Prvo čestitke svim ponosnim vlasnicima RMH peći i hvala svim članovima na susretljivosti u savjetima za gradnju RMH. Međutim, proučavajući raznrazne postove i gledajući miljun klipića s jubitoa nekako mi fali jednostavno objašnjenje kako napraviti RMH, odnosno čemu treba posvetiti pozornost da RMH radi kako je i zamišljeno. Nažalost nisam pronašao knjigu od Ianta o RMH, stoga mi dopustite da nekako saberem sve podatke do kojih sam došao, pa ako što pogriješim, svakako me ispravite. Isprike na dugom postu i hvala na strpljenju...
Cilj:
a) RMH troši 2x manje ili čak još i manje drva u usporedbi s običnom pečicom. I ima termoakumulacijski efekt, što znači i da bez izgaranja drva može dosta dugo emitirati toplinu i grijati kuću
b) osim za grijanje, može se koristiti i za kuhanje, te uz dovitljiv dizajn i za grijanje vode (umjesto bojlera)
Princip rada:
a) izgara drvo na vrlo visokim temperaturama (i do 1000C) pri čemu dolazi do reizgaranja raznih plinova koji inače ostanu neizgoreni u običnoj pečici na drva, čime oslobađa maksimalnu energiju iz drva. Uz to producira vrlo malo pepela, a i povratni dim je skoro pa nemoguć.
b) dizajn se oslanja na ložištu koje je izvedeno u obliku slova L gdje se na dnu pale drva, a zahvaljujući uzgonu, vatra i plinovi idu ogromnom brzinom kroz vertikalnu cijev katkad nazvanu i heatriser i pri vrhu cijevi plamen može doseći temp. i preko 1000C. Otuda i naziv rocket..
c) okolo heatrisera se uobičajeno postavlja metalna kanta koja sve te plinove vodi nadole prema dimovodnim cijevima (dimnjaku), ali i koja preuzima i glavnu toplinu izgaranja i direktno je emitira u prostor, a sama površina kante može poslužiti za kuhanje.
d) oslobođeni vrući plinovi se vode iz metalne kante kroz duge dimovodne cijevi (i preko 10m) koje mogu biti položene i horizontalno i oko kojih se stavlja termoakumulaciona masa, uobičajeno u obliku klupe, koja akumulira toplinu (obično se koristi coob) i polagano je emitira kroz duži period.
Detalji izrade (ovo mi je najvažnije, pa molim korekcije ili odgovore na pitanja):
a) sama RMH može biti teška i do tone (ako ima klupu), stoga je dobro pripaziti kolika je nosivost podloge. Zbog istog razloga, cementiranje i lijevanje komponenti je možda najbolje raditi na licu mjesta.
b) prvi korak je izrada ložišta i odabir glavnog poprečnog presjeka ložišta koji u biti definira snagu RMH-a. Što veći presjek, veća snaga. Pod presjekom se podrazumjeva otvor za ubacivanje drva (feed tube), presjek izlaza iz ložišta na koji se postavlja cijev heatrisera, odnosno sami presjek cijevi heatrisera. Obično se kao mjera uzima promjer cijevi heatrisera, pa imamo sisteme od 120cm, 150cm, 200cm koji označavaju promjer cijevi heatrisera (unutrašnje stijenke).
c) kako ložište i heatriser trpe ogromne temperature na kojima svi ne-vatrostalni elementi najčešće pucaju, to dvoje je potrebno izraditi od termoizolacijskog i postojanog materijala. Uobičajeno se ložište (donji dio slova L ili J) radi od šamot cigli, ali postoji opcija i lijevanja smjese u prethodno izrađeni drveni kalup (koji kasnije sagori) od perlita i vatrostalnog cementa. Moguće smjese su: perlit/vatrostalni cement u omjeru 10:1, perlit, porculanska glina, vatrostalni cement u omjeru 10:10:1 ili korištenje vermikulita umjesto perlita. Uz dodatak malo vode, jasno. Ako se koriste šamot cigle onda se mora koristiti vatrostalni mort ili vatrostalni cement kao mort za lijepljenje cigli. Uobičajena metoda je da se zazida ložište od šamot cigli te se ono dodatno obavije odnosno salije u termoizolacijsku smjesu debljine do 10cm. Slično se radi i s heatriserom gdje se cijev heatrisera (obično metalnu) obloži termosmjesom od 5-10cm deblijine na način da se cijev okruži s cijevi većeg promjera i onda se prostor popuni termosmjesom. Druge opcije za heatriser jer korištenje šamotnih cijevi ili šamotnih kocaka gdje je onda heatriser u obliku kvadrata (nije kružni). Pošto plinovi vrtložno idu prema vrhu kroz heatriser, korištenje kvadrastog oblika heatrisera je manje efikasno. Bitno je isto paziti na podlogu i podnožje ložišta da bude dobro izolirano od poda da velika temperatura ne ošteti pod. Podrazumjeva se da je potrebno dobro izolirati ložište, tako da jedini otvori budu oni gdje je otvor za ubacivanje drva i vrh heatrisera. Uobičajena visina heatrisera je oko 50cm pa više. Pitanje: koja je optimalna visina heatrisera s obzirom na promjer?
d) metalna kanta kojom se pokriva heatriser kupi glavnu i emitira glavnu toplinu te vodi plinove dole na otvor gdje se spajaju cijevi. Taj otvor je preporučjivo staviti na istoj visini kao i samo ložište. Stoga se obično metalna kanta postavlja na cigle (mogu i obične jer je kod odvoda plinova temperatura puno manja (40-50C) kako bi se lakše izveo taj otvor i lakše regulirala visina kante. Metalna kanta je šuplja s jedne strane, s druge strane ima ploču (znači bez poklopca je). Strana s pločom ide gore..jasno. Najvažnije u cijeloj priči je da se dizajnira da prostor između vrha heatrisera i gornje ploče metalne kante bude između 3-5cm.
Promjer kante je obično oko 50-60cm. Podrazumjeva se dobra izolacija kante kako dim ne bi izlazio van peći. Katkad se kanta ostavi nepričvršćena, da se može demontirati jer je moguće da treba nešto mijenjati ili popravljati, a i radi čišćenja od pepela. Inače se uobičajeno pola kante zalije u coob, termoakumulacionu smjesu kako bi se što više topline 'uhvatilo' i akumuliralo..
e) dimovodne cijevi se postavljaju horizontalno, ispod buduće klupe, te se naknadno oblažu termosmjesom (klupom) koja akumulira toplinu. Ovdje se uobičajeno koristi coob smjesa, ali bez slame jer slama ima termoizolacijska svojstva. Coob s slamom se koristi samo u zadnjoj fazi izrade termoakumulacione klupe. Coob je obično mix gline i finog pijeska u omjeru 1:2 ili 1:3 uz malo vode . Ako se koristi obična zemlja potrebno je ispitati sadržaj zemlje (koliko ima već gline i pijeska) i tome prilagoditi omjere. To se uobičajeno radi da se zemlja otopi u staklenu teglu, dobro promiješa i prouči koliko svaki sloj ima taloga... Najvažnije je da dimovodne cijevi budu istog presjeka kao i heatriser, odnosno ložište, te da imaju otvore za čišćenje pepela. Ovi otvori su inače hermetički zatvoreni, a kad se čisti RMH onda se otvore i usisivačem se posisa pepel. Isto tako je dobro da kod dugih sistema cijevi izlaz prema dimnjaku bude kraj same metalne kante koja se jako grije i koja onda jednim dijelom grije i dimovodnu cijev i tako pospješuje inicijalno strujanje plinova. Za cijevi je najbolji odabir aluminij, ali je preskup. Emajlirane su najgora opcija. Bolje su okrugle i što glađe kako bi plinovi i pepel što lakše izlazili i strujali kroz sistem.
Nabavka materijala i cijena:
a) šamot cigle su najskuplji dio priče. cigla 5cm debljine je preko 20kn, a za ložište ih treba bar 30-40 po mojo procjeni. Zato se obično koristi lijevana termoizolacijska smjesa bez šamot cigli ili samo s onim najtanjim od 2cm, ali je potrebno izraditi kalup.
b) dimovodne cijevi, za dimnjake su isto relativno skupe od 80 do 120Kn/m. Najbolje možda kod limara izraditi po narudžbi ili umjesto cijevi sam zazidati kvadratni dimovodni kanal, dimnjak, jeli, ako se ima viška cigli. Pošto su ovdje temp. vrlo male i dimovodni kanal je i tako izoliran unutar coob termoakumualacione smjese, nema nekih specijalnih zahtjeva za materijal. Iako je kvadratni oblik inferioriniji u odnosu na kružni.
c) vatrostalni cement i mort su isto relativno skuplje stvari, ali se ne troše puno u izradi RMH-a
d) cijev za heatriser može biti od šamot cijevi, što je skupa ali i elegantna opcija ili od željeznih ili bilo kakvih cijevi, iako je možda bolje uzeti malo veći promjer ili stavljati deblju termoizolaciju, jer je moguće da heatriser cijev jednostavno bude uništena od topline. U principu, koliko sam vidio kod RMH obično nastrada heatriser i metalna kanta jer tu se puca vatra ogromnom brzinom. Uobičajeno je pucanje materijala..
e) dok su svi elementi lako dobavljivi, vermikulit i perlit se relativno teško nabavljaju. Uglavnom pogledati na prošlim postovima za linkove.
f) cijena RMH sustava bi mogla biti od 2000Kn pa na više. Ali ako se štedi na cijevima ili koriste druge opcije, to se da sniziti.
Grijanje vode (moja ideja): bi li imalo smisla napraviti mini RMH koji bi služio samo za grijanje vode u bojleru. Znači RMH koji na vrhu metalne kante gdje je heatriser ima bojler doslovno nasađen, sve zaliveno u coob i nema dugi sistem cijevi. Pitam se jeli to pravi smisla,?
Pitanje iskusnijima: da li je ovaj moj opis gradnje i funkcioniranja RMH točan i ima li kakvih važnih detalja na koje još treba paziti prilikom gradnje ili sam negdje pogriješio u opisu?
Tema: Rocket mass heater (Pročitano: 62400 puta)
