Raketna peć za keramiku?

[Nikola]

M2, spominjao si solarnu peć za keramiku. Što kažeš na raketnu? Rocket stove razvija u ložištu vrlo visoke temperature. Tom se toplinom ne smijem grijati, odnosno hladiti ložište, ali tu smije stajati komad gline? Peć koja bi bila građena baš za te potrebe sigurno bi morala biti veća od onih za grijanje kuće, možda i bolje izolirana, sa nekim izmjenama u dizajnu, ali mislim da bi se teoretski mogla ispeći keramika na drva?

Naravno, otpadna toplina se onda može iskoristiti za krušnu peć, grijanje stana ili nešto drugo. Samo ne znam ništa o keramici. Koji element raketne peći bi joj mogao smetati? Pepeo? Veliki protok zraka? Nemogućnost precizne regulacije?

Ako bi u raketnoj peći mogli peći keramiku, onda bi mogli raditi i djelove za nove peći. Pogotovo ako imamo glinu u dvorištu. Održivost do jaja

[m2]

Zašto ne dvije ložišta jedan pored drugoga a između prostor za pečenje gline?
Kad se prostor za pečenje ugrije.....

[Nikola]

Sad razmišljam, možda nešto tipa ovog običnog rocket stovea



samo puno veće, i onda gore u cijev kuda šiba vatra staviti nešto kao ona mrežica za fritezu? Hmm, na čemu mora ta keramika stajati, i kako se ne zalijepi?

Ja razmišljam i da ispečem to kamenje koje imam posvuda, "laporovit vapnenac". Ponaša se kao okamenjena glina, sastav jest glina+vapnenac, pa se nekako nadam da bih pečenjem mogao dobiti pravi kamen.

[m2]

Sad razmišljam, možda nešto tipa ovog običnog rocket stovea



samo puno veće, i onda gore u cijev kuda šiba vatra staviti nešto kao ona mrežica za fritezu? Hmm, na čemu mora ta keramika stajati, i kako se ne zalijepi?

Ja razmišljam i da ispečem to kamenje koje imam posvuda, "laporovit vapnenac". Ponaša se kao okamenjena glina, sastav jest glina+vapnenac, pa se nekako nadam da bih pečenjem mogao dobiti pravi kamen.

Ako dolaziš u nedjelju do Ingrid mogli bi pogledati kako izgleda peć za keramiku iznutra?

[Nikola]

Neću moći, jer imam neki dogovor koji ne mogu pomaknuti. Pogledaj ti ako bude prilike, pa ti možda padne kakva dobra ideja. Viditi ćemo se sljedeći put, možemo nagovoriti Ingrid na radionicu gradnje peći i to materijalom koji nađemo tamo oko kuće.

[Tom]

neznam na koliko se peče obična keramika, znam da se keramičke pločice peku na 1600 celzija, to je puno i za raketu..

[Dzionik]

Obična keramika ide već od 800 tako da može da se napravi od rakete.

[dalinex]

Ispravak oko pločica. Porculanske pločice ali i drugi porculani, tanjuri, šalice, neki dijelovi za elektronske sklopove se peku na temp. od oko 1100 - 1200 C. Sve iznad toga mora biti posebno obrađena bijela glina - primjena kod izrade kirurških noževa i pločica koje pokrivaju Space Shuttle.

Crvena glina, koju narod zove ilovača, zaista se peče na nižim temperaturama, idealna je oko 850 - 900. Iznad toga se jako stisne, i to su one stare ciglice koje povremeno vidite - tamno smeđe ili gotovo crne. Najčešće su i iskrivljene jer je ilovača izgubila svoja elastična svojstva.

Postoje i druge boje glina, to sam vidjela kada sam kopala dubinski bunar, sivo plava, dosta tvrda i ne tako masna ... pitanje je na kojoj bi se to temperaturi ispeklo, trebalo bi testirati.

Šamot - nema azbesta. Radi se od bijele, kaolinske gline koja se miješa sa već pečenom bijelom glinom, mljevenom, zato ima takvu blagu hrapavu strukturu i može izdržati visoke temperature. Šamotne cigle i ploče kao i nosači se koriste u keramičkim pećima, tj. od njih se izrađuju keramičke peći. One na struju imaju u sebi volfram - vanadij žice ugrađene u cigle, a one na plin, dakle gdje su plamenici na dnu peći, nemaju u sebi ništa - drugim riječima ako se postavi ložište na dno, a peč podigne na čelične noge, sa podom od šamotnih cigli, dobivate klasičnu keramičku peć koja ima mogućnost oksidacije i redukcije (dovođenja kisika i gubljenje kisika) - ovo nije bitno za samo pečenje ali jest ukoliko nešto glazirate.

Kineska kultura poznaje tzv. Tunelske peći. Princip je slijedeći: na nizbrdici se izgrade niz kupola za pečenje, time da ona najniža, na dnu služi kao ložište - time topli zrak putuje prema gore i zapravo peče sve postavljene predmete. Pa ako netko ima nizbrdicu ili ako vam je lakše, poslažite cigle i lijepo krenite u posao --> http://steampunkinclay.blogspot.com/2012/04/fantastical-amazingness-that-is-pit.html

Netko je pitao za glinu – da li će se zalijepiti – neće. Glina se mora sušiti barem 7 dana, lagano uz prekrivanje i otkrivanje, i kada promijeni boju, postane svjetla i tvrda, kao da je pečena, onda je spremna za pečenje. Sa glaziranim predmetima je druga priča, jer glazura je zapravo staklo sa pigmentima u prahu, koje se na temperaturi tali i postaje viskozno, curi, pa je potrebno paziti dno predmeta jer se tu najčešće slije i zalijepi za podlogu.

Ono što je važno za glinu – pazite da ne dođe u dodir sa vapnom. Kuglice i čestice vapna kod pečenja gline mogu izazvati eksploziju stjenke predmeta, jer je vapno hidroforno ...

Nije mi poznato zašto se miješa ilovača sa slamom, moguće se time dobiva više zračnog prostora nakon nekoliko pečenja što onda služi za bolju izolaciju i duže održavanje temperature. Gledala sam blog one prekrasne Zmajske peči i sada me zanima gdje mogu nabaviti ilovaču. Tražila sam po Internetu nekadašnju tvornicu u Petrinji, jer je to bila jedna od najkvalitetnijih crvenih glina, no bez sreće.

Ako netko zna gdje ima nabaviti gline u okolici Zagreba (kloštar Ivanić – Vrbovec) neka mi javi – biti ću zahvalna.