Zapamti

"Čovjek bez volje kao nož bez oštrice."

Autor Tema: Sidrenje veceg drveca  (Posjeta: 225 )

Harp

  • Global Moderator
  • Zaslužni član
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 0
  • -Primio: 304
  • Postova: 248
Sidrenje veceg drveca
« : 23 Siječanj, 2020, 00:55:15 »
Sidrenje veceg drveca


U ovom postu htio bih obraditi temu pricvrscivanja veceg drveca, kao i prikazati neke osnove koje valja znati u vezi rada s uzetom.

Ukratko, prilikom jedne jake bure, staro stablo (debljine oko 40cm pri dnu, visine oko 14m) je pocelo cupati iz zemlje i nakosilo ga pod cca 70 stupnjeva, ljuljalo se na vjetru i zemlja je "radila". U vrlo kratkom vremenu, trebalo je odluciti ili sanacija, ili piljenje. Kako ja na svako stablo gledam kao na zivo bice, koje eto nema repic da mase i prikazuje mi svoju radost, te mi ne smeta i dobro se osjecam u njegovoj blizini, odlucio sam mu pomoci koliko mogu, jer imam i volje i znanja i mogucnosti. Kako je to stablo izdrzalo do sada? Pa sve je bilo ok, dok "hrvatske ceste" nisu posjekle jedno drugo stablo koje ga je ocito stitilo od bure, jer je kao "zaklanjalo lampi da svijetli na cestu"...

Odvije treba znati da se rad pri sanaciji obavlja s uzetom minimalne debljine 10mm, dobro dodje posudjena lancana dizalica, ili z-drag (z-pulley) system 6:1, i ta se oprema nikako ne ostavlja kao stalna oprema ili bez nadzora. Stalna oprema mora biti iskljucivo od metala (kod mene gromobranska traka), i adekvatne sajle (kod mene 8mm), sa svim drugim dodacima, bragicama, zatezacima, lancima za kompenzaciju i sl. od metala isto - pozeljno je sve predimenzionirati. Dobro je imati prijatelja u blizini koji pomaze ispod stabla sto vec treba.

Odlucio sam drvo pricvrstiti s dvije sajle i 4 nosaca, dakle dva nosaca po sajli. Donji nosaci se nalazi na oko 6m visine i oni su drzali veci dio mase drveta, dok gornji nosaci su na oko 9m, gdje je stablo jos uvijek dovoljno debelo, ali nije uopce jako naspanan - on je samo potpora da ne dodje do jaceg njihanja krosnje. Njihanje treba predvidjeti, gdje se ocekuje naizmjenicno otpustanje sajle koja ne smije ispasti iz svog lezista ili da se nosac spuza.

Sidriste na zemlji je klasicno i od prilike do prilike drugacije, to necu spominjati ovdje. Prilikom nedavne inspekcije nosaca na drvetu koji su postavljeni prije nesto manje od 7 godina, primjetio sam jedan nedostatak koji sam prethodno propustio valjda zbog brzine. Jedan nosac je upao u pazuh grane i poceo urastati. To svakako treba premjestiti dok je vrijeme, kasnije od toga moze biti samo vecih problema. Inspekciju valja raditi svakih 5 - 10 godina, ovisno koliko je stablo izlozeno i koliko ste kvalitetno posao obavili. Na pocetku bolje inspekcija na kracem periodu.


Setup.

Nosac od gromobranske trake valja pomno dizajnirati tako da pase na mjesto za koje je predvidjen. Paziti na promjer i kuteve sidrenja. Naravno da ne moze biti bas savrsen ali treba se potruditi. Rad na visini i nije bas toliko zabavan i opusten koliko u radioni na zemlji, pogotovo kada ste vise sati na drvetu, tu brzo otpadaju sve nepotrebne radnje i gleda se kako ipak posao kvalitetno obaviti. Na oblikovan nosac sam navukao komad besplatne biciklisticke gume (bacaju se u biciklistickim servisima...), koji je unutar sebe drzao neki tepih, filc, stogod takvo prema strani stabla, tako da drvo nije imalo direktni kontakt s metalom. To se pokazalo super, jer i sada kada je pocelo zarastati se vrlo lako skinulo zbog svoje elasticnosti i fleksibilnosti. Da je bila cista traka, bilo bi je vrlo tesko skinuti, a vjerojatno bi i brze urasla. Na krajevim te trake su rupe i bragica. Na osovini bragice je izmedju tih traka postavljena veca matica koja drzi trakama razmak tako da je sila ravnomjerno rasporedjena po njoj. Da nema te matice, moguce bi se bragica izvijala pod udarima vjetra, jer bi oba kraja trake dosli samo na jednu stranu. Sitnica, ali bolje s njom. Bragica drzi deblji lanac, koji se na drugom kraju bio povezan za bragicu istog takvog donjeg nosaca. Tako se lanac moze iskoristiti da se nadje tocno mjesto gdje su nosaci podjednako zategnuti prema sajli (ovo se pokazalo odlicno rjesenje pri naknadnim radovima, kako se vidi na slici). Na to mjesto se postavljena karika na koju je pricvrscen veci zatezac, koji nije na slikama. Zatezac je pricvrscen na sajlu i sajla na sidriste na zemlji. Zatezac treba biti na strani drveta i pristupacan (ne odvise daleko) kako bi se mogao otpustiti ili zategnuti sajla pri servisiranju. Meni je jasno sto sam tu gore napisao.


Pri servisu, drvo je dakle vec nekoliko godina u dobrom polozaju, samo treba premjestiti nosace ili prekontrolirati, zamjeniti neku sitnicu, pa ga se mora privremeno naspanati da se sajle opuste, odnosno da uze preuzme silu. To sam napravio preko uzeta s sustavom 6:1 skupa uz pomoc prijatelja, te jos a drvetu otpustio zatezac do kraja - to je bilo dovoljno.

Nije suvisno ni reci da se penjanjem po drvu mozete ozlijediti, poginuti ili jos gore.

Treba znati da je najbolje sidriste za uze ono koje nema cvora, tzv "tensionless anchor" na engleskom. U tom slucaju, ukoliko je pravilno postavljeno, najslabija karika je uze samo (moze puknuti na bilo kojem mjestu opterecenja kada prijedje silu trganja). Ako je pogresno postavljeno ce puknuti na mjestu gdje samo sebe zateze, gdje se stanjuje i vrsi najveci pritisak i gubi se smisao takvog sidrista. Kod ovog oblika sidrista jedan kraj je zategnut (nesmije se razlabaviti), a drugi kraj je gotovo labav (ne smije biti zategnut). ovo sidriste se koristi u najzahtjevnijim aplikacijama, npr pri mjerenju s kidalicom ili sidrista za tenkove.


Mnogi ljudi ne znaju povezati dva uzeta, mislim ne znaju pravilno povezati dva uzeta kada se trazi veca sigurnost - ne za paradajz, pa cu i to spomenuti. Cvor se zove "dupli krizni uzao".

Cvorovi za kocenje: prusik i francuski prusik.
Prusik je klasika i on "zagrize" i onemoguci daljnje prosklizavanje. Treba biti radjen od mekseg uzeta da bi bolje funkcionirao. Francuski prusik je vrlo slican gorespomenutom sidristu, ali su iskoristeni njegovi "nepozeljni principi" za kocenje. To je kocnica koja u neaktiviranom stanju ne pruza nikakvo trenje i nakon aktivacije se sama "regenerira", i vrati u svoju funkciju, sto nije slucaj s obicnim prusikom.

Eh da i jos nesto. Prijatelj me pitao, da li postoji cvor na koji se moze slepati auto, a iza toga da ga se s lijevom rukom moze razvezat... postoji!. Cvor se zove dupli bulin, dvostruki bulin, dvostruki mrtvi uzao, dupli skotski uzao... Koristi se kao speleolosko sidriste, gdje moze proci i cijeli konvoj ljudi prije nego ga se razveze. Ne moze zapeci, jer ima samo jednu polupetlju na sebi, koja se vrlo lako otpusti i iza velikih opterecenja. Eto to bi bilo ukratko sto mislim da je svakoj domacici i domacinu dobro za znati :)

 

Lud je samo onaj cija se ludost ne poklapa sa ludoscu vecine.   - S. Beckett

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 1333
  • -Primio: 758
  • Postova: 1963
Odg: Sidrenje veceg drveca
« Odgovori #1 : 24 Siječanj, 2020, 12:30:46 »
Znači 7 godina je stablo preživjelo nakon te "operacije"? Što je to, jela/smreka?
Problem je rješenje

Harp

  • Global Moderator
  • Zaslužni član
  • *****
  • Zahvale:
  • -Dao: 0
  • -Primio: 304
  • Postova: 248
Odg: Sidrenje veceg drveca
« Odgovori #2 : 24 Siječanj, 2020, 22:38:10 »
da to je jela/smreka ima plitko korijenje i ispod je vjerojatno stijena s pukotinama. Kada se takvo drvo rasklima, i kojim slucajem prezivi, sigurno da tu pukotinu u zemlji i razmrvljenu i prozracenu podlogu ubrzo iskoristi za pustanje novog korijenja unutra da se jos bolje pricvrsti.

No, moze se sidrenje napraviti i prije potencijalne potrebe, tada je lakse i jednostavnije, mudar covjek bi to trebao napraviti ukoliko mu je vazno da sacuva drvo ili da njime ne izazove stetu. Tada se moze koristiti i tanja sajla i manji broj nosaca, jer onda oni nista ne nose vec samo ogranicavaju ukoliko dodje do udara vjetra.
Jos nije 7 godina ali da drago mi je da je pomoc uspjela. Sajle ne planiram skidati, ne smetaju i gotovo da se ne vide, a zadnjih godina vjetrovi su nesto izrazenije jacine nego prije. Mislio sam da ce vecih problema biti s urastanjem, ali ovo super izgleda, samo jedan nosac od njih 4 sam popravio.
Lud je samo onaj cija se ludost ne poklapa sa ludoscu vecine.   - S. Beckett

Goco

  • Punopravni član
  • *
  • Zahvale:
  • -Dao: 59
  • -Primio: 32
  • Postova: 47
Odg: Sidrenje veceg drveca
« Odgovori #3 : 25 Siječanj, 2020, 19:58:19 »
Sidrenje veceg drveca


U ovom postu htio bih obraditi temu pricvrscivanja veceg drveca, kao i prikazati neke osnove koje valja znati u vezi rada s uzetom.

Ukratko, prilikom jedne jake bure, staro stablo (debljine oko 40cm pri dnu, visine oko 14m) je pocelo cupati iz zemlje i nakosilo ga pod cca 70 stupnjeva, ljuljalo se na vjetru i zemlja je "radila". U vrlo kratkom vremenu, trebalo je odluciti ili sanacija, ili piljenje. Kako ja na svako stablo gledam kao na zivo bice, koje eto nema repic da mase i prikazuje mi svoju radost, te mi ne smeta i dobro se osjecam u njegovoj blizini, odlucio sam mu pomoci koliko mogu, jer imam i volje i znanja i mogucnosti. Kako je to stablo izdrzalo do sada? Pa sve je bilo ok, dok "hrvatske ceste" nisu posjekle jedno drugo stablo koje ga je ocito stitilo od bure, jer je kao "zaklanjalo lampi da svijetli na cestu"...

Odvije treba znati da se rad pri sanaciji obavlja s uzetom minimalne debljine 10mm, dobro dodje posudjena lancana dizalica, ili z-drag (z-pulley) system 6:1, i ta se oprema nikako ne ostavlja kao stalna oprema ili bez nadzora. Stalna oprema mora biti iskljucivo od metala (kod mene gromobranska traka), i adekvatne sajle (kod mene 8mm), sa svim drugim dodacima, bragicama, zatezacima, lancima za kompenzaciju i sl. od metala isto - pozeljno je sve predimenzionirati. Dobro je imati prijatelja u blizini koji pomaze ispod stabla sto vec treba.

Odlucio sam drvo pricvrstiti s dvije sajle i 4 nosaca, dakle dva nosaca po sajli. Donji nosaci se nalazi na oko 6m visine i oni su drzali veci dio mase drveta, dok gornji nosaci su na oko 9m, gdje je stablo jos uvijek dovoljno debelo, ali nije uopce jako naspanan - on je samo potpora da ne dodje do jaceg njihanja krosnje. Njihanje treba predvidjeti, gdje se ocekuje naizmjenicno otpustanje sajle koja ne smije ispasti iz svog lezista ili da se nosac spuza.

Sidriste na zemlji je klasicno i od prilike do prilike drugacije, to necu spominjati ovdje. Prilikom nedavne inspekcije nosaca na drvetu koji su postavljeni prije nesto manje od 7 godina, primjetio sam jedan nedostatak koji sam prethodno propustio valjda zbog brzine. Jedan nosac je upao u pazuh grane i poceo urastati. To svakako treba premjestiti dok je vrijeme, kasnije od toga moze biti samo vecih problema. Inspekciju valja raditi svakih 5 - 10 godina, ovisno koliko je stablo izlozeno i koliko ste kvalitetno posao obavili. Na pocetku bolje inspekcija na kracem periodu.


Setup.

Nosac od gromobranske trake valja pomno dizajnirati tako da pase na mjesto za koje je predvidjen. Paziti na promjer i kuteve sidrenja. Naravno da ne moze biti bas savrsen ali treba se potruditi. Rad na visini i nije bas toliko zabavan i opusten koliko u radioni na zemlji, pogotovo kada ste vise sati na drvetu, tu brzo otpadaju sve nepotrebne radnje i gleda se kako ipak posao kvalitetno obaviti. Na oblikovan nosac sam navukao komad besplatne biciklisticke gume (bacaju se u biciklistickim servisima...), koji je unutar sebe drzao neki tepih, filc, stogod takvo prema strani stabla, tako da drvo nije imalo direktni kontakt s metalom. To se pokazalo super, jer i sada kada je pocelo zarastati se vrlo lako skinulo zbog svoje elasticnosti i fleksibilnosti. Da je bila cista traka, bilo bi je vrlo tesko skinuti, a vjerojatno bi i brze urasla. Na krajevim te trake su rupe i bragica. Na osovini bragice je izmedju tih traka postavljena veca matica koja drzi trakama razmak tako da je sila ravnomjerno rasporedjena po njoj. Da nema te matice, moguce bi se bragica izvijala pod udarima vjetra, jer bi oba kraja trake dosli samo na jednu stranu. Sitnica, ali bolje s njom. Bragica drzi deblji lanac, koji se na drugom kraju bio povezan za bragicu istog takvog donjeg nosaca. Tako se lanac moze iskoristiti da se nadje tocno mjesto gdje su nosaci podjednako zategnuti prema sajli (ovo se pokazalo odlicno rjesenje pri naknadnim radovima, kako se vidi na slici). Na to mjesto se postavljena karika na koju je pricvrscen veci zatezac, koji nije na slikama. Zatezac je pricvrscen na sajlu i sajla na sidriste na zemlji. Zatezac treba biti na strani drveta i pristupacan (ne odvise daleko) kako bi se mogao otpustiti ili zategnuti sajla pri servisiranju. Meni je jasno sto sam tu gore napisao.


Pri servisu, drvo je dakle vec nekoliko godina u dobrom polozaju, samo treba premjestiti nosace ili prekontrolirati, zamjeniti neku sitnicu, pa ga se mora privremeno naspanati da se sajle opuste, odnosno da uze preuzme silu. To sam napravio preko uzeta s sustavom 6:1 skupa uz pomoc prijatelja, te jos a drvetu otpustio zatezac do kraja - to je bilo dovoljno.

Nije suvisno ni reci da se penjanjem po drvu mozete ozlijediti, poginuti ili jos gore.

Treba znati da je najbolje sidriste za uze ono koje nema cvora, tzv "tensionless anchor" na engleskom. U tom slucaju, ukoliko je pravilno postavljeno, najslabija karika je uze samo (moze puknuti na bilo kojem mjestu opterecenja kada prijedje silu trganja). Ako je pogresno postavljeno ce puknuti na mjestu gdje samo sebe zateze, gdje se stanjuje i vrsi najveci pritisak i gubi se smisao takvog sidrista. Kod ovog oblika sidrista jedan kraj je zategnut (nesmije se razlabaviti), a drugi kraj je gotovo labav (ne smije biti zategnut). ovo sidriste se koristi u najzahtjevnijim aplikacijama, npr pri mjerenju s kidalicom ili sidrista za tenkove.


Mnogi ljudi ne znaju povezati dva uzeta, mislim ne znaju pravilno povezati dva uzeta kada se trazi veca sigurnost - ne za paradajz, pa cu i to spomenuti. Cvor se zove "dupli krizni uzao".

Cvorovi za kocenje: prusik i francuski prusik.
Prusik je klasika i on "zagrize" i onemoguci daljnje prosklizavanje. Treba biti radjen od mekseg uzeta da bi bolje funkcionirao. Francuski prusik je vrlo slican gorespomenutom sidristu, ali su iskoristeni njegovi "nepozeljni principi" za kocenje. To je kocnica koja u neaktiviranom stanju ne pruza nikakvo trenje i nakon aktivacije se sama "regenerira", i vrati u svoju funkciju, sto nije slucaj s obicnim prusikom.

Eh da i jos nesto. Prijatelj me pitao, da li postoji cvor na koji se moze slepati auto, a iza toga da ga se s lijevom rukom moze razvezat... postoji!. Cvor se zove dupli bulin, dvostruki bulin, dvostruki mrtvi uzao, dupli skotski uzao... Koristi se kao speleolosko sidriste, gdje moze proci i cijeli konvoj ljudi prije nego ga se razveze. Ne moze zapeci, jer ima samo jednu polupetlju na sebi, koja se vrlo lako otpusti i iza velikih opterecenja. Eto to bi bilo ukratko sto mislim da je svakoj domacici i domacinu dobro za znati :)
Bravo! Prvi put vidim da se neko ovako bori da sačuva drvo. Malo me grize savjest jer sam ih ja danas dosta posjekao.


 

Powered by EzPortal