Raketa na centralno grijanje

[Nikola]

Tu i tamo gledam što "vani" rade, pa vidim da je jedan od načina za hvatanje topline iz rakete, tzv. zvono. Dim se naravno prvo diže u heat riseru kao u svakoj raketnoj peći, e sad ima dvije varijante, da se on nakon heat risera spusti do poda kao u većini mass heatera, ili da ostane "na visini". Ovisno o tome, zvono se formira na vrhu heat risera, ili na podu pored raketne peći.

Zvono je jedna, ajmo reći, prostorija, tj. spremnik vrućeg zraka, proizvoljnih dimenzija. Ulaz u zvono i izlaz iz njega su na dnu. To je važno, jer vrući dim koji izlazi iz rakete puni zvono vrućim zrakom. U zvonu se uvijek nalazi mješavina zraka različitih temperatura, a samo najhladniji, koji je na dnu, može izaći iz zvona i ući u dimnjak, ili otići negdje drugdje.

To je ukratko princip rada tog zvona. E sad, na vrhu zvona se mogu postaviti spirale s vodom, koliko god čovjek hoće, kako god ih želi namotati, svejedno. One hvataju toplinu koju dalje mogu prenositi gdje ona treba.

Ako se zvono napravi od masivnih materijala i izvana toplinski izolira, onda možete imati kotao koji grije vodu i kad vatra ne gori.

Najjednostavnija modifikacija tipične raketne peći, sa željeznom bačvom preko heat risera bi bila staviti još jednu bačvu iznad ove, tako da vrući zrak može slobodno ispuniti gornju. U gornju idu spirale za vodu.

[fazy]

...Najjednostavnija modifikacija tipične raketne peći, sa željeznom bačvom preko heat risera bi bila staviti još jednu bačvu iznad ove, tako da vrući zrak može slobodno ispuniti gornju. U gornju idu spirale za vodu.

Ovu odličnu nikolinu ideju, modificirao bi samo u jednom segmentu: umjesto zraka između donje  i gornje bačve predlažem staviti vodu.
Na taj način dobivamo direktni izmjenjivač topline, velike kontaktne površine (površina unutarnje bačve).
Povratni vod se spaja pri dnu vanjske bačve gdje je voda hladnija, a polazni vod se spaja na vrhu vnjske bačve gdje je voda najtoplija.
Također predlažem Djuri, da poveća poprečne presjeke, od feeda pa na dalje.
113 cm², (heat riser je promjera 12 cm), premalo je za raketu za centralno grijanje, za 7 radijatora, 5 krugova podnog grijanja i bojler sanitarne tople vode.

[fazy]

...Da li si obratio pozornost na smjer strujanja u izmjenjivacu, trebalo bi biti protustrujno.

Jesam, pazio sam na smjer. Povrat iz sistema ulazi u gornjem tj. najhladnijem djelu spirale a donji najtopliji dio spirale ide prema sistemu. Temperatura ulaza u izmjenjivac u pocetku je oko 20'c a kasnije kako voda procirkulira kroz sistem polako se priblizava temperaturi polaza. Kako temperatura povrata raste, nesto mrvicu poraste i temp polaza ali svega za 2-3'c sto je premalo. Cak niti nakon duljeg lozenja (sat i vise vremena) temperatura polaza neznatno poraste.
Pokusao sam na kratko ugasiti pumpu da vidim koliko ce porasti temperatura i nakon cca 2 minute temp vode je porasla na nekih 40-ak'c ali i to je premalo jer izmjenjivac ima samo 3 litre kapaciteta i kako bi se ugrijao ako bi ja svake 2 minute poslao 3 litre vode u sistem?

Koliko vidim na fotki broj 5, Djuro, polazni vod bi bio gornji, jer je tu izlaz izmjenjivača sa donjeg kraja spirale (fotka 10), a cirkulaciona pumpa je dakle montirana na povratnom vodu?
Još bi bilo bolje da si priključak polaznog voda (izlaz iz izmjenjivača), izveo odmah na donjem dijelu, umjesto da si ga "vukao" gore ravno duž spirale, gdje imaš povećanje temperature od ulaza (gornji dio izmjenjivača) prema dolje (donji dio izmjenjivača), kojeg si onda ponovo "vukao" prema gore i izgubio dio preuzete topline.
Ako je izmjenjivač spojen da mu je cirkulaciona pumpa u polaznom vodu, onda Ti ne odgovaraju priključci polaznog i povratnog voda na izmjenjivač.

[Zorans]

Pozdrav ljudi, 

već neko vrijeme pratim ovaj forum iz vana. Posebno me zanima primjenjivost ovih Raketa za centralno grijanje (rocket stove). Imamo kuću na 2 kata i masu radijatora, naravno da to srče drva ko u priči (čak i do 15-20 m2). Pa evo da i ja doprinesem razvoju teme i pronalasku riješenja.

Naletio sam na jedan video, pa me zanima što mislite kako je to primjenjivo i dali išta pomaže ovaj video. Lik objašnjava kompletan sistem kako dobit vruću vodu iz raketne peći upotrebom starog el. bojlera (s otpada).

U videu možete vidjeti Sheme, skice, objašnjenja i pregled izrađenog grijača u funkciji. Iako je on to izradio pod zemljom na podu, čini mi se isti princip primjenjiv u garaži ili nekoj pomoćnoj prostoriji u stanu.

PS: nikako nemogu nać youtube forum kod da odmah prikaže video direkt u mojoj objavi.

[Nikola]

PS: nikako nemogu nać youtube forum kod da odmah prikaže video direkt u mojoj objavi.

Dobrodošao na forum! Video ti se nije prikazivao na forumu jer sada linkovi sa youtube-a započinju s "https", a forum ih prepoznaje samo kad započinju s "http". Dakle, iz linka jednostavno izbaciti taj nepotrebni "s".

[ppsupercop]

pozz.
Vidim da je tema zamrla...
Ako nekog zanima,negde 12-13,idućeg meseca idem kod čoveka koji je rešio problem sa raketnim kotlom.....Greje nekih cca 100 kvm.
pri tome troši nekih 20 kg peleta za 15 sati rada...
Ja mu donosim tzv.''sečku''-seckano granje i nekoliko komada briketa ''sa rupom'' da isprobamo,a on će razviti u samogradnji pirolitički kotao jer su ti briketi idealni za tako nešto....
Ako nekog zanima,neka se javi, a ja se javljam sa detaljnim informacijama!

[tomica83]

ima li kakvih novosti?

[tomica83]

Pozdrav dobri ljudi. Da ne otvaram novu temu ovdje ću s vama podijeliti svoju ideju o grijanju na raketnu peć. I želim napomenuti da sam laik i ako napišem nešto nelogično i netočno molim vas da upozorite na to.

Dakle, ideja je koristiti raketnu peć za podno grijanje za cca 200 kubika prostora i za pripremu potrošne sanitarne vode. Kao što vidite na slikama dimovodne cijevi bih provukao od peći koja bi bila u hodniku kroz špajz i do priključka na dimnjaku (fi 200) koji se nalazi u dnevnom boravku gdje bi napravio malu klupicu da žena na njoj može grijati dupe. Ukupna dužina cijevi je 375 cm pa bih na njih namotao bakrene cijevi. Recite mi kojeg promjera cijevi bi trebale i koja bi bila potrebna dužina namotaja da zadovolji potrebe za grijanjem i sanitarnom vodom.





Koja bi bila dimenzija peći, ne znam, ovdje sam ju konstruirao da bude vanjskih dimenzija 70x70x135 + ložište 40x40x65. Uzidao bih siporexom 12.5 cm i s nutarnje strane obložio kamenom vunom obloženom alu folijom. Od gradnje dimnjaka mi je ostalo nekoliko šamotnih cijevi pa to iskoristio za heatriser kojeg bi također izolirao kamenom vunom obloženom alu folijom. Napravio bih nekakvu izoliranu kapu za peć koja ne bi dozvolila da toplina ide van peći, a peć bi čistio kroz vratašca od naprijed. Također bi napravio klupice za dimovodne cijevi od siporexa i isto s nutarnje strane izolirao da ne emitira toplinu naročito u špajzu, dok bi ovu u dnevnom boravku napravio na isti način osim što bi kao poklopac stavio granitnu ploču.











Kolika bi trebala biti akumulacijska posuda također ne znam, ovdje sam ju konstruirao promjera 60 cm visine 170 cm što je cca 500 litara zapremnine. Da li bi peć mogla zagrijati toliko količinu vode isto ne znam, kao niti od kojeg materijala bi trebala biti i da li bi i nju trebao izolirati, ali zato imam vas da me savjetujete što dalje. Stavio bih također i električne grijače da ljeti mogu zagrijavati vodu. I za kraj ću napomenuti da je kuća građena 2020. i da su goli zidovi tako da za modifikacije i kombinacije ima prostora. I naravno da mi je jasno da bi trebalo danas sutra izolirati pod, tavan i vanjske zidove, no to se podrazumijeva bez obzira na koji način se grijemo.

Toliko za sada, komentirajte ako želite. Hvala.

[tomica83]

Jesam mu miša, gdje su slike?

[andjelkoasa]

Već su bile rasprave o omatanju dimovodnih cijevi sa bakrenima u svrhu zagrijavanja fluida.
Uglavnom je zaključak da je kontaktna površina premalena za ikakve ozbiljnije rezultate.
Jedino možda upotrebljivo rješenje bi bilo da dimovod prolazi direktno kroz manji rezervoar i direktno zagrijava medij/vodu a onda se iz tog 'grijača' voda distribuira u glavni rezervoar gdje se koristi u nekakvoj vrsti spirale kao grijač koji onda zagrijava veliku količinu vode u sistemu za grijanje.
Tu je problem iz kojeg materijala bi bio napravljen da izdrži temperature sagorijevanja i ima što manje problema sa toplinskim rastezanjima u odnosu na taj 'rezervoar' oko njega. Možda bi se tu mogla koristiti neka iskustva iz prehrambene industrije oko vrste upotrijebljenih materijala.
Drugi je problem na kojoj udaljenosti od rakete bi bio jer ukoliko previše ohladiš plinove onda raketa otežano radi.

Heatriser od šamotnih cijevi je isto problematičan, nisu predviđene za toliko visoke temperature koje se stvaraju u raketi.

[tomica83]

Pronašao sam zanimljiv video, raketa za podno grijanje pa si malo pogledajte.

A što se tiče materijala za izradu "bojlera" kroz koji bi prolazila dimovodna cijev to bi mogao biti nehrđajući čelik. A sada koja kombinacija elemenata, to ne znam, nije mi struka. Pronašao sam zanimljiv link o tome pa ako ima ovdje metalurg neka nam malo pojasni.

https://www.azom.com/article.aspx?ArticleID=1175

[tomica83]

Evo na brzinu da podijelim dok sam na pauzi što sam danas saznao.

Javio sam se nekakvoj firmi što prodaje inox asortiman pa su mi rekli da bi se trebao koristiti inox oznake 1.4841. E sada, na brzinu sam proguglao par trgovina da vidim da li imaju cijevi i panela pa nitko nema u ponudi 

Evo link sa karakteristikama

http://www.metalcor.de/en/datenblatt/59/

[andjelkoasa]

Huh, opet vrijedi ona stara: Svaki cigo svojeg konja hvali. Takvi su trgovci.

Iz onog prvog linka na azom.com sa opisom karakteristika sam izvadio ovo:

Because sigma phase embrittlement is a serious problem with the high silicon grade 314, this is now unpopular and largely replaced by high nickel alloys or by stainless steels resistant to sigma phase embrittlement, particularly 2111HTR (UNS S30815).

Znači, po njima AISI 314 ima najlošije karakteristike kod visokih temperatura za tu neku 'sigma phase'.
Najboljim su ocijenili 2111HTR (UNS S30815) a još je prihvatljiv AISI 304

Jedino nisam prokljuvio podatke za toplinsko rastezanje jer tamo nisu naveli pojedinačno po standardima nego za grupe po kemijskom sastavu.
Jedino je za primjer stavljen baš 304 kod kojeg se štap duljine 3 m grijan od 20⁰C do 200⁰C rastegne 9.3 mm

Tu bi nam trebao baš metalurg da malo bolje pojasni.

[TB]

da li planiraš odvojene spremnike za grijanje i prv?

ja bih možda kompletno izolorao metalni spremnik od plinova. Recimo iznad heat risera je šamontna ploča 2cm na kojoj leži spremnik i voda se kuha kao u loncu. Kamenu vunu ne bih koristio za izolaciju zbog ljepila koje se raspada iznad 200C.

[frchlopeer]

Pozdrav ekipa, netko na vrijeme a netko nakon deset godina se sjeti nečega ;-)
Već dugo tražim po netu opciju za ugradnju raketne peći na centralno grijanje, ili ugraditi raketnu peć u postojeću peć za centralno grijanje na drva, ili na ložu (imam obje peći spojene na centralno grijanje s kojim se griju dva kata kuće putem radijatora). Imam i spremnik za toplu vodu od 180L.
Razmišljam o kombinaciji raketne peći i možda pufera od nekih 800L kao nadogradnji postojećeg sustava.
Najviše mi se mota po glavi opcija da izgradim raketnu peć koju bih integrirao u postojeću peć od lože ili u Viadrusovu na drva, a ne dodavao posebnu raketnu peć uz ove dvije. ma može i to recimo (maknem ovu od lože).
Kod obje peći nailazim na prvi problem, a to je da im je izlaz dimovodne cijevi u gornjem dijelu ložišta a kod raketne bi trebao biti dolje za najveću učinkovitost.
Ne znam ima li ovdje nekoga sa sličnim iskustvom/idejom, pokušajem?
Hvala!