Matičnjak (Melissa officinalis)

[Zelena Vila]

Matičnjak (Melissa officinalis) vrlo je ugodna okusa sličnog limunu. Stari su ga travari nazivali “veseljem za srce” te tvrdili da svakodnevno pijenje čaja od matičnjaka obnavlja mladost, osnažuje mozak i uklanja potištenost.

Švicarski liječnik Paracelsus zvao ga je “eliksirom života”, a i Britanci su smatrali da se u matičnjaku krije tajna dugog života. Navodno je matičnjak bio među redovitim jutarnjim čajevima Llwelyna, princa od Glamorgana, koji je u trinaestom stoljeću živio 108 godina, a John Hussey iz Sydenhama u Engleskoj doživio je 116 godina nakon što je 50 godina doručkovao čaj od matičnjaka s medom.

Danas je matičnjak mnogo manje zastupljen u liječenju biljem, a upotrebljava se u liječenju manjih problema sa spavanjem, nervoze i blagih oblika depresije. Za te svrhe obično se kombinira s drugim biljkama. Španjolsko istraživanje objavljeno 2001. godine pokazalo je učinkovitost matičnjaka u liječenju gubitka koncentracije i hiperaktivnosti kod djece. A iranski pokusi iz 2003. godine pokazali su da uzimanje matičnjaka smanjuje uznemirenost te ublažava simptome kod blage i srednje jake Alzheimerove bolesti.

Matičnjak također povoljno djeluje kod slabih i bolnih mjesečnica, glavobolje i psihičke iscrpljenosti. Često se propisuje za liječenje tegoba s crijevima kao što su usporena probava, oticanje, povraćanje i nadutost. Istraživanja su pokazala i djelotvornost te biljke u smirivanju želučanih grčeva te pomaganju u probavnom procesu. Njemački su pokusi 2001. otkrili da biljni preparati koji sadrže matičnjak blagotvorno djeluju na simptome probavnih smetnji. U narodnoj medicini matičnjak se upotrebljava i za jačanje srca. Listovi matičnjaka dugim stajanjem gube aromu i ljekovita svojstva, a tada ih možete iskoristiti za opuštajuće kupke.

Matičnjak se sadi po vrtovima, a raste i kao poludivlja i samonikla biljka uz plotove, grmlje i živice, često s koprivom. Snažno privlači pčele, zbog čega je vrlo korisna vrtna biljka. Lako se razmnožava reznicama u proljeće i jesen, vrlo je otporan, a katkad se zna i previše raširiti, osobito na ukrasnim kamenjarima.

Berba počinje neposredno prije i u početku cvatnje. Najviše eteričnih ulja matičnjak sadrži u kolovozu. Bere se po suncu i kad biljka nije vlažna. Suši se na propuhu, na tamnome mjestu, u hladu, jer bi se pri povećanju temperature izgubilo eterično ulje. Najčešće se suše cijele grančice, s kojih se potom skidaju listovi, koji se prema potrebi dosuše pa usitnjavaju te čuvaju za pripremu čajeva i drugih ljekovitih pripravaka.

[Vrtlarica]

Baš sam ovih dana napravila jedan pripravak od matičnjaka, namočila sam ga u rakiju 
Moram još neko vrijeme pričekati da to probam 

[Muad Dib]

Mi (moja porodica i ja) ga koristimo tako što nekoliko svežih listova iscepkamo zajedno sa listovima nane/mente i ubacimo u bokal s vodom. Nije potrebna velika količina, svega par listova.
Do ovoga smo došli kada smo se jednom prilikom šetali po prirodi i grickali usput šta smo prepoznavali od bilja.
U flaše smo sipali hladne izvorske vode, dodali listove matičnjaka i mente i uživali u vrhunskom napitku!!!

[Dzionik]

Ja pravim sprej protiv komaraca, matičnjak se izgnječi u pola jabukovog sirćeta sa pola nekog alkohola (vodka ili sl.) Odstoji sat vremena, procedi i sipa neku sprej bočicu. Deluje do sat vremena.

[Harp]

Maticnjak - Melissa officinalis

Maticnjak je dobro poznata biljka, od koje se uglavnom upotrebljava lisce za caj. Cuo sam da ima veze i s pcelama, nesto u vezi matice i mirisa. Ugodno mirise na limun, sto je vrlo zanimljivo, jer odstupa od drugih "smrdljivih" biljki takvog oblika, kao kopriva i slicno (po klorofilu).




Ono sto me je zainteresiralo je sjeme od maticnjaka, a mozda mi kasnije bude interesantna i stabiljka... Sjeme nema nikakvi specificni okus, aromu, vec je uobicajenog okusa, podsjeca na sjemenke chie po okusu, odnosno nedostatku istog. Sjeme se mocenjem u vodi oblozi sluzi, na isti nacin kao sto to rade sjemenke chie, lana i trpuca. Trputac (sjemenke) isto nemaju specificni (aromaticni) okus, i upotrebljavaju se kao dodatak prehrani upravo zbog te sluzi i vlakna, kao i sjemenke lana i chie. Pospjesuju probavu.

Za razliku od lana, chie ili trpuca, maticnjak rodi posve obilato i stalno svake godine, jer je to trajnica snaznog korijena i raskosnog volumena grma. Pomislio sam kako bi bilo dobro unijeti u prehranu sjemenke te biljke, upravo iz razloga sto o njoj nema nikakve brige tokom godine, i urod je siguran i obilan (u odnosu na povrsinu!) Nisam naisao na podatak da se sjemenke vec koriste u prehrani, vjerujem iz razloga sto je biljka korov i lako se odrzava. Danas ciljanim skupinama potrosaca sve mora biti ekstravagantno iz dalekih podrucja, s obiljem aroma.

Na slikama se nalazi zelena kadica (40x80cm), dupkom puna maticnjaka od svega 3 ili 4 snazna grma, koji su pokrili povrsinu od ukupno oko 1m2. Jos nisam ni pazio da na vrijeme oberem stabiljke, vec sam ih ostavio da sigurno budu suhe, pa tek onda vrsio. Da se obrati malo paznje, siguran sam da bi se i veca iskoristivost mogla dobiti.
Koristio sam visokotehnoloski hi-end uredjaj za vrsenje, prikazan na slici, a produkt sam sijao na kuhinjsko sito rupica oko 2-2.5mm, tako da je vecina sjemenki prosla, a vecina lisca ostala. Dobio sam oko 300g sjemenki.

No, postoji jedan problem za primjenu u prehrani, a to je sto tu ima i ostataka lisca, peteljki i ono najgore - pijeska. Izgleda da zbog same konstrukcije biljke i vrsenja cijelih grana, zrnca pijeska koja su dospjela u 'pazuhe' zbog kise i vjetra, se isto tako pridruze sjemenkama, i tesko ih je izdvojiti, jer imaju slicni volumen, oblik ili masu.
Ali vec cu pronaci neki nacin da se to izdvoji, samo je pitanje vremena

[Dzionik]

Raspitaj se ti dobro pre nego probas da jedes to na veliko. Moguce da i seme ima jedinjenja zbog kojih je maticnjak lekovita biljka, a previse toga moze da bude i opasno.

[Zelena Vila]

Meni ovo ne izgleda kao sjeme matičnjaka.

[Nikola]

Kako je završila ova priča sa sjemwnom matičnjaka? Gdje bi se mogle naći samonikle biljke, kada ih je najlakše prepoznati? Djeluje mi jako privlačno, možda kandidat za šumski vrt ili negdje oko njega, ali ne poznajem još tu biljku dovoljno da ju presadim odnekud.

[Harp]

Prica je zavrsila tako da sam zastao na projektu uredjaja koji bi s sigurnoscu mogao odvojiti te sjemenke od zrnja pijeska... inace mislim da je ideja za konzumaciju dobra, nemaju nikakvi intenzivan okus vec su slicne chia sjemenkama. Kada ih se natopi u vodi, formiraju sluz oko svake sjemenke isto kao chia ili lan. Ipak, za razliku od potonjih ovo je trajnica sto je ogroman plus i mislim da bi bilo super za posipati na peciva poput maka... ili mozda za klice.
Znade se naci samonikla uz naselja, raste kao manji zbunj visine do pola metra, listovi imaju ugodan karakteristican miris na limunovu koru ako ih lagano protrljas.

[m2]

Na "pfaf" nema ništa o tome da su sjemenke jestive samo lišće:
https://pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Melissa+officinalis
...za klijanje ne treba "čistiti pjesak", mlade biljke sa prvim listićima bi trebale biti jestive ?

[Harp]

Na "pfaf" nema ništa o tome da su sjemenke jestive samo lišće:
https://pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Melissa+officinalis

Ne pise niti da su otrovne... 

...za klijanje ne treba "čistiti pjesak", mlade biljke sa prvim listićima bi trebale biti jestive ?

Kod klijanja sjemenki, jede se cijela biljka prije nego razvije lisce, dakle samo tik dok proklija.
Mislim da opcenito hrana treba biti vrlo cista od pijeska, jer na poslijetku kada zagrizes zrnce kamencica ti prisjedne sve ako i ne pukne zub...
Klice koje se stavljaju na klijanje, prvo ispustaju glavni korijen s mnostvom finih bocnih dlacica koje mogu zadrzati zrnca pjeska u sebi ma koliko god ispirao.
Tako da svakako treba pronaci nacin da se pijesak s sigurnoscu ukloni dok je sjeme suho. Kod psenice je lako, prosije se na sito od 1.5mm i eventualni pijesak propadne a psenica ostane. Ovo maticnjaka je velicine kao zrno maka, ali duguljasto, pa se ne moze pjesak odijeliti sijanjem, mislim da bi trebali kompleksniji strojevi, prvo separacija po opsegu, a onda separacija po masi propuhivanjem...

[m2]

Pjesak bi trebao biti teži od sjemnki => ako se razmuti u vodi sjemenke bi trebale ostati na povšini a pjesak završiti na dnu ?

[Harp]

Sjemenke tonu na dno, i odmah se pocne formirati sluz oko svake, za par trenutka imas pola case "gela"... to vise ne mozes ni iscjediti jer sluz odmah zacepi cjedilo. Oko svake sjemenke je zarobljeno oko pola kapljice vode, tako da je i susenje otezano.

Tu pojavu sluzi sam primjetio kod lana, chie, maticnjaka i trputca.