Zapamti

"Bolje koliba od slame u kojoj se smiju negoli palača od mramora u kojoj plaču."

Novi Postovi

 Str: [1] 2 3 ... 10
1
ali nisu to htjeli kvalificirati kao prijetnju nožem. Moram se naoružati prije nego slijedeći put dođem (sam, nedobog da vodim ćer) na svoje.

Ne znam moze li ti kako pomoci, nabasao sam na jedan odlicni pogram "contacam" koji sluzi za nadzor nad fiksnim objektom. Program je vrlo malen, i mislim da se cak i ne instalira, snima samo kada detektira pokret u nekoj zoni koja je oznacena, uz ostale odlicne mogucnosti. Mozda bi ti to pomoglo ukoliko imas tamo neki stariji laptop, pa da bar vidis da li ti se tko mota oko kuce i po imanju, a imas li mogucnost od tamo i na internet, program nudi i apache web server, pa mozes i na daljinu pregledavati stanje.


2
Permakultura / Odg: Richard Perkins - Kritika na mitove u permakulturi
« Zadnji post Nikola 27 Siječanj, 2020, 15:30:23 »
Hehe, dobro, onda u kratkim crtama, što je on istaknuo kao tipične greške u permakulturi.

1. Treba znati što ne znamo i što znamo
Pri tom bih rekao kako misli na to da se mnogi zalete u nešto za što nisu kvalificirani i sposobni. To što smo odgledali neki video ne čini nas stručnjakom.

2. Samo - održivost ili proizvodnja
Neki krivo pretpostave kako metoda koja funkcionira u dvorištu može funkcionirati na velikoj parceli, farmi. Neke metode možemo jednostavno skalirati na velika područja, ali većinu ne možemo. Kod profesionalne proizvodnje mnogi novi faktori igraju značajnu ulogu, kao što su nacionalni propisi, ekonomija i sl.

3. Dizajn nije isti u svim klimatskim pojasima
Ima ljudi koji bi kopirali rješenja iz pogrešnog klimatskog pojasa.

4. Permakultura olako kritizira agrikulturu
Većina nas nije neovisna o industrijskoj proizvodnji hrane. Ako uzgajamo nešto hrane oko kuće, ne znači da možemo opstati bez poljoprivrede. Čak i ako uzgajamo sve što jedemo sami, obično ovisimo o državi u nekom drugom smislu, a država opet ovisi o poljoprivredi. Richard smatra kako je malo nepristojno što permakultura kritizira industriju hrane, a nije ponudila alternativna rješenja. Tim više što su mnogi u permakulturnim krugovima uzgoj hrane vidjeli samo na ekranu ili u knjizi, a kritiziraju ljude koji zaista uzgajaju hranu.

5. Permakultura ne nudi podatke
Klasična poljoprivreda nudi vrlo konkretne podatke, tipa razmaci za sadnju, prinos, cijena investicije, očekivani profit itd. Permakulturni krugovi su nasuprot tome skloni tvrditi kako je neki drugi način uzgoja bolji, uspješniji, a pri tom ne nude nikakve podatke, mjerenja, usporedbe. Npr, zašto bi hugelkulur bio bolji od bilo kojeg drugog načina sadnje?

6. Hvatati se za konkretna rješenja
Netko je primjenom permakulturnih načela došao do određenog rješenja koje funkcionira za njega, u njegovim uvjetima. Sada to rješenje postaje glavni fokus interesa, a ne načela kojima je došao do njega. Ako kopiramo samo rješenje, a izgubimo iz vida cijeli kontekst, moguće je da to isto rješenje neće uopće funkcionirati 50 km dalje, a moguće je da će na drugom kraju svijeta funkcionirati još bolje nego izvorno. Zato treba osim rješenja sagledati i kontekst.

7. Šumski vrtovi su visokoproduktivni, uz minimalan rad
Ovo smatra glupošću. Za sadnju takvog vrta treba mnogo rada, također i za održavanje i berbu. Istodobno, nisu uopće visoko produktivni. On to uspoređuje sa uzgojem krava koje na istoj površini nude daleko više kalorija.

8. Uzgoj mesa loš, uzgoj povrća dobar
Ističe kako ne postoji ekosustav koji je posve biljojedan. Smatra kako mit da je uzgoj mesa loš za ekologiju potječe od vrlo lošeg načina industrijskog uzgoja mesa. Njegovi su pašnjaci vrlo produktivni i profitabilni, a zahtjevaju minimalne uloge. Kombinira ih sa uzgojem šuma, voćnjaka i povrća, to čini jedinstvenu cjelinu koja iz godine u godinu popravlja kvalitetu tla cijelog imanja, a osigurava dobar život njegove obitelji. Istodobno hrani mnogo ljudi tijekom cijele godine hranom izuzetne kvalitete.

9. Mnoge stvari su konceptualne, netestirane u praksi
Kad je Mollison postavio neke temelje permakulture, u svojim knjigama i predavanjima on se poslužio mnogim konceptima koji nisu nikad testirani, ili nije nađena praktična primjena za njih. Kada on radi edukaciju, iz nje je izbacio sve što osobno nije iskusio i dokazao svojim radom, tako da njegova edukacija odudara od ortodoksne.

10. Permakultura ne izgleda na neki poseban način
Kritizira fetiše poput hugelkultura, vrtnih spirala, čudnih oblika povrtnih gredica, pretjerana raznolikost povrća na njima, sve malčirano slamom bez nekog razloga. On smatra kako za većinom tih stvari nema nikakve potrebe, pogotovo na farmama.

11. Potiče se ljude na masivne zemljane radove
Svaka promjena oblika terena, poput terasa, brana, jezera, jaraka, ima dugoročan utjecaj na to kako će voda teći tim terenom. Utjecaj traje desecima ili stotinama godina. Ti zahvati su predstavljeni kao nešto posve jednostavno, neophodno za očuvanje prirode, pa se njih hvataju i posve neiskusni ljudi. Potiče se ljude na riskantne poteze koji mogu uzrokovati mnogo veću štetu ako se loše odrade, nego što bi trebali osigurati koristi.

12. Nema mnogo profitabilnih permakulturnih farmi
On to povezuje sa mitovima u permakulturi koje on nastoji razbiti. Po njegovim riječima, njegova je farma izuzetno profitabilna i može se reproducirati bilo gdje uz neke prilagodbe. Prilikom dizajniranja, on je iz permakulture izbacio sve za što nije vidio neku konkretnu korist. Mnoge stvari je i iskoristio, recimo oranje podrivačima po ključnim linijama (keyline) što je pravilno rasporedilo oborinske vode po cijelom terenu i pohranilo ju unutar tla. U par godina dubina humusa porasla je sa 14cm na oko pola metra. U najsušnijem dijelu godine, sve oko njega zna biti suho, a njegovi pašnjaci se zelene. Također, koristi mješovite kulture voćaka i bobičastog voća kao u šumskom vrtu, ali su sađeni u redovima radi učinkovitije berbe. Tako je on zadržao bioraznolikost a povećao produktivnost.

Rezime?
Ja sam pogledao bar 20-ak sati njegovih videa. U nekima, samo govori. U mnogima pokazuje detalje imanja. Vidi se kako je izgrađen kokošinjac i kako ga premješta po imanju. Vidi se na koji način sakuplja, transportira i priprema jaja za prodaju. Vidi se koje alate koristi u no-dig vrtu, a vidi se i gomila povrća koje tu uzgoji. Što sve stavlja u sanduke za prodaju (veg. box).

Koliko ga sve to košta i koliko zaradi od pojedine aktivnosti, objasnio je u ovom predavanju:
3
Permakultura / Odg: Richard Perkins - Kritika na mitove u permakulturi
« Zadnji post Goco 27 Siječanj, 2020, 14:06:00 »
Nisam mogao do kraja da odgledam... prestao sam i Kurtisa da gledam i pratim kada je postao Borg sa selfi stikom. Koja je svrha videa ako su na njima samo narcisoidne face. Nisam siguran ni da bih ga slusao na nekom radiu.
Besan sam jer mi se prča svidela i slažem se sa većinom ali prezentacija....... to je jebeni video pokaži nešto korisno!!. Pogledaću neke druge njegove snimke ali ovo stvarno ne mogu.
Zato bi bilo dobro da nam Nikola napiše šta je rekao :-)
4
Permakultura / Odg: Richard Perkins - Kritika na mitove u permakulturi
« Zadnji post Dzionik 27 Siječanj, 2020, 12:57:23 »
Nisam mogao do kraja da odgledam... prestao sam i Kurtisa da gledam i pratim kada je postao Borg sa selfi stikom. Koja je svrha videa ako su na njima samo narcisoidne face. Nisam siguran ni da bih ga slusao na nekom radiu.
Besan sam jer mi se prča svidela i slažem se sa većinom ali prezentacija....... to je jebeni video pokaži nešto korisno!!. Pogledaću neke druge njegove snimke ali ovo stvarno ne mogu.
5
Dizajn / Odg: Svetište Majke Prirode pune milosti prema ljudima i tehnici
« Zadnji post Nikola 26 Siječanj, 2020, 10:04:55 »
Elouuu, živ si!!! Svaki put kad mi se neki forumaš ne javi pola godine, pomislim da se nije šta desilo...

Evo vidiš, pretvaram forum u tabloid. Sad ćemo mi koji puno griješimo to objavljivati, bit ćemo internacionalne zvijezde i živjeti samo od te popularnosti :-)

Ajde, s nestrpljenjem iščekujem neki update, a vjerujem da nisam jedini. Postavio sam "te" na naslovnicu djelomično i da te potaknem da se javiš, već kad se na mailove ne javljaš.
6
Dizajn / Odg: Svetište Majke Prirode pune milosti prema ljudima i tehnici
« Zadnji post zemljak 26 Siječanj, 2020, 08:13:14 »
hejhoo, Niđoo!  išao sam kćeri pokazati neke primjere foruma i moderacije ..zabezeknuh se kad sam vidio čim kliknuh perforum , na naslovnici, svoje ovo..:))
Pokušat ću čim prije (sam sebi prvenstveno) napraviti neki rezime ostatka.
U čemu sam pogriješio?
U svemu, bratee.
Nova vijest: Već godinicu-dvije onuda prolaze kolone bivših ISIL-đihadista, do sad me nisu dirali. Nekidan dođe susjed po sijeno, i 9 njih iskoči, jedan mu drži nož pod vratom... I došlo 8 murjaka itd, ali nisu to htjeli kvalificirati kao prijetnju nožem. Moram se naoružati prije nego slijedeći put dođem (sam, nedobog da vodim ćer) na svoje.

Pozdrav svima!
7
Permakultura / Odg: Richard Perkins - Kritika na mitove u permakulturi
« Zadnji post Goco 25 Siječanj, 2020, 20:02:01 »
Dobro je zapazanje da svi u početku pokušavamo da nekoga kopiramo, a to je nemoguće. Svaka parcela je posebna.
8
Vještine, zanati, ideje... / Odg: Sidrenje veceg drveca
« Zadnji post Goco 25 Siječanj, 2020, 19:58:19 »
Sidrenje veceg drveca


U ovom postu htio bih obraditi temu pricvrscivanja veceg drveca, kao i prikazati neke osnove koje valja znati u vezi rada s uzetom.

Ukratko, prilikom jedne jake bure, staro stablo (debljine oko 40cm pri dnu, visine oko 14m) je pocelo cupati iz zemlje i nakosilo ga pod cca 70 stupnjeva, ljuljalo se na vjetru i zemlja je "radila". U vrlo kratkom vremenu, trebalo je odluciti ili sanacija, ili piljenje. Kako ja na svako stablo gledam kao na zivo bice, koje eto nema repic da mase i prikazuje mi svoju radost, te mi ne smeta i dobro se osjecam u njegovoj blizini, odlucio sam mu pomoci koliko mogu, jer imam i volje i znanja i mogucnosti. Kako je to stablo izdrzalo do sada? Pa sve je bilo ok, dok "hrvatske ceste" nisu posjekle jedno drugo stablo koje ga je ocito stitilo od bure, jer je kao "zaklanjalo lampi da svijetli na cestu"...

Odvije treba znati da se rad pri sanaciji obavlja s uzetom minimalne debljine 10mm, dobro dodje posudjena lancana dizalica, ili z-drag (z-pulley) system 6:1, i ta se oprema nikako ne ostavlja kao stalna oprema ili bez nadzora. Stalna oprema mora biti iskljucivo od metala (kod mene gromobranska traka), i adekvatne sajle (kod mene 8mm), sa svim drugim dodacima, bragicama, zatezacima, lancima za kompenzaciju i sl. od metala isto - pozeljno je sve predimenzionirati. Dobro je imati prijatelja u blizini koji pomaze ispod stabla sto vec treba.

Odlucio sam drvo pricvrstiti s dvije sajle i 4 nosaca, dakle dva nosaca po sajli. Donji nosaci se nalazi na oko 6m visine i oni su drzali veci dio mase drveta, dok gornji nosaci su na oko 9m, gdje je stablo jos uvijek dovoljno debelo, ali nije uopce jako naspanan - on je samo potpora da ne dodje do jaceg njihanja krosnje. Njihanje treba predvidjeti, gdje se ocekuje naizmjenicno otpustanje sajle koja ne smije ispasti iz svog lezista ili da se nosac spuza.

Sidriste na zemlji je klasicno i od prilike do prilike drugacije, to necu spominjati ovdje. Prilikom nedavne inspekcije nosaca na drvetu koji su postavljeni prije nesto manje od 7 godina, primjetio sam jedan nedostatak koji sam prethodno propustio valjda zbog brzine. Jedan nosac je upao u pazuh grane i poceo urastati. To svakako treba premjestiti dok je vrijeme, kasnije od toga moze biti samo vecih problema. Inspekciju valja raditi svakih 5 - 10 godina, ovisno koliko je stablo izlozeno i koliko ste kvalitetno posao obavili. Na pocetku bolje inspekcija na kracem periodu.


Setup.

Nosac od gromobranske trake valja pomno dizajnirati tako da pase na mjesto za koje je predvidjen. Paziti na promjer i kuteve sidrenja. Naravno da ne moze biti bas savrsen ali treba se potruditi. Rad na visini i nije bas toliko zabavan i opusten koliko u radioni na zemlji, pogotovo kada ste vise sati na drvetu, tu brzo otpadaju sve nepotrebne radnje i gleda se kako ipak posao kvalitetno obaviti. Na oblikovan nosac sam navukao komad besplatne biciklisticke gume (bacaju se u biciklistickim servisima...), koji je unutar sebe drzao neki tepih, filc, stogod takvo prema strani stabla, tako da drvo nije imalo direktni kontakt s metalom. To se pokazalo super, jer i sada kada je pocelo zarastati se vrlo lako skinulo zbog svoje elasticnosti i fleksibilnosti. Da je bila cista traka, bilo bi je vrlo tesko skinuti, a vjerojatno bi i brze urasla. Na krajevim te trake su rupe i bragica. Na osovini bragice je izmedju tih traka postavljena veca matica koja drzi trakama razmak tako da je sila ravnomjerno rasporedjena po njoj. Da nema te matice, moguce bi se bragica izvijala pod udarima vjetra, jer bi oba kraja trake dosli samo na jednu stranu. Sitnica, ali bolje s njom. Bragica drzi deblji lanac, koji se na drugom kraju bio povezan za bragicu istog takvog donjeg nosaca. Tako se lanac moze iskoristiti da se nadje tocno mjesto gdje su nosaci podjednako zategnuti prema sajli (ovo se pokazalo odlicno rjesenje pri naknadnim radovima, kako se vidi na slici). Na to mjesto se postavljena karika na koju je pricvrscen veci zatezac, koji nije na slikama. Zatezac je pricvrscen na sajlu i sajla na sidriste na zemlji. Zatezac treba biti na strani drveta i pristupacan (ne odvise daleko) kako bi se mogao otpustiti ili zategnuti sajla pri servisiranju. Meni je jasno sto sam tu gore napisao.


Pri servisu, drvo je dakle vec nekoliko godina u dobrom polozaju, samo treba premjestiti nosace ili prekontrolirati, zamjeniti neku sitnicu, pa ga se mora privremeno naspanati da se sajle opuste, odnosno da uze preuzme silu. To sam napravio preko uzeta s sustavom 6:1 skupa uz pomoc prijatelja, te jos a drvetu otpustio zatezac do kraja - to je bilo dovoljno.

Nije suvisno ni reci da se penjanjem po drvu mozete ozlijediti, poginuti ili jos gore.

Treba znati da je najbolje sidriste za uze ono koje nema cvora, tzv "tensionless anchor" na engleskom. U tom slucaju, ukoliko je pravilno postavljeno, najslabija karika je uze samo (moze puknuti na bilo kojem mjestu opterecenja kada prijedje silu trganja). Ako je pogresno postavljeno ce puknuti na mjestu gdje samo sebe zateze, gdje se stanjuje i vrsi najveci pritisak i gubi se smisao takvog sidrista. Kod ovog oblika sidrista jedan kraj je zategnut (nesmije se razlabaviti), a drugi kraj je gotovo labav (ne smije biti zategnut). ovo sidriste se koristi u najzahtjevnijim aplikacijama, npr pri mjerenju s kidalicom ili sidrista za tenkove.


Mnogi ljudi ne znaju povezati dva uzeta, mislim ne znaju pravilno povezati dva uzeta kada se trazi veca sigurnost - ne za paradajz, pa cu i to spomenuti. Cvor se zove "dupli krizni uzao".

Cvorovi za kocenje: prusik i francuski prusik.
Prusik je klasika i on "zagrize" i onemoguci daljnje prosklizavanje. Treba biti radjen od mekseg uzeta da bi bolje funkcionirao. Francuski prusik je vrlo slican gorespomenutom sidristu, ali su iskoristeni njegovi "nepozeljni principi" za kocenje. To je kocnica koja u neaktiviranom stanju ne pruza nikakvo trenje i nakon aktivacije se sama "regenerira", i vrati u svoju funkciju, sto nije slucaj s obicnim prusikom.

Eh da i jos nesto. Prijatelj me pitao, da li postoji cvor na koji se moze slepati auto, a iza toga da ga se s lijevom rukom moze razvezat... postoji!. Cvor se zove dupli bulin, dvostruki bulin, dvostruki mrtvi uzao, dupli skotski uzao... Koristi se kao speleolosko sidriste, gdje moze proci i cijeli konvoj ljudi prije nego ga se razveze. Ne moze zapeci, jer ima samo jednu polupetlju na sebi, koja se vrlo lako otpusti i iza velikih opterecenja. Eto to bi bilo ukratko sto mislim da je svakoj domacici i domacinu dobro za znati :)
Bravo! Prvi put vidim da se neko ovako bori da sačuva drvo. Malo me grize savjest jer sam ih ja danas dosta posjekao.
9
Permakultura / Odg: Richard Perkins - Kritika na mitove u permakulturi
« Zadnji post Nikola 25 Siječanj, 2020, 19:57:51 »
Nažalost nema ali čim nađem vremena napisati ću ga jer čovjek govori o dosta značajnim stvarima, a vidim da je sve iz osobnog iskustva.
10
Permakultura / Odg: Richard Perkins - Kritika na mitove u permakulturi
« Zadnji post Goco 25 Siječanj, 2020, 19:49:36 »
Ima li prevod?
 Str: [1] 2 3 ... 10
Powered by EzPortal