Pretražio sam što vrtlari obično kažu o malčiranju lišćem. Generalno, malčiranje cijelim lišćem nije dobra ideja jer se mokro lišće slijepi i tvori anaerobni ambijent. Osim toga, lišće lako odleti čim puhne vjetar, ako je suho.
Kompostiranje lišća je naravno vrlo poželjno, lišće ima odličan C:N omjer. Za brzo kompostiranje, preporuka je da se lišće usitni, ali ako se sakupi u jesen stigne se iskompostirati do proljeća i ako nije baš usitnjeno. Moguće je da problem predstavlja ako se mnogo lišća sabije pa nema zraka u kompostnoj hrpi, pa je sigurno dobro koji put preokrenuti hrpu.
Ove godine testiram kompostiranje lišća i malčiranje lišćem. Za test, iz šume sam dogurao jednu tačku lišća. Ne onog suhog, suho sam razgrnuo da dođem do onog polurazgrađenog. Vidim da je sloj polurazgrađenog lišća i preko 20cm, izobilje komposta! Ta tačka mi je bila dovoljna da lagano prekrijem jednu mješovitu gredicu izmrvljenim, polurazgrađenim lišćem. Trebalo mi je čim finiji materijal jer su razmaci među redovima 10-15 cm pa krupnim lišćem ne bih mogao ništa.
Lišće je ipak bilo malo prekrupno, mnogo lakše bi bilo raditi sa pravim kompostom, odnosno ovaj prosijati. Ali za pola sata posla, nije ovo uopće loše.
Prioritet mi je gredice zaštititi od isušivanja. 3 dana nakon postavljanja lišća na blago vlažnu zemlju malo sam ga razgrnuo i vidim da je zemlja i dalje vlažna. Nije bilo kiše u međuvremenu, niti sam zalijevao. Susjedna gredica koja nije pokrivena prilično je suha. Razlika je velika, iako je sloj tog lišća jedva 1cm.
Za ubuduće, možda budem sastavio par većih kompostera baš za lišće. Kao što TB kaže, metalna mrežica u krug i trpam lišće unutra. Na jesen ga ima posvuda, ceste su ga pune.
Namjera mi je nove gredice održavati po metodi bez kopanja, pa bih ih trebao redovito prekrivati kompostom. Za sad mi je sijeno jedini veći izvor materijala, ali lišće mi se čini izvrsnom nadopunom.