colina roketica

[cola]

najviše me je mučilo kako napravit prijelaz iz bačve u cijevi...
pa san smislija neko svoje rješnje... nisan ima pojma oće li radit... ali radi ka beba...

[cola]

spajanje bakrenih cijevi je prošlo teže nego šta san mislija. kako cijevi koje san nabavija su bile imperijalnog sustava spojit im na metrički je bila ogromna improvizacija...
sa 3/4" na 18 mm i naravno pokušaj i pogreška. bez curenja nakon šestog pokušaja

[bambi]

Ovaj bakreni "protočni bojler" će izgleda brzo zagrijati vodu. Hoće li protok biti pumpom i koliko misliš staviti veliki spremnik za toplu vodu? Odnosno, planiraš li i nekakvo centralno grijanje (neki sistem)?

[cola]

peć već radi dvi sezone... zagrije vodu baz problema...
već san skužija kako ložit... ovisno o tome šta želin. ako koristin radijatore onda loži konstantno, ako je samo u pitanju PTV onda je dosta ložit dva sata.

iman solarni susutav s spremnikon od 300 litara. donja zavojnica je od solarnog, a gornja je spojena na ove bakrene cijevi.
cili sustav je s prisilnon cirkulacijon, iliti ga s punpon. nažalost nisan moga izvest priču s termosifonon jer mi je spremnik u podrumu, a peć na katu.
nada se da slika će pomoć...

uz to, te iste bakrene cijevi su spojene na radijatore... dva su radijatora... gostinjska soba i spavaća.
s sad znan da nije najbolja sreća imat spojene radijatore na rocket mass heater. ako ništa zbog načina loženja.
bilo koji sustav koji je spojen na radijatore... (koji usput rečeno se krivo zovu jer oni rade na principu konvekcije, a ne radijacije, pa bi se tribali zvat konvektori)
zahtjeva konstantno loženje. čin prestaneš ložit nema više topline.
dok kod roketice, ložiš par sati i imaš akumuliranu energiju u termalnoj masi

ja još nisan spojija elektroniku pa da iman automatsku regulaciju tj. paljenje i gašenje pumpe.
sad to radin ručno... sad san nabavija senzore pa ću ko spojit s elektronikon od solarnog sustava koje je dvokružan.
moje iskustvo je da kad pustin da pumpa radi na automatski mod, dok ložin temperatura je između 55-65 stupnjeva.

maksimalna temperatura koju san uspija dobit je 120 stupnjeva (ugasin punpu i čekan 20 min). ali nisan tija da pretjeran pa san onda uključija pumpu.

kad iman samo uključeno grijanje PTV temperature su više i konstantnije, ali kad uključin i radijatore onda triba i više ložit...

[m2]

spajanje bakrenih cijevi je prošlo teže nego šta san mislija. kako cijevi koje san nabavija su bile imperijalnog sustava spojit im na metrički je bila ogromna improvizacija...
sa 3/4" na 18 mm i naravno pokušaj i pogreška. bez curenja nakon šestog pokušaja

Nebi li bilo jednostavnije (možda jeftinije) plinove na kraju provući kroz dimovod bojlera na drva ako treba voda samo za tuširanje?

http://www.njuskalo.hr/bojleri/kupaonska-pec-bojler-drva-oglas-3188108

[cola]

po cijeni u oglasu i nije najjeftinije rješenje...
a onda bi triba imat još jedan bojler u istoj prostoriji di i roketica je smještena i to negdi na putu od ložišta do izlaza na dimnjak...
nije baš neka sreća...

ovako je elegantnije rješeno, iman radijatore i PTV u isto vrime, ja san malo pretjera s količinon bakra. nisan bija siguran , ali sad znan da san moga i s upola manje bakreni cijevi... šta ćeš škola se plaća...

[TB]

ako dobro vidim to je fi50cm sistem.

Koliku kvadraturau griješ i kolika je okvirna potrošnja?

[cola]

RHM je 8" sistem iliti ga 200 mm. čini ti se veći jer je to izolacija. cijelokupno ložište plus hitrajzer imaju 10 cm izolacije.

grijen oko 70 m2 na temp. između 19 i 23 stupnja + PTV + kuhanje

potrošnja je oko 400-500 kn po sezoni za gore navedeno...

[TB]

super što su podjelio slike i saznanja Stavi još ako imaš sliku gotove verzije s klupom.

[fazy]

... a pećnicu ću kasnije dodat. SVE ostalo san uspija.

Super cola, grandiozno, stvarno si mi uljepšao dan (vani lije kiša i puše "ka na moru").
Moram Te pitati, gdje si i kako zamislio ugraditi pećnicu?

[fazy]

... samo ložište od šamotne cigle debljine 2 cm i okolo izolacija od perlita i vatrostalnog cementa. tek toliko da drži.
koristija san omjer 1:10...

Kad napraviš tako nešto dobro, onda i stižu pitanja.
Omjer je volumni? (1 lopata perlita i 10 lopata vatrostalnog cementa?).
I molim Te Cola, gdje ima za kupiti takvog cementa?

[fazy]

...iman solarni susutav s spremnikon od 300 litara. donja zavojnica je od solarnog, a gornja je spojena na ove bakrene cijevi.
...uz to, te iste bakrene cijevi su spojene na radijatore... dva su radijatora...
...a sad znan da nije najbolja sreća imat spojene radijatore na rocket mass heater. ako ništa zbog načina loženja...
zahtjeva konstantno loženje. čin prestaneš ložit nema više topline...
...moje iskustvo je da kad pustin da pumpa radi na automatski mod, dok ložin temperatura je između 55-65 stupnjeva.
...maksimalna temperatura koju san uspija dobit je 120 stupnjeva (ugasin punpu i čekan 20 min). ali nisan tija da pretjeran pa san onda uključija pumpu.
kad iman samo uključeno grijanje PTV temperature su više i konstantnije, ali kad uključin i radijatore onda triba i više ložit...

Cola, hvala Ti što si podijelio svoja iskusta ovog svog projekta sa nama.

Kad postaviš klupu (termalnu masu), svi rezultati zagrijavanja će se promijeniti.

Pretpostavljam da si svih 90 metara bakrenih cijevi povezao u seriju, to jest da čine jednu (a ne dvije) spiralu. Navodiš da si mogao i duplo manje.
Siguran sam da si polazni vod spojio na izlazu spirale koji je najbliži peći, a povratni vod na drugi kraj spirale koji je najdalje od peći.

Hajde onda probaj iskoristiti ugrađene cijevi da dobiješ željeno zagrijavanje radijatora i onda kada peć ne ložiš, a dok imaš akumulirane topline u klupi.
Probaj onu spiralu koja se nalazi na početku dimovodne cijevi iz peći termički izolirati prema van (na primjer kamenom vunom), (na taj način će ta spirala postzati višu izlaznu temperaturu).
Ostatak spirale ostavi da bude u kontaktu sa klupom.

Kad se cijeli sistem zagrije, pa tako i klupa, i kad prestaneš ložiti, toplina akumulirana u klupi zagrijavati će bakrene cijevi, još neko vrijeme.
 
Sada, dok još nemaš klupe, cijeli sistem se brzo zagrije, ali se i relativno brzo i rashladi, pa tako i radijatori.

Kod loženja, cilj nam je iskoristiti što više ulošene energije, to jest ogrijevnog drveta.

Raketne peći u kombinaciji sa RMH-om, upravo nam to omogućuju i to na dva načina: optimalnim i potpunim sagorjevanjem i potpunim iskorištenjem dimnih plinova.

Kako preuzeti i sačuvati i toplinski "višak", koji se pojavljuje nakon postizanja željene temperature, u slučaju da i dalje moramo ložiti zbog kuhanja, pečenja (kad ugradiš pečnicu Cola) i zbog onih radijatora?

Najbolje bi bilo tu toplinsku energiju pohraniti u spremnik tople vode, koji je odvojen od spremnika PTV.

Dakle kada se postignu željene temperature zraka životnog prostora, PTV-e i vode u radijatorima, tek tada kreće zagrijavanje tog spremnika vode (veličine od 500 do 1000 litara vode), tako da i nadalje možemo ložiti i kuhati i imati tople radijatore, a da pri tome ne bacamo trenutni višak energije.
Kasnije, kada prestanemo sa loženjem, bojler PTV-e i radijatori, dobivati će toplinsku energiju (toplu vodu) iz tog velikog spremnika.

To je jako slično sistemu sa pirolitičkim kotlom centralnog grijanja, pa ako imaš dovoljno mjesta za takav spremnik Cola, "nema zime".

[cola]

[/quote]
Moram Te pitati, gdje si i kako zamislio ugraditi pećnicu?
[/quote]

planira san je na vrhu bačve. ali gledajući iskustva drugih odusta san od te ideje. sva toplina će dolazit odozdo šta nije najbolje za pećenje. samo ti sve oddoli izgori a gori još sirovo. da baš iden radit poštenu krušnu peć to bi mi bilo pre teško za ložište i bačvu.

moran priznat da već ovo je sastvin dosta. nabrija san se radit vanjsku krušnu peć s roketicon. imamo već klasičnu krušnu peć na recikliranon imanju ali ja baš nisan zadovoljan. triba joj ur i ure da se zagrije, a brzo se ohladi te troši pun kufer. složit ću si s jednu doma s ložišten koje iman od prve roketice koju san gradija. uglavnon san s Flemmingon Abrahammsonon o tome dosta priča i poklonija mi je jedan svoj nacrt pa buden po njemu nešto iskemija.

[cola]

[/quote]
Kad napraviš tako nešto dobro, onda i stižu pitanja.
Omjer je volumni? (1 lopata perlita i 10 lopata vatrostalnog cementa?).
I molim Te Cola, gdje ima za kupiti takvog cementa?
[/quote]

omjer ti je obrnuto 1 volumni omjer cementa na 10 volumnih omjera perlita plus naravno voda.
moj točni omjer je iša ovako:
u dovoljno veliku posudu uspeš 10 zidarskih žlica perlita
zaliješ to s 2.5-3 litre vode
dobro izmješaš s rukama tako da svaka kuglica se dobro smoći
dodaš jednu žlicu vatrostalnog cementa
sve dobro izmješaš s mikseron za mort

i to je to.

omjer vatrostalnog cementa i perlita ovise o namjeni smjese. manje cementa bolja izolacija, više cementa bolja termalna masa.
a sad bi rekli zašto opće dodavat cement ako ti triba samo izolacija. pa cement služi samo da se sve ne raspadne, ka vezivo...
neki stavljaju perlit u rastresiton stanju ali onda moraš smislt i iskonstruirat ložište i heatriser drugačije

vatrostalni cement je skup 25 kg je bija kad san ja kupova nešto manje od 200 kuna. kažu mi da je poskupija. proizvodi ti ga firma iz istre, mislin u puli.
zovu ga još i aluminatni cement. ja san ga kupija u remetincu. ne zna kakva su pravila oko slanja linkova na trgovačka društva. šiknen ti PM

[cola]

...iman solarni susutav s spremnikon od 300 litara. donja zavojnica je od solarnog, a gornja je spojena na ove bakrene cijevi.
...uz to, te iste bakrene cijevi su spojene na radijatore... dva su radijatora...
...a sad znan da nije najbolja sreća imat spojene radijatore na rocket mass heater. ako ništa zbog načina loženja...
zahtjeva konstantno loženje. čin prestaneš ložit nema više topline...
...moje iskustvo je da kad pustin da pumpa radi na automatski mod, dok ložin temperatura je između 55-65 stupnjeva.
...maksimalna temperatura koju san uspija dobit je 120 stupnjeva (ugasin punpu i čekan 20 min). ali nisan tija da pretjeran pa san onda uključija pumpu.
kad iman samo uključeno grijanje PTV temperature su više i konstantnije, ali kad uključin i radijatore onda triba i više ložit...

Cola, hvala Ti što si podijelio svoja iskusta ovog svog projekta sa nama.

Kad postaviš klupu (termalnu masu), svi rezultati zagrijavanja će se promijeniti.

Pretpostavljam da si svih 90 metara bakrenih cijevi povezao u seriju, to jest da čine jednu (a ne dvije) spiralu. Navodiš da si mogao i duplo manje.
Siguran sam da si polazni vod spojio na izlazu spirale koji je najbliži peći, a povratni vod na drugi kraj spirale koji je najdalje od peći.

Hajde onda probaj iskoristiti ugrađene cijevi da dobiješ željeno zagrijavanje radijatora i onda kada peć ne ložiš, a dok imaš akumulirane topline u klupi.
Probaj onu spiralu koja se nalazi na početku dimovodne cijevi iz peći termički izolirati prema van (na primjer kamenom vunom), (na taj način će ta spirala postzati višu izlaznu temperaturu).
Ostatak spirale ostavi da bude u kontaktu sa klupom.

Kad se cijeli sistem zagrije, pa tako i klupa, i kad prestaneš ložiti, toplina akumulirana u klupi zagrijavati će bakrene cijevi, još neko vrijeme.
 
Sada, dok još nemaš klupe, cijeli sistem se brzo zagrije, ali se i relativno brzo i rashladi, pa tako i radijatori.

Kod loženja, cilj nam je iskoristiti što više ulošene energije, to jest ogrijevnog drveta.

Raketne peći u kombinaciji sa RMH-om, upravo nam to omogućuju i to na dva načina: optimalnim i potpunim sagorjevanjem i potpunim iskorištenjem dimnih plinova.

Kako preuzeti i sačuvati i toplinski "višak", koji se pojavljuje nakon postizanja željene temperature, u slučaju da i dalje moramo ložiti zbog kuhanja, pečenja (kad ugradiš pečnicu Cola) i zbog onih radijatora?

Najbolje bi bilo tu toplinsku energiju pohraniti u spremnik tople vode, koji je odvojen od spremnika PTV.

Dakle kada se postignu željene temperature zraka životnog prostora, PTV-e i vode u radijatorima, tek tada kreće zagrijavanje tog spremnika vode (veličine od 500 do 1000 litara vode), tako da i nadalje možemo ložiti i kuhati i imati tople radijatore, a da pri tome ne bacamo trenutni višak energije.
Kasnije, kada prestanemo sa loženjem, bojler PTV-e i radijatori, dobivati će toplinsku energiju (toplu vodu) iz tog velikog spremnika.

To je jako slično sistemu sa pirolitičkim kotlom centralnog grijanja, pa ako imaš dovoljno mjesta za takav spremnik Cola, "nema zime".

ova sva iskustva i mjerenja su nastala nakon šta san izgradija klupu. daklem, ove slike su stare dvi godine. samo ih tek sad stavljan...

akumulirana energija drži još neko vrime toplinu kad se peć više ne loži...

ali doša san na bolju ideju. radijator ću spojit na bijomajler kojeg planiran radit u deseton misecu. otkačit ću ih od roketice.

voda prvo ide na kraj koji je dalje od peći pa onda bliže. tija san izbjeć da di je temperatura dimova najveća ide najhladnija voda. ovako se voda postepeno grije pa nakon najtoplijeg dijela klupe ode u spremnik

eto krenija san