Ugradbeni kamini iskustva

[sime]

Evo mojeg iskustva sa kaminom. Imam ugrađeno loziste uniflame 700 iz baumaxa. Sve sam sam radio. Dimnjak je inox fi 200 direkt iz lozista na krov bez koljena. Dug je 6m. Odlicno vuce i mislim da cak i previse. Zao mi je sto nisam stavio dimovdnu cijev sa zaklopkom mada ne znam kako bi je izveo kad je kamin oblozen knaufom. Lozim vec trecu godinu, tema me zanima i proucavao sam je puno i stekao podosta iskustva pa cu prenijeti svoja iskustva i poboljsanja koja sam napravio. Sad mogu reci da imam slozeno grijanje puno bolje od profesionalnih firmi koji se time bave i koji masno naplacuju. Loziste je bilo jako jeftinu tada u baumaxu misli 2800kn. Nije na centralno nego samo za prostoriji u kojoj se nalazi. Loziste sam u pregradni zid ostave i od iza oblozio knaufom koji je izoliran kamenom vunom sa alu folijom. Iznad i ispod lozista su stavljene rozete kako sam nasao da inace svi rade. Sve je to funkcioniralo ali tada sam uocio da nije to idelano i da ima mjesta za mnogo poboljsanja. Unutar komore se zagrije zrak preko 150C izlazii na gornju rozetu i udmah ide pod plafon koji se ugrije da ga ne mozes taknuti. To je tavan koji nije izoliran i nastaju veliki gubici. Probao sam taj zrak pod plafonom mijesati sa stropnim ventilatorom. To je bilo bez uspjeha. Tada sam gornju rozetu narocio po narudbi i na njoj se kogu krilca okrenuti prema dolje da puse zrak prema dolje. A na donju rozetu sam spojoo ventilator koji upuhuje hladan zrak sa poda u komoru kkji se zagrijava i kroz gornju rozetu zbog krilaca se ispuhuje prema dolje. Ventilator se spojen sa termostatom koji mkeri temperaturu u komori i kad dode do odredene temperature pali se ventilator i kad padne ispod odrede se gasi. S ovim sam dobio znatna poboljsanja. Nema vise grijanja plafona i temperatura je ravnomjernije rasporedena. Kad se upali ventilator prostorija je za cas ugrijana. Da radin iznova u komoru bi stavio od vrha do dna izoliranu alu cijev i na dnu stavio rozetu za ispuh. Tada bi cijev sa vrha komore vukla vruc zrak a ispuhivala na dnu prostorije sto je puno bolje nego na vrh. Za ovo mora obavezno ici ventilator na usis komore jer tada ne bi bilo prirodnog strujanja. Takkđer se iz komore mogu povuci cijevu u ostale prostorije pa imati neku vrstu centralnog na vruci zrak. Ako bi prostorije bile zatvorene tada bi trebalo ici 2 cijevi jedna za dovod i jedna sa drugog kraja prostorije za odvod zraka. Jer koliko zraka ubacimo toliko mora i izaci. A ako nema odvodne cijevi izaci ce na vrata ili prozore. Taj povratni zrak se moze vratiti opet u komoru kamina i ne treba nikakav rekuperator. To je moja ideja za buducnost ako tko ima dodatne prijedloge neka napise.
Na dalje ako kamin nema poseban dovod svjezeg zraka u loziste u prostoriji u kojoj ae nalazi mora biti dovod zraka. Ja imam u istoj prostoriji i napu na drugom kraju pa je to dovoljno jer je ona probusena na vanjskom zidu.
Izlaz dima u prostoriju nikad nisam imao osim kad se tek upali pa se jos drva ne razgore.
To pripisujem dobrkm cugu dimnjaka. Kako imam veliki cug tako ima i dosta gubitaka pa sam u dimovodnu cijev ugradio turbulatore. Jedan siroki flah sam savio na zig zag i stavio iznutra u dimovodnu cijev. Na taj nacin se vise topline iz dimovosnih plinova prenese na stijenke cijevi. Nije nesto jako zamjetno ali nisam nista niti izgubio.
Druga stvar sto sam primjetio da proizvođaci lozista naprave loziste kao da nisu nikakvo testiranje napravili. Moje loziste je od gusa. Materijal je kvakitetan ali sama konstrukcija nije najsretnija.
Staklo se jako prlja. Proucavao sam i to i skuzi da skuplja lozista imaju sekundarni dovod zraka na vrhu stakla. Hladan zrak se spusta niz staklo i na taj nacin ne da da se staklo zacrni. To je neka vrsta air washa. Moja vrata su skroz zabrtvljena i nemaju dovod zraka za vrha stakla. Tada san probao gornju brtvu na vratima svakih par cm odrezati da loziste preko toga vuce ipak nesto malo zraka koje ce ispirati staklo. Rezultat je neocekivan, dobio sam 70% manje prljanja stakla. Proizvođac je to mogao znatno bolje rijesiti a da i ne poveca znatni cijenu lozista. Također i smatram da je bolje da je loziste sto dublje da manje prlja staklo i manje dimi u prostoriju.

Na slikama mnogih modernih kamina vidite da je loziste oblozeno knaufom ili siporeksom i sve obojano u bijelo. To nikako ne bi preporucio je kako god bilo dobro loziste bije zid ce s vremeni zacrniti. Bolje je okvir napraviti od nekog mramkra koji se lako pere ili od nekog tamnijeg dekorativnog kamena.

Vidim da svi oblazu kamin knaufom. Da li bi se moglo sa samotnim plocama? Tako bi dobili znatno vecu akumukaciju topline poput kalijeve peci.

To su neke moje ideje i iskustva napisana s brda s dola kako mi je padalo na pamet. Mozda nekom moji savjeti pomognu i mozda netko da neki svoj savjet i iskustvo.

[Nikola]

Jedni poznanici su radili nešto slično, samo su cirkulaciju zraka napravili tako da im hladan zrak izvana ulazi u taj međuprostor između ložišta i knaufa, tamo se zagrijava i takav ispuhuje vani, e sad samo ne znam da li ga ispuhuje gore ili dolje. A zrak za ložište se uzima iz prostora. Tako su dobili da je zrak u kući neprestano bogat kisikom jer se upuhuje izvana, a opet dovoljno topao. "Potrošeni" zrak koji u sebi ima mirise, suvišnu vlagu i manjak kisika ali je prilično topao se tek onda koristi za gorenje.

Osobno, volim toplinsku masu pogotovo za objekte gdje se stalno boravi. Da sam u sličnoj situaciji, i ja bih razmišljao o oblaganju ložišta masivnijim materijalom.

[sime]

I ja sam u pocetku imao usis zraka iz vana pa sam na kraju ostavio samo usis iz nutra. Ako ide usis iz vana onda su puno veci gubici. Grijes zrak sa npr 5C na 23C. Kolicina hladnog zraka koji usise ventilator jednaka je kolicini toplog zraka koji izade iz prostorije. To je kvalitetniji zrak jer je svjeziji iz vana ali da ne bi bilo puno gubitaka trebalo bi staviti rekuperator.
Za samo loziste bolje je ako moze da trosi iz vana a ne iz prostorije. Problem je sto ima mnogo proizvođaca i mozes lozista viditi samo ja izlogu nikako u radu. A velika vecina njih nije dobro konstruirana.

Ja ako u buducnosti budem gradio novi zivotni prostor gledat cu opciju obzidavanja samotom. Samo tu dolazi pitanja s cim na njega lijepiti dekorativni kamen ili mramor a da lijepilo ne popuca od vrucine. Takoder spojevi samotnih blokova i susjednih zidova je kritican da ne ispuca.

[sime]

Zanima me jos nesto. Svugdje citam i svi preporucuju kako je vatru bolje prigusiti na zaklopki na dimovodnoj cijevi ako je ima nego na usisu zraka tj na pepeljari. Jer ako zatvorimo na pepeljari vatra gori uz manjak kisika i stvara čađu. Zar nije svejedno gdje smo prigusili na klapni dima ili na usisu na pepeljari? Ako zatvorimo na klapni dima opet vatra gori bez kisika. Da bi kisik usao co2 mora negdje izaci a ne moze jer je klapna prigusena.

[fazy]

Za gorenje, moramo imati:
1. gorivo sredstvo,
2. kisik,
3. temperaturu.

Ako kontroliramo dotok zraka (kisika) do točaka 1. i 3. u ložištu, tada kontroliramo količinu plamena (brzinu izgaranja) i zbog toga je izuzetno važno da je ložište brtvljeno, kako u njega nigdje ne bi mogao ući zrak koji ne želimo da uđe.
Također, potpunim brtvljenjem ložišta, dok ložište ne radi, sprječavamo propuh iz ložišta u dimnjak i time hlađenja grijanog prostora (na primjer noću ili dok ne boravimo u grijanom prostoru).

Klapna dima služi zatvaranju propuha dok ložište ne radi, a djelomičnim pritvaranjem, smanjenjujemo protok dima kroz dimnjak, ukoliko je taj protok prevelik.
Klapna dima nikako se ne može koristiti za regulaciju sagorjevanja (vatre), več ona može pomoći da plamen  iz ložišta malo usporimo (popunimo ložište), kako ne bi odmah izletio u dimnjak.

[sime]

Plamen u lozistu mozemo usporiti i pritvaranjem dotoka zraka kroz pepeljaru. Koja bi razlika bila pritvaranjem dotoma zraka ili pritvaranje klapne na dimovodnoj cijevi? Dosta peci nema klapnu na dimovodnoj cijevi.

[Nikola]

Mislim da se klapna na dimovodnoj cijevi ne preporuča iz sigurnosnih razloga. Ako se nehotice ili iz neznanja zatvori, a noću u peći još tinja vatra, počet će dimiti u prostor i u nekim slučajevima pogušiti stanovnike. Zato se protok zraka u pravilu regulira pritvaranjem usisa a ne ispuha.

Ipak, kada je vani vjetrovito i dimnjak vuče više nego bi trebao, paljenje vatre može biti problematično, a vjerojatno i protok zraka unutar ložišta nije baš kako je dizajner zamislio. Vjerojatno je to smisao tih klapni, da osiguraju normalan "cug" dimnjaka ako je on iz nekog razloga prevelik.

[sime]

Po meni smanjenje propuha se dobija prigusenjem usisa ili ispuha svejedno. Propuh u nekoj prostoriji nestaje zatvaranjem vrata ili prozora.

[Nikola]

Šime, to nije isto. Razmisli je li za auto isto kada mu začepiš dovod zraka ili auspuh.


https://www.youtube.com/watch?v=tzs_NviVGsM#


Svaka peć funkcionira kao zračna pumpa. Nije isto kada pumpi zatvorimo ulaz ili izlaz zraka. Ako zatvorimo ulaz, u njoj nastaje vakuum i ubrzo ona prestaje raditi. Ako zatvorimo izlaz, nastaje visoki tlak i moguće eksplozija.

[sime]

Je slazem se s tobom. U jednom slucaju nastaje potlak u drugom tlak kako u motoru tako i u peci. Ali da li i jednim i drugim dobijamo jednako prigusenje vatre?

[Nikola]

Ja mislim da da u normalnim uvjetima jer se protok zraka jednako smanjuje. Jedino je problem ako poraste tlak u peći onda ona dimi na svaku rupicu, a ponekad i prasne. Moja je prasnula makar nemam nikakvu klapnu za dimnjak i dimnjak se redovito čisti. To mi se desilo prošle godine, nisam bio kući pa ne znam što je bilo. Navodno vatra nekako slabo gorila pa onda odjednom peć napravila BUUM, srećom bez posljedica.

[sime]

Jeli bila pec sa vodom za centralno ili je to samo pec? Jeli ti se to dogodilo u kotlovnici ili u kuci? Prvi put cujem za to.

[Nikola]

Obična peć na kruta goriva bez vode, bez ičega, drva suha ko barut. Sumnjam da je možda punica zakasnila sa ubacivanjem drveta, pa je u već skoro ugašenu peć stavila cjepanicu. To je moralo nekako tinjati, u biti drvo samo isparava a ne gori, kao kad se na plinskoj boci odvrne ventil da plin pušta a ne gori. U određenom trenutku došlo je vjerojatno do paljenja tih plinova u peći uz pojavu sličnu eksploziji. Iskreno, ne znam što je bilo, ali kada vidim ukućane kako barataju s vatrom i kakvo razumijevanje procesa gorenja imaju, vjerojatno se nešto takvo dogodilo.

[Black jack]

Visoka temperatura u peči, dodavanje puno goriva i samim time nemogučnost dimnjaka da "proguta" dim dolazi do povrata kroz otvor za zrak. Dogodilo mi se puno puta u peči za centralno grijanje pogotovo kad se loži sa piljevinom. Nekadašnja Magma 10 je poznata po toj pojavi.