema kuhinji. Wc ima visoki prozor ili cijeli stakleni zid prema kupaonici. Podrum ima istočni prozor pa je rad u podrumu moguć prije podne. Tavan ima prozorčiće na zabatnim trokutima. Hodnik se osvjetljava staklenim vratima prema dnevnom boravku. El. rasvjeta postoji u dva paralelna sustava. Istosmjernom strujom niskog napona pokreće se LED rasvjeta za cijeli stambeni prostor, i to funkcionira i ako ne radi izmjenična el. mreža. LED rasvjeta je noćna rasvjeta, koristi se kod odlaska u wc i sl. i  kući stvara dojam mjesečine. Izmjeničnom strujom 220V pokreće se štedna rasvjeta jačeg intenziteta, poput neonskih lampi, i to se koristi u ograničenom vremenu, kad je recimo potreban rad noću ili za oblačnih dana.


El. energija

El. energija se proizvodi u fotonaponskim panelima, vjetrogeneratoru te benzinskom agregatu. Paneli i vjetrogenerator neprestano pune baterije koje su na tavanu. Isti napon se koristi sa sve istosmjerne potrošače. Na tavanu je i inverter koji pretvara struju u 220V za određene potrošače. U podrumu je benzinski agregat koji se pali samo po potrebi. To je u slučaju da se radi sa kakvim jačim el. strojevima. Agregat može preko ispravljača puniti baterije pa tako osigurava el. energiju za kućanstvo i kad nema dovoljno sunca ni vjetra.
Problem je rješenje

m2

  • Gost
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #3 : 03 Siječanj, 2013, 00:06:40 »
Čitam zadnjih dana earthship-ove i gledam filmove o njima, i moram priznati da hvatam jako puno ideja iz njihovog koncepta. Ne mogu doslovno preslikati projekt, ali sama rješenja su jako zanimljiva. Evo kako ja planiram riješiti neka od pitanja na svojoj gradnji.

Kao i u Permakulturi bitni su dizajnerski principi


Otpadne vode

Crnih voda nema jer se koristi kompostni wc. Sive vode se tretiraju odvojeno, nema zajedničkog ispusta kao u klasičnim kućanstvima.

Umivaonik
Najčišća voda je ona iz umivaonika. Zato ona ostaje gdje i nastaje, u kupaonici. Kupaonica ima veliki južni prozor i ispod njega trombov zid. Trombov zid može biti jedna posuda sa zemljom i vodom i zasađena biljkama, uglavnom ukrasnim. Ispred trombovog zida nalazi se umivaonik. Dok se peru ruke, zubi i sl. gleda se kuda ide voda. Ide u cvijeće koje je odmah iza umivaonika. To natjera čovjeka da se zamisli prvo koliko vode troši, a i što sve miješa s vodom.



Staklo od poda do stropa. Na pod postavim posudu (tj. izgradim je) širine prozora, visine umivaonika. Posudu napunim šljunkom, pa zemljom, i posadim nešto tropsko unutra. Na jednom mjestu jednostavno oblikujem umivaonik i postavim špinu. Ispust naravno nije kroz staklo kao na slici, nego ono samo prikazuje visinu do koje maksimalno može biti voda. Sad sam dobio posudu koja je istodobno trombov zid, dakle grije kupaonicu, u njoj uzgajam tropsko bilje, filtriram vodu i perem ruke u njoj. Bonus, kod pranja ruku koristim toplu vodu koja ostaje u spremniku, znači grije kupaonicu. Biljke imaju funkciju pročišćavanja vode i stvaranja oku ugodne barijere prema vanjskom svijetu, tj. zaštitu golog tijela od pogleda.

-Trombeov zid je što veće mase i od materijala veće gustoće (Beton=24 kN/m3)
,mislim da ti ovo neće preći ni 16 kn/m3
-temeperatura bi mogla narasti i onda dobiješ saunu u kupaonici (solarna sauna), a biljke umrjeti (bakterije vole topinu)
-kako se radi o vikendici mislim da bi bilo "jeftinije" izvesti vodu do nekog "malčiranog" grma ili stabla (v. Art Ludwig "Create an Oasis with Greywater" (imaš je :-)

Perilica rublja
Proizvodi puno otpadne vode koja može biti zagađena raznim kemikalijama, pa se ta voda ispušta van iz kuće, u posebnu gredicu s dobrim biološkim pročistačem.

Tuš
Tuširanjem se ispusti puno vode koja nije zagađena ako se pazi koja se sredstva troše. Voda se ispušta u nekakvo jezerce, možda uz prethodnu filtraciju.
-veš makina nije tako veliki problem kako se čini pogotovo ako se ta voda miješa sa ostalom "čišćom" vodom v. Art Ludwig "Create an Oasis with Greywater" koji prašak izbjegavati (spisak kemikalija iz knjige usporediti sa spiskom na vrečici)


Hladna voda

Voda se sakuplja s krova. Kod prve kiše nakon duljeg vremena, krov je prljav. Tom se vodom prvo puni mali spremnik za «prvu kišu». Kad je on pun, smatra se da se krov oprao pa voda ide kroz mehanički filter u spremnik u podrumu.
Iz spremnika se voda troši u kućanstvu te za navodnjavanje vrta ako je potrebno. Kako bi se uštedjela energija, vrt se navodnjava samo gravitacijskim tlakom, dok se za kućanstvo koristi pumpa tj. hidrofor/hidropak. Ako je spremnik vode pun, gravitacijom se može pokriti gotovo cijelo imanje. Trebalo bi odrediti koliko se maksimalno smije ispustiti vode u vrt, pa od te minimalne razine vode po izohipsi povući cijevi u udaljene djelove vrta. Po potrebi na krajevima i ukopati šahte, iz kojih se u kantama može hvatati voda. U podrumu je pumpa koja je stalno potopljena, tj. na najnižoj je točki spremnika. Ako pumpa zataji, pored nje se na ventilu može ispuštati voda. U spremnik se može ući iz kuće, vjerojatno kroz kupaonicu. Tako se iz kupaonice i kantom može hvatati voda. Hidrofor stvara tlak za potrošače hladne vode: sudoper, umivaonike, kadu, te perilicu rublja. Perilica rublja troši uglavnom toplu vodu koju miješa s hladnom ako je na ulazu voda pretopla.
Umjesto hidrofora možeš koristiti DC pumpu koja je direktno spojena na mali FN i pumpa u spremnik na "tavanu"


Otpad iz kuhinje

Otpad se kompostira u podrumu. U kuhinji je jedan otvor u podu, koji se kroz cijev diže na visinu kuhinskih elemenata gdje je poklopac. Sav otpad se riješava tako da se digne poklopac i unutra pobaca kuhinjski otpad. U podrumu je komposter u koji redovito treba bacati ugljičnu komponentu, možda trsku iz staklenika, radi pravilnog kompostiranja. Ovaj se otvor koristi i za prozračivanje kuhinje.
Ako kompostiraš u podrumu imaš idealne uvjete za kalifornijske gliste (v. The Worm Book Nancarrow Taylor) a gliste imaš kod Ingrid (ako lijepo pitaš :-)

Kod staklenika je bitno imati razmake nosača tako da se ploče stakla iskoriste bez ili min. otpada.

Manji pomoćni generator može biti i e-bike za regenom (višefunkcionalknost transport / generator) ako sve prođe kako treba uskoro budem imao konkretnih iskustava sa istim

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1414
  • -Primio: 889
  • Postova: 2096
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #4 : 03 Siječanj, 2013, 00:50:16 »
Citat
-Trombeov zid je što veće mase i od materijala veće gustoće (Beton=24 kN/m3)
,mislim da ti ovo neće preći ni 16 kn/m3

Voda je oko 2.5 puta bolji toplinski akumulator od kamena ili betona, ako računamo isti volumen. Pregrijavanje mogu spriječiti manjom, ili nikakvom, izolacijom prema prostoru kupaonice, pa svaki put kad dođem u nju, bude topla. Nadam se da bi streha trebala odbiti ljetno sunce, a nisam siguran koliko bi proljetno moglo pregrijati takav spremnik. Misliš da bi?

Citat
Umjesto hidrofora možeš koristiti DC pumpu koja je direktno spojena na mali FN i pumpa u spremnik na "tavanu"

Pa i to je pametno! Morao bih procjeniti koliko mi vode dnevno treba, jel, pa toliki spremnik staviti na tavan. Strah me tolikog tereta iznad glave, ali s druge strane nisam do sad imao ideju što staviti u one trokute, iznad nosivih zidova, pa možda mogu težinu rasporediti u nekoliko spremnika vode na najjačim točkama na tavanu, a pod tavana nagnuti tako da ako nešto procuri, voda teče van kuće...

Citat
Ako kompostiraš u podrumu imaš idealne uvjete za kalifornijske gliste (v. The Worm Book Nancarrow Taylor) a gliste imaš kod Ingrid (ako lijepo pitaš :-)

Ali za gliste treba vlaga, a vlaga plus fekalije znače smrad, šta ne? I izvor zaraze? Ovo proljeće ću napraviti svoj prvi kompostni poljski wc pa ću malo promatrati što se događa, a ovo s glistama ću proučiti. Ma imam ja gliste, pun ih je vrt...

Citat
Kod staklenika je bitno imati razmake nosača tako da se ploče stakla iskoriste bez ili min. otpada.

Ovo nisam shvatio. Želiš reći da prvo sakupim stakla, pa radim okvire po njima? Da, to bih mogao.

Citat
Manji pomoćni generator može biti i e-bike za regenom (višefunkcionalknost transport / generator) ako sve prođe kako treba uskoro budem imao konkretnih iskustava sa istim

Baš sam te mislio pitati za detalje, jer mi je elektrifikacija bajka jedna od važnijih stavki za ovu godinu.
Problem je rješenje

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1414
  • -Primio: 889
  • Postova: 2096
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #5 : 03 Siječanj, 2013, 11:05:18 »
Idem malo razmišljati o slijedu gradnje, možda vidim nešto što ovako ne vidim.

Teren je nagnut 10 stupnjeva prema istoku, kuća je u smjeru istok-zapad duga 10 metara, pa kopam rupu 10x6 metara plus neki potreban razmak do dubine da mi na istočnoj strani ulaz u podrum dođe ravan s terenom, ili malo niže. Postoje neka ograničenja koliko "prizemlje" smije biti iznad razine konačno uređenog terena, pa bih to morao poštovati. Odmah kopam i kanal za cijev koja kasnije služi za drenažu i ventilaciju podruma.



Iskop koristim za ravnanje terena oko kuće, ali pazim naravno na humusni sloj. Ako se ne varam, trebao bih s veće površine oguliti humus i staviti ga sa strane, onda iskopati podrum tako da poravnam teren oko kuće, pa onda preko budućih vrtova vratim onaj humus. Dobijem to da je podrum potpuno uronjen u zemlju, nije onako dijagonalno kako bi bilo kad bi zemlja od iskopa jednostavno nestala.



Prije poravnavanja očito moram položiti cijevi za zalijevanje udaljenih vrtova, koji su južno i sjeverno od kuće. Kako se oslanjam na navodnjavanje gravitacijom, iz spremnika koji je u podrumu, ove cijevi bih položio maksimalno na visini polovice visine podruma. Dublje ukopavanje bi značilo puno kopanja po imanju, a pliće bi značilo da uvijek koristim pumpu kad navodnjavam vrtove. Ne želim ni jedno ni drugo.

Pogled s istoka prema kući bi izgledao ovako:

Cijevi su više-manje horizontalne, vode do terena koji su nešto niži od onog na kojem je kuća, i na krajevima cijevi radim šahte tako da mogu pristupiti ventilima s nekakvom kantom ako je baš voda na minimumu pa nema tlaka. Ako ima tlaka, onda jasno zalijevam crijevom koje je spojeno na ove podzemne cijevi.

Ok, kreće gradnja. Pretpostavljam da ide klasičan betonski podrum s pregradom za spremnik vode.


Osim prozora i vrata, treba mi još nekoliko otvora u zidovima. Dva su ulaza u spremnik vode za kišnicu (sjeverna i južna streha). Na dnu spremnika je izlaz prema podrumu gdje dolazi pumpa, i na sredini sjevernog i južnog zida je rupa (zaboravio nacrtati na sjevernom) za izlaz prema vrtovima.

Oko cijelog podruma hidroizolazija, pretpostavljam da spremnik vode treba neki premaz unutra da beton ne vuče vlagu, a istočni zid (tamo gdje su vrata) treba i termoizolaciju.

Gore ide ploča sa otvorima za ventilaciju i instalacije. Možda nisam sve nacrtao, ali ovo bi trebalo predvidjeti:

Dva veća otvora u spavačim sobama, da se mogu ako je potrebno provući u podrum. U wc-u dva otvora, jedan za školjku, drugi za svjež zrak iz podruma. Mislim da se ovaj za ventilaciju može iskoristiti i kao prolaz za svu instalaciju. U kupaonici (uz prozor) manja rupa kuda prolazi cijev iz spremnika kompostnog wc-a. U dnevnom je ventilacija negdje u blizini peći na drva. U kuhinji je otvor za kuhinjske otpatke, koji je ujedno i ventilacija.

Još nisam siguran čime gradim, ali sam prilično siguran da ide drvena konstrukcija s nekom ispunom. Slama je jeftinija i prirodna, ali su zidovi onda debeli pa moram povećavati površinu kuće. Možda i nije tako strašno budući da mi je cijeli južni zid stakleni. Kamena vuna je klasičan materijal u ovakvoj gradnji, samo me brinu utjecaji na zdravlje. Možda ovčja vuna, ali ne znam može li ju se dovoljno dobro obraditi da više ne bude privlačna moljcima, miševima i drugim životinjicama. Sad ću skicirati konstrukciju i zamisliti da je izolacija nešto tanko, tj. da su zidovi relativno tanki.
Problem je rješenje

andjelkoasa

  • Zaslužni član
  • ***
  • Zahvale:
  • -Dao: 284
  • -Primio: 142
  • Postova: 216
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #6 : 03 Siječanj, 2013, 11:28:31 »
One cijevi za zalijevanje moraš ukopati ispod dubine smrzavanja tla. Inače bi zimi mogao imati sa njima problema ili bi ih morao isprazniti.
Također treba misliti i na ljetno zagrijavanje, biljkama škodi pretopla voda.

http://www.dracomerx.com je link na firmu čiji jedan proizvod sam ovog ljeta koristio na ravnoj terasi u Vrbniku. Radi se o Akwagard ST i idem za koji dan vidjeti kako je preživio od ljeta do sad. Najvžnija stvar kod njega je to što je elastičan i suši se tj. ''umrežava'' u kontaktu sa vlagom iz zraka. Radi se o jednokomponentnim polimerima za koje tvrde da su prilično kemijski otporni i meni najvažnije, otporni na sol.
Koliko sam vidio kod njih u trgovini oni imaju i specijalne sisteme i materijale za kvalitetno i trajno brtvljenje bazena i vodosprema. Materijali su trajnoelastični pa bi trebali potrajati dulje od klasičnih materijala.
Imaju prodajna mjesta i u Rijeci i okolici.

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1414
  • -Primio: 889
  • Postova: 2096
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #7 : 03 Siječanj, 2013, 11:34:49 »
Da, cijevi bih ukopao a vjerojatno i ispustio, ne treba mi voda u cijevima preko zime.
Problem je rješenje

m2

  • Gost
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #8 : 04 Siječanj, 2013, 00:53:31 »
Nikola s obzirom da radiš vikendicu dali si o ovome razmišljao (male "kuće")
http://dz8s0oagnjand.cloudfront.net/wp-content/uploads/2011/02/Blakes-Tiny-House-interior.jpg
http://nz.lifestyle.yahoo.com/marie-claire/blog/article/-/15422087/the-tiny-house-movement/
Prednost je ta što je možeš odvest / dovest kamionom, ako prodaš ovo zmljište i kupiš drugo jednostavno preseliš "kuću"
Mala kuća mali otisak :-)
small-house-book.pdf ......
Ili od "kontejnera"
http://www.trimo-modularneenote.si/en/images/iman/razstavni.kontejner.slovenija.jpg
http://lifex.hr/?p=9473
http://mojdom.dnevnik.si/media/uploads/_custom/kontejner1.jpg
Global News - Prefabricated Homes by MEKAWORLD

Stakla se proizvode u određenoj dimenziji
staklar naplaćuje cijelu ploču tj. ako razmaci na stakleniku nisu npr. pola ili cijela ploče "otpad" ti se isto naplačuje
ili nabavi "polovna" pa po njima...

Ovde naručujem elektrifikaciju (artas ostao bez beterija)
http://e-bike.com.hr/Kitovi_za_konverziju.htm

Kompostiranje glistama je brže od klasike ("miriše" samo u određenim (lošim) uvjetima v. knjigu)



Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1414
  • -Primio: 889
  • Postova: 2096
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #9 : 05 Siječanj, 2013, 12:04:08 »
Citat
Nikola s obzirom da radiš vikendicu dali si o ovome razmišljao (male "kuće")

O baš tako malima nisam, ipak nas je četvero, a u te male kuće ne stane sve što želim od kuće pa bih brzo morao graditi još kućica. I to je ok pristup, da se krene s malim pa dograđuje, samo znaš kako je krenulo s legalizacijom, ispada da bih morao raditi dozvolu prvo za kućicu, pa za poljski wc, sljedeće godine za drvarnicu, pa za radionicu, sušionicu... Zato sam odlučio u startu krenuti s nekim solidnim gabaritima

Citat
staklar naplaćuje cijelu ploču tj. ako razmaci na stakleniku nisu npr. pola ili cijela ploče "otpad" ti se isto naplačuje

To nisam znao, morat ću se raspitati kod staklara prije postvljanja okvira.


Razmišljao sam malo o načinu gradnje, pa mi se za sad najviše sviđa rad ovog tipa:

Cedar Ridge Farm: house construction slide show Part 1

Cedar Ridge Farm: house construction slide show Part 2

Ove drvene konstrukcije mi nisu nepoznanica, ispuna od slame mi u zadnje vrijeme zvuči prilično zanimljivo, ja bih tu još dodao ovčju vunu u prostorima gdje slama nije najbolje rješenje.

Kod bala slame je zanimljivo što ako se postavi na kant, zid postaje puno tanji ali je izolacija jednaka :) Zbog smjera u kojem su položene stabljike u samoj bali. Trošim manje slame, štedim prostor u kući, a statika mi nije važna zbog drvene konstrukcije koja drži krov.
Problem je rješenje

m2

  • Gost
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #10 : 05 Siječanj, 2013, 22:20:33 »
Predložio bi ti nešto slično ovome
The Straw Bale Building by Make Architects
stupovi koji nose obj. su širine tavalona i debljine zida (bale slame),
razmaci između stupova i otvori ovise o dimenzijama bale=modul za projektiranje
Vani se direktno na stup stave npr. "oblice" iznutra gipskartonske ploče (lako popravljenje konstrukcije)
http://www.treehugger.com/green-architecture/engineer-modernizes-traditional-cruck-frame-modern-framing-and-straw-bale.html
tlocrte i izgled objekta treba prilagoditi tehnici gradnje da se smanji cjena / poveća brzina gradnje
Lego
http://www.treehugger.com/sustainable-product-design/oryzatech-strawbale-lego-blocks-for-grown-ups.html

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1414
  • -Primio: 889
  • Postova: 2096
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #11 : 06 Siječanj, 2013, 00:23:13 »
To što kažeš sa tavalonima 35cm širine bi stvarno bilo ok. Za krovni vijenac nešto masivnije? U biti, imaš li za preporučiti kakvu knjižicu o skeletnoj konstrukciji, jer sve što sam do sad pročitao o slamnatim kućicama gotovo uopće ne spominje drveni skelet?

Ja bi drvenu oblogu unutra i vani. Što misliš koliki je to problem, budući da se ovakve konstrukcije obično primjenjuju s velikim pločastim pokrovima koji sve to stabiliziraju? Ako stavim brodski pod ili poluoblice s obje strane zida, a konstrukcija od slabašnih tavalona, hoće li to plesati uslijed horizontalnih sila?
Problem je rješenje

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1414
  • -Primio: 889
  • Postova: 2096
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #12 : 06 Siječanj, 2013, 22:11:47 »
Zabavljam se crtanjem raznih konstrukcija, pa samo da provjerim jel to to. Evo detalj sjevernog zida. Za sad još nisam siguran ni da li prvo radim pod ili zidove. Prvo sam mislio zidove, kako obično ide kod montažnih kuća, ali kako razmišljam o slami koju je bolje dići od temelja da ne trune, sad si mislim da bi bilo dobro prvo napraviti (izolirani) pod preko ploče, pa na njega slagati zidove. Zamisliti ću za sad da je tako.

Evo dolje skica kako ja to zamišljam (zaista nemam nikakvog iskustva s ovakvim kontrukcijama, ali imam ponešto s masivnijim). Radim s tavalonima širine 35cm, ako su bale te širine. Bale  bi trebale biti oko 1m duljine i 45cm visine, ali ta duljina dosta varira. Ipak, ne mogu kupiti bale prije gradnje temelja, a kad napravim temelj onda moram bale složiti u te gabarite, tako da bi mi tad najviše odgovarale bale od oko 1m duljine.

Svakih 1m stavljam vertikalnu "pregradu" koja će nositi krov. Na dnu ima kao mali sandučić kako bih bale dignuo od poda, i to bih napunio možda perlitom, ili ekspandiranom glinom, tako nešto. Ujedno mi drži "noge" na pravilnom razmaku. Na vrhu tih nogu imam po dvije horizontalne grede, jedna će držati rogove krova, druga (niža) će držati pod tavana. Obje su urezane u ove vertikalne tako da se na njih oslanjaju, pretpostavljam da su tu još potrebna neka ojačanja da konstrukcija bude kompaktna, a da ipak unutra mogu ubaciti bale.

Dolje je prikazan sjeverni zid koji ima dvije sobe po 4m duljine i ulaz u kuću širine 2m. One bale slame bi trebale na mjesto doći tek kad je krov gotov, znači da mi konstrukcija mora stalno biti toliko otvorena da je mogu natrpati balama.

Pokušat ću sada nacrtati cijelu konstrukciju da idim kako to izgleda.
Problem je rješenje

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1414
  • -Primio: 889
  • Postova: 2096
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #13 : 07 Siječanj, 2013, 09:51:22 »
Sve si mislim da napravim i ploču između podruma i kuće od slame. Podrum je ventiliran, slama s donje strane ne mora uopće biti zatvorena, a s gornje je hidroizolacija. Ako mi nešto i procuri kroz pod (npr kupaonica) smočiti će slamu, višak proći kroz nju, ali će se osušiti. Ako bude problema s tom slamom, ništa lakše nego promijeniti ju odozdo.

To bi mi jako ubrzalo gradnju...
Problem je rješenje

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1414
  • -Primio: 889
  • Postova: 2096
Odg: Vikend - kifla
« Odgovori #14 : 07 Siječanj, 2013, 11:50:05 »
Evo zanimljivog filmića:

Skeletna gradnja

Vidite na 2:20 što trpa u zidove. Vidi se i na 3:08
« Zadnja izmjena: 07 Siječanj, 2013, 11:54:24 Nikola »
Problem je rješenje

 

Powered by EzPortal