Zapamti

"Bolje je pojesti jednu dobru krušku negoli košaru
trulih."

Novi Postovi

 Str: [1] 2 3 ... 10
1
Životinje / Odg: Kompostne kalifornijske gliste
« Zadnji post od misoo83 u Danas u 07:10:20 »
Posto se i sam godinama bavim sa uzgojem kalifornijskih glista za svoje potrebe prerade organskog otpada imam neka iskustva sa uzgojem glista. Napravio sam jedan video o kalifornijskim glistama prilikom vadjenja glistenjaka gde možete videti kako je to kod mene izgledalo i čuti neke informacije u vezi uzgoja samih glista :).

! Video uzgoj kalifornijskih glista (Vadjenje glistenjaka)
2
Dizajn / Odg: Redizajn 2021
« Zadnji post od Nikola u 16 Listopad, 2021, 23:05:25 »
Lijepo si nacrtao, razumijem kako si zamislio! Nije velika razlika u odnosu na ono što sam ja crtao, jedino što je meni cesta na istoj razini kao terasa, i zavoji su mi više nagnuti, dok su kod tebe zavoji najravniji. Tvoje rješenje pogotovo ima smisla ako tom stazom hodam, ili još pješice nosim (guram, vučem) neki teret. Onda je mnogo lakše kretati se konstantnim blagim nagibom nego li imati dugu dionicu ravne staze pa onda strmi uspon. Priznajem da bi pješak (ili auto) lakše koristili tvoju stazu. Ipak, ja kod traktora do sad nisam iskusio takve probleme. Traktor ide prilično sporo, inercija u zavojima nema nikakav utjecaj (kakav bi imala kod auta). Traktor je građen da nešto vuče, otkud mu i ime, pa mu usponi i klizav teren ne znače baš mnogo.
3
Dizajn / Odg: Redizajn 2021
« Zadnji post od Harp u 16 Listopad, 2021, 18:55:48 »
Uh, desetljecima nisam crtao drvenim bojcama :)

Na kraju dobijes isto, samo s drugim pristupom problemu. Zavoji mogu biti sirine plitice (obradive parcele, gredice) ne moraju biti zasiljeni kao u planinama. Umjesto da podizes visinu sebe i stroja u samom zavoju, podizanje se vrsi iskljucivo po dugom i ravnom putu, uz vrlo blagi neosjetan nagib, tako da kada dodjes do zavoja samo okreces na istoj nadmorskoj visini. Nasip (crveno) bi normalno bio nesimetrican, za razliku ot tvog rjesenja s horizontalnim putevima. Plitice (zeleno) mogu biti potpuno horizontalne ili kako ti pase blago nagnute protiv mraza.
Tako ja razmisljam ne znam da li je prakticki i izvedivo. Za sadnju drveca prije takvih radova trebas posebnu paznju posvetiti da ne zatrpas drvce dok nasipavas novu zemlju. Nasipanu zemlju bi trebao ucvrstiti kako se brane rade (ukopati 'klin') da ti tokom vremena ne sklizne.
4
Dizajn / Odg: Redizajn 2021
« Zadnji post od Nikola u 15 Listopad, 2021, 10:33:12 »
To je onako crtano kao da ću ja rukama to oblikovati. Neću, nego će vjerojatno doći stroj kad za to dođe vrijeme, i oblikovati stazu tako da bude što ravnija i sigurnija. Do tad bih samo htio uzgojiti biljke na način da budući građevinski radovi ne zahtjevaju njihovo uklanjanje.
5
Dizajn / Odg: Redizajn 2021
« Zadnji post od Nikola u 14 Listopad, 2021, 23:16:20 »
5. Staza bi u tom slučaju ovako išla
6. Po potrebi, može se još malo izravnati terasa
6
Dizajn / Odg: Redizajn 2021
« Zadnji post od Nikola u 14 Listopad, 2021, 23:14:43 »
Hvala Harp! Ove staze su djelomično i iskustvene, jer kako teren ima neka odstupanja od jednoličnog nagiba, na nekoliko mjesta se pokazalo idealno okrenuti se. Jasno, sa nacrtom ću se morati prošetati imanjem i dobro razmisliti može li se nekako bolje isplanirati.

Za staze mi odgovara da slijede rub terasa. I to onaj rub koji bi se kopao, ne onaj koji se nasipa. Razmišljao sam naravno i da ne slijede terase, ili da su terase nekako drugačije raspoređene. Na primjer, kako se krivudava cesta spušta niz planinu, obično formira slovo W, rijetko kad je postavljena kao III. Ali, kod ceste i planine oni trokuti između W nisu terase, nego strmi neprohodni teren. Ja želim da mi je što veća površina donekle ravna.

Sa sadašnjim planom terase bi bile širine 10m i međusobnom visinskom razlikom od oko 2m. Za traktor i prikolicu važno je da se ne voze sa bočnim nagibom. Nizbrdo i uzbrdo podnose prilične nagibe, samo da nije bočno. Zato zamišljam ovakvo rješenje koje osigurava posve ravne terase i sigurnu vožnju.

1. Teoretski nagib od 2m visine na 10m širine
2. Idealizirana slika dvije terase savršeno ravne sa savršenim zidom među njima
3. Kako iz nagnutog terena doći do savršene terase?
4. Na početku slike je izvorni nagnuti teren, na kraju savršena terasa, a između je oblik koji osigurava da se uvijek može odabrati staza koja ne naginje teret lijevo - desno.
7
Dizajn / Odg: Redizajn 2021
« Zadnji post od Harp u 14 Listopad, 2021, 21:15:38 »
Vidim da sa stazama potpuno slijedis izohipse, da li ti je bas to cilj? Mislim, imas strmi teren, ovako cca 10%, ako bi putevi bili konstantnog i blagog nagiba 'rasteretio' bi zavoje. Ovisi koliko ti traktor ima luk zakretanja i kakav teret i prikolicu, da te ne prevrne. Zavoji bi ti trebali biti na relativno ravno uredjenom (prosirenom, ukopanom nasipanom, po potrebi) terenu, a ne kao na crtezu.

Ja bih posebnu paznju obratio na krizanju koje nije ucrtano, koje je spoj sume i ide prema kuci, jer je izgledno da ces po tom putu vuci teze stvari, grane, humus, pile strojeve beton kamenje...
Ako su izohipse na 1m, i tvoj put ima konstantni blagi nagib, to znaci da ce sjeci drugu (susjednu) izohipsu uvijek na istoj daljini, sto je jednostavno prenijeti s sestarom, samo hint :)


Plus jos sam se sjetio da je holcer rekao da se drvece sadi ispod puta, i to zato da radi manju sjenu po parceli, da se eventualni plodovi lakse beru i odrzavaju i da se tu sakuplja vlaga od cijele parcele iznad. Na samu padinu treba saditi neke divlje biljke s jakom korijenom, mada mislim da ti nemas problema s nagibom kao on.
8
Vještine, zanati, ideje... / Vrsenje sjemenja rotkve
« Zadnji post od Harp u 14 Listopad, 2021, 20:51:01 »

Vrsenje sjemenja rotkve i rotkvice


Ovdje cu opisati na koji nacin ja obradjujem i odvajam sjeme rotkve iz njenih mahuna odnosno pljeve, uz prilozeni video.

Mahune su kao tobolci sirine 10mm i duzine do 50mm, s jedne strane vrlo zasiljeni kao igla.
Imaju relativno tvrdu ljusku, a unutra 5-6 komada crvenih sjemenki drzi prhki materijal nalik spuzvi.
Ukoliko svakoj mahuni posvetimo dovoljno vremena, postupak rucnog odvajanja sjemena bi se mogao smatrati jednostavnim, ali trazi puno utrosenog vremena.

Ako ih stavimo u vrecu i gazimo, mogu se postici neki rezultati koji bi se mogli upotrijebiti, medjutim zbog samog materijala mahune koja u tom slucaju pukne uzduzno, spuzvasti materijal ipak zadrzi glavninu sjemena, pa opet sve treba pregledavati i rucno obraditi. Ako smo pak neumjereni u gazenju u nadi da cemo ipak sve to dobro samljeti, riskiramo da ostetimo veci dio sjemenja.

Tome sam nadosao tako da sam iskoristio staru masinicu za mljevenje mesa, koju sam samo za potrebe vrsenja rotkve malo modificirao s par umetaka. Crni umetak koji prvi dodje je separator koji odijeli nosac osovine od rotora za 2mm. Kako u masinicu ne dolazi noz, a konstrukcija je takva da bez njega ne moze raditi (jet bi se leptir matica odmah samozategnula), umjesto noza dodje tanka podloska, koja se vrti skupa s rotorom i sada klizi po nosacu.

Ukoliko imate obicnu klasicnu masinicu, koja je nesto drugacije konstrukcije, mozete je lako modificirati ali tako da napravite nosac rotora npr od lima poklopca konzerve, ili kakvog komadica plastike ili drva. Bitno je samo da se osovina rotora odrzava u centru, uz sto vece rupe za izlaz mljevenog sadrzaja. Rupe izbusite busilicom i zavrsno obradite turpijom.

Na ovaj nacin masina komprimira mahune do te mjere da se one nepravilno razlome, i pri kraju dolazi do mjesanja odnosno izmjena faze stiskanja i popustanja zbog nesimetricnosti rotora. Kako je rotor udaljen od kucista masine oko 2-3mm na najblizem mjestu i kako je sve ispunjeno samljevenim ljusturama, jako mali postotak sjemena biva mehanicki ostecen.

Nadalje, takva smjesa se stavi na pladanj i uz lagano podrhtavanje i blagi nagib se pazljivo puse u nju, cime se odvaja pljeva od sjemenki po dva principa - po obliku i po tezini. Sjemenke su okrugle i vrlo lako se koturaju izmedju 'tromih' komadica plijeve koji se pak - za razliku od sjemenki - vrlo lako mogu otpuhnuti.
U pocetku, na povrsini smjesa obiluje vecim komadima plijeve s manjim udjelom sjemenja (vidljivo na podu), a kako se blizimo kraju, komadici plijeve su sve finiji uz vecu kolicinu sjemenja.
Pri ovom procesu bitna je umjerenost i kontrola puhanja, u videu taj dio nije ubrzan, vec je prikazan kako to stvarno izgleda. Video traje 4 i po minute.

The file set was uploaded on 2021-10-14 @ 18:42:40 GMT. It is set to expire on 2021-10-28 @ 18:42:40 GMT.

rotkva.mp4
67.076 MB

http://www.fileconvoy.com/dfl.php?id=g298e43a3911e26ec1000384073c0d151624984e677



9
Dizajn / Odg: Redizajn 2021
« Zadnji post od Nikola u 13 Listopad, 2021, 09:04:53 »
Crtam po geodetskoj podlozi, nadam se da su ucrtane izohipse još uvijek koliko-toliko točne. Kasnije ću sve provjeriti na terenu. Malo sam preuredio staze. Do zime bih zasadio sve te grmove pa trebam znati samo kako će terase izgledati tj. gdje da sadim.

Grmovi su "zamišljeni" promjera 3m, a staza širine 2m. Staza je praktički mjesto gdje se neće ništa saditi, odnosno kada kosim, tuda samo prođem kosilicom, neće nikakvih značajnijih radova tu biti. Ostalo bi s vremenom trebalo biti zasađeno u stilu šumskog vrta, moguće sa mjestimičnim čistinama radi uzgoja povrća.
10
Dizajn / Odg: Redizajn 2021
« Zadnji post od Nikola u 13 Listopad, 2021, 08:27:06 »
imaš i vatreni trn (Pyracantha) koji možeš zasaditi po rubovima imanja i on je zimzelen, neporobojan i brzo raste i mislim da se ne širi više od 3m u promjeru. Jedino nije za jelo.

Hvala, vjerujem da će negdje naći svoje mjesto. Za sad se više bavim grubom slikom, ono što zovu "pattern" tj. uzorak. Kad osmislim kako će manji djelovi izgledati i funkcionirati, onda ću u njih ubacivati individualne biljke. Kad spominješ rubove imanja, za sad sam postigao ove dvije barijere (sa slike).
- Crveno je vrlo učinkovita živica samonikle lijeske, kad ju zapustim izraste preko 4-5m. Kad me redari opomenu, porežem na visinu do očiju.
- Plavo su amule, dženarike, kako li ih sve ne zovu. Prunus cerasifera. Trebalo im je dosta da izrastu, sad su uglavnom moje visine. Srne ih obožavaju, pojedu sve one mlade grančice u proljeće. Navodno su vrlo otporne na vjetar, a sa juga je dosta otvoreno i vjetar stvara probleme, zato sam njih tu posadio. Za 2-3 godine bi mogle konačno spojiti krošnje i početi štititi sve što je iza njih.

Rupa među crvenim i plavim je dizajnerska :-) Tu između je vrt i mislio sam da je bolje raditi vjetrobran u krug sa sjeverne i istočne strane vrta, nego sa južne. Sad znam da sam mogao ovo plavo razvući sve do crvenog, ne bi imalo značajan utjecaj na količinu svjetla u vrtu.
 Str: [1] 2 3 ... 10
Powered by EzPortal