Novi Postovi

1

Politika, ekonomija / Drustveni ugovor

« Zadnji post od Harp u 18 Ožujak, 2025, 22:59:40 »

Drustveni ugovor


Povremeno pratim jedan kanal koji obradjuje teme vezane uglavnom za postupanje policije, pitanja prava i nepravde, a u zadnje vrijeme obradjuje i ostale drzavne sluzbenike.
Od nedavno, mozda prije kojih mjesec ili dva, James je potpuno promjenio, odnosno uveo novi format svojih videa. Posto ima mnogo iskustva, i ima svoju yt publiku, odlucio je da "okrene plocu" i da on u ulozi autoriteta, direktno, s istim stilom pitanja, postupanja i zakljucka vodi istragu "za svog sefa", odnosno da "samo radi svoj posao".

Brian Gets Combative During Cringy Investigation

Taj video me podsjetio na tzv "drustveni ugovor", jednu potpuno nebitnu i bezveznu sitnicu, koju svaka moderna drzava (mrmljajuci u bradu) spominje u svom temelju - kao teoriju po kojoj se smatra da je svaki covijek svjesno i svojom voljom usao u odnos prema drzavi i pritom postao podanik...
Makar je ta teorija unutar samog temelja drzavnog poretka, unutar koncepta drzave ni ne postoji neka druga alternativa, tako da se cak ni nema sto drugo odabrati kada bi se i moglo birati. Naime, bilo koja druga alternativa predstavlja izrazitu i direktnu opasnost za poredak i odmah mora biti ugusena po bilo koju cijenu.
Sjecate li se Otoka Ruze u medjunarodnim vodama sto je Aljosa pisao?

U pdf dokumentu MUPa "Policija i gradjani", navodi se ni manje ni vise - u jednoj recenici - sve sto je potrebno prosjecnom gradjaninu da shvati kako je usao u odnos prema drzavi, i zasto je podredjen. I to pise samo s svrhom da pise, ne i da objasni ili obrazlozi. Medjutim, ne spominje se koja je prava time pojedinac "svojevoljno napustio", kada i pod kojim uvjetima ili sto, koliko i cega ce za to dobiti natrag od drzave. Nije naznaceno ni gdje se moze pregledati, revidirati taj ugovor, provjeriti da li se drzava pridrzava svog dijela, i posebno - koji su uvjeti za raskid, izlazak iz toboznjeg odnosa radi bilo kojeg razloga.
Nebitno. Nemojte se time opterecivati, bitno je da se sve smatra jasno...
napisano. Dalje cemo lako... imamo vecinu koja ne razmislja na svojoj strani.

Drustveni ugovor seze od filozofa 17 stoljeca, nekih koju su bili vise istaknuti, i u danasnjim sustavima su implementirani najgori dijelvi od svakog od njih. Dakle, ako je Hobs imao totalno lude ideje i zakljucke u jednom dijelu, i super ideje u drugom, uzete su se u obzir samo onaj dio koji daje moc drustvu a tlaci pojedinca, isto kao i od ostalih filozofa.
Bas su dali svoj doprinos, hura... Taj miks svega po malo nazivamo danasnjom demokracijom. Drustvo je i prije toga bilo klasno podijeljeno i tu se nista nije promjenilo, sto znaci da su se pravila drugacije odnosila prema odredjenim "utjecajnim" ljudima i korporacijama, drugacije za "gradjanstvo", i potpuno zamagljeno i razlabavljeno za drzavne sluzbenike.

I jedna zanimljivost... drustveni ugovor (dakle, pod istim nazivom) se sklapa od osnivaca prema drzavi kada osnujete neko novo trgovacko drustvo... samo je to konkretni dokument, isto temelj drustva.

Malo linkova i propagande...
https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tveni_ugovor
https://www.enciklopedija.hr/clanak/drustveni-ugovor
https://platos-eu.org/hr/services/prava-i-odgovornosti-drustveni-ugovor-tko-me-natjerao-da-potpisem-drustveni-ugovor/

2

Priprema i konzerviranje hrane / Odg: Rucak u 5: susenje, dimljenje i konzerviranje mesa

« Zadnji post od andjelkoasa u 18 Ožujak, 2025, 20:48:38 »

U vezi boje mesa ne znam, moj špek je malo crveniji što se postiže dodavanjem malo šećera u rasol. Čini mi se da si malo predugo sušio, dosta je velika razlika u težini svježeg i suhog. Zato je i jače slano. A i plećka je krto meso sa malo masnoće pa je i to doprinjelo. Mi takav problem rješavamo tako da kad idemo jesti uzmemo i malo bijelog špeka (sapunara), mladog sira i luka pa se onda u kombinaciji slanost taman uklopi.
Susjed je stavio 2 kilograma češnjaka na 20 kg špeka i kod njega se češnjak zbilja osjeti.

3

Permakultura / Odg: Stvaranje samoodrživog šumskog vrta

« Zadnji post od Nikola u 18 Ožujak, 2025, 19:59:15 »

Dobrodošao na ovaj forum, baš je lijepo kada se pojavi neki novi član. Nadam se da ćeš ovdje pronaći zanimljivo društvo i korisne informacije!

Za početak, slažem se da je šumski vrt dobar izbor za uzgoj hrane na prirodniji način sa manje stresa. Iz dosadašnjeg iskustva, rekao bih da su šumski vrtovi vrlo osobna stvar. Nisu kao klasični voćnjaci, koji su svi pomalo slični. Šumski vrtovi znaju biti jako kompleksni i vjerojatno nema dva niti slična, a kamo li ista.

Kako krenuti sa formiranjem šumskog vrta... Ja bih rekao da je temeljita analiza postojećeg stanja veoma poželjna. Analiza bi trebala pokazati o kakvom se zemljištu radi (veličina, nagib, nadmoska visina, tip tla...), što ga okružuje (npr. je li vrt usred komercijalnih vinograda, oranica ili u urbanoj sredini, kakva je situacija sa vodom (potoci, kanali, poplave...), sa zrakom (izloženost razornim vjetrovima, mrazovita kotlina...), sa sunčevom energijom (je li teren relativno osunčan ili u sjeni) itd.

Nakon analize stanja, trebalo bi dobro definirati što se očekuje od šumskog vrta. Je li to prirodna oaza za divlje životinje, izvor raznolike hrane, mogućnost da se nešto zaradi, stvaranje prihvatljive okućnice koja traži manje brige (kao što si napisao) ili nešto drugo. Vjerojatno su tebi već odgovori u glavi i misliš da se podrazumijevaju, ali teško je preporučiti bilo što prije nego utvrdimo sve navedeno.

Mogao bih ti preporučiti neke biljke koje su se meni pokazale kao odlične, ali vjerojatno imamo vrlo različite uvjete i očekivanja. Pa bih radije za početak saznao više o samom imanju i planovima.

4

Permakultura / Stvaranje samoodrživog šumskog vrta

« Zadnji post od Vule od motike u 18 Ožujak, 2025, 15:33:06 »

Pozdrav ljudi Novi sam ovdje, tako da se ispričavam ako je objava loša u ikojem smislu

Ukratko, zanima me kako pristupiti stvaranju samoodrživog šumskog vrta u Slavoniji, sa fokusom na što manje posla potrebnog za održavanje

Da uđem u detalje, roditelji posjeduju veliko zemljište koje je kritično zaraslo do te mjere da su dobili opomenu. Problem je u tome što su roditelji stari i nisu baš više u stanju da se sami brinu za zemljište te veličine, barem ne u smislu klasičnog voćarstva ili poljudjelstva a ja se selim u inozemstvo, pa mi je na pamet pala ideja šumskog vrta kao neke idealne "solucije" i samog stvaranja nekog samoodrživog prostora koje koristi zajednici i prirodi.

Odvojio sam jedan rubni dio zemljišta i površinski ga očistio od divlje kupine. Moram napomenuti da taj dio ima velika stabla bagrema koje sam mislio ostaviti kao fiksatore dušika. Mislio sam posaditi voćke kao sloj nižih stabala i razno bobičasto voće kao sloj grmlja ali iskreno još nisam dovoljno educiran o boljnim gildama da bi mogao smisliti nešto u što mogu biti siguran da će biti izdržljivo.

Moje pitanje je, koje bi mi boljke preporučili imajući u vidu ideju samoodrživosti?
Hvala na čitanju 

 

5

Uzgoj biljaka / Odg: Cijepljenje voćaka

« Zadnji post od Nikola u 17 Ožujak, 2025, 20:16:49 »

Korisni savjeti, hvala! Vjerujem da će biti još prilike za vježbati druge godine 

6

Uzgoj biljaka / Odg: Cijepljenje voćaka

« Zadnji post od Harp u 17 Ožujak, 2025, 20:12:55 »

Nemam bas iskustva, meni je to pokazao jedan covijek koji se razumje u to...

Dakle, podloga ne bi trebala biti pre stara, recimo 3-4 cm mislim da je pozeljno.
Drugo, podloga se s plemkom spaja iskljucivo putem kore, zarastanjem kore, i kora u tom dijelu mora savrseno precizno nalijegati i s najvecom povrsinom. Kora podloge i plemke mora se dodirivati sto vecom povrsinom. Na slici se bas i ne poklapa... (ona iza na vrhu slike izgleda ok). Ja sam malo karikirao crtez, ali plemka treba imati takav oblik da se kora poklapa i s gornje strane, dakle malo zarezano s obje strane pa tek onda zasiljeno u V... ipak, tezi se da plemka ima tj da plemka ostane sto deblja u gornjem dijelu, radi cvrstoce... po cijelom utoru, sve do dolje, kora plemke treba dodirivati koru podloge (ovo bijela boja kore po pukotini se ne smije vidjeti uopce, tu je kora plemke u potpunosti zatvara tu pukotinu i u ravnini je s korom podloge, sto znaci da se u konacnici vidi samo tamna boja kore). Za napraviti ispravno taj kut, odnosno oblik, trebas imati iskustva.
Nisi smio spustati rub podloge na mjestu spoja.
Trece, rez na podlzi treba biti malo nagnut prema suncu, da voda lakse otjece i da se pomogne u sprijecavanju razvoja bolesti.
I cetvrto, obicno se podloga kala samo jednom po sredini, dakle dvije plemke, upravo da se sprijeci zadrzavanje vode kada biljka stasa - tu ce ti se stvoriti jezerce i pocetak trulezi...

7

Uzgoj biljaka / Odg: Podloge za cijepljenje voćaka

« Zadnji post od Nikola u 17 Ožujak, 2025, 19:40:25 »

Odgovor je premješten ovdje radi preglednosti:

https://www.perforum.info/forum/uzgoj-biljaka/cijepljenje-vocaka/

8

Uzgoj biljaka / Odg: Cijepljenje voćaka

« Zadnji post od Nikola u 17 Ožujak, 2025, 19:37:35 »

Nastavak!

4. Sve "bijele" djelove podloge i plemke sam dobro prekrio voćarskim voskom, također sam zatvorio ove duboke procjepe učinjene sjekirom.

5. Spoj sam dobro zamotao prozirnom streč folijom.

6. Uz plemke sam privezao i dvije "lažne" grane. Mislim da mi je to bila jedna od grešaka kod prijašnjih pokušaja cijepljenja. Ptica dođe i sleti točno na grančicu plemke jer joj je to odlično mjesto za sjedenje. I tako dođe jedna, odleti, dođe druga, odleti, i rasklimaju grančice koje nikako ne mogu srasti. Ranije sam znao naći razdrmane grančice i nije mi nikako bilo jasno što se dogodilo. Iskusni voćar me podučio da uz stabalce zabijem drugi stup ili privežem granu na koju će ptica sletjeti, pa neće dirati ove male grančice.

Eto tako sam napravio, ne znam je li dobro. Držim fige da se nešto od ovoga primi.

9

Uzgoj biljaka / Cijepljenje voćaka

« Zadnji post od Nikola u 17 Ožujak, 2025, 19:30:59 »

Još se mučim sa cijepljenjem voćaka, ali odlučan sam da naučim taj zanat. Iz nekog razloga mi to nikad nije polazilo za rukom, pa sam na neko vrijeme i odustao. Prije par dana odlučio ponovno pokušati. Cijepio sam jednu šljivu, jabuku i krušku. Na slikama postupak sa jabukom.

1. Stabalce divlje jabuke je promjera oko 6 cm. Pilom sam prvo presjekao stablo malo više od mjesta cijepljenja, jer postoji mogućnost da se tako velika krošnja odlomi. Kad je stablo tako skraćeno na visinu oko 1m, onda sam još jednom odrezao oko 10 cm niže, vrlo oprezno da ne nastane nepotrebna šteta. Pila je ostavila neravnu površinu, pa sam je zagladio oštrim nožem. Također, malo sam rubove obradio prema dolje, jedan iskusni voćar kaže da tako bolje zaraste rana.

2. Sjekirom i drvenim batom sam rascjepio podlogu preko sredine, pa u procjep onda ugurao nož da se otvori. Prije zasjecanja podloge, prvo sam čvrsto vezao traku 15 cm niže, jer nisam htio riskirati da mi se podloga rascjepi do zemlje. Ovu "podvezicu" sam na kraju postupka naravno skinuo.

3. Dobio sam grančicu - plemku stare sorte jabuke Herbert Reneta (Herbertova jabuka). Plemku sam čuvao u hladnom podrumu zadnja dva tjedna, ali već je lagano počela pupati. Prije toga je bila u hladnjaku, ali trebao nam je prostor i plemke su smetale. Možda sam pogriješio što sam ju prerano izvadio iz hladnjaka jer je u dva tjedna u podrumu već pomalo nabubrila, probudila se. Ali i podloga je budna pa možda bude ok.
Oštrim nožem sam oblikovao duboki V šiljak i plemku čvrsto ugurao u procjep na podlozi. Skratio grančicu, pa ponovio još tri puta jer je podloga prilično debela. Nastojao sam da mi se poklope unutarnji sloj kore na plemki i podlozi. Kad je ovakva razlika u debljini, to znači da je plemka malo više uvučena u podlogu, ne poklapaju im se vanjski slojevi kore.
Vrh svake grančice sam odmah namazao voćarskim voskom.

10

Zdravlje - općenito / Treca zivotna dob - deintegracija

« Zadnji post od Harp u 16 Ožujak, 2025, 17:19:09 »

Treca zivotna dob - deintegracija


Zivotni put covjeka ide od djetinstva (do 20) kroz mladost (do 35), pa srednju (do 65) i trecu zivotnu dob. Kako ce se tko osjecati u kojim godinama i kako ce djelovati sukladno njima, ovisi od pojedinca do pojedinca i datih okolnosti. Netko moze biti mlad i raditi stvari koji mladi rade u 70tim godinama dok netko moze pokazivati znakove starosti u 50tim ili prije... mnoge stvari utjecu na to, kao sto je fizicka aktivnost, mentalna, drustvena i okolna zbivanja... brojke sam napisao samo okvirno za referencu.

Street workout motivation - Amazing 75 Year Old Man

Svaka dob nosi neke karakteristike, recimo djetinstvo - znatizelja, ispitivanje, zanimljivosti, proucavanje, ucenje, naivnost, radost, lakovjernost, impulzivnost, bezbriznost, igra, aktivnost, sloboda, zdravlje, putovanja, tvorenje identiteta, integriteta, vjere, posluha, sustava vrijednosti, odnosa i ponasanja (odgoj)... djetinjasti...

Mladi se pak odjedamput ponasaju vazno poput starijih, ozbiljno, "opredjeljuju se", rade, posluju, donose vazne "odluke", djevojke, decki, odseljavanje, osnivanje obitelji, cak i djeca, na udaru su drustvenih normi i manipulacija, jer jednostavno nisu zreli, makar se tako istinski osjecaju. Iskoristeni su od cijelog spektra raznih industrija i na njima pociva drustvo.
Ne znaju smjer kojim idu (ne poznaju sustav kojeg pokrecu).
Tu se stjece kvalifikacija za pojedini (zivotni) posao, zavrsava skola, fakultet, sport, vojska i honorarne neplacene poslove, zabava postaje zahtjevnija, skuplja i opasnija, dokazivanje, istrazivanje granica... fizicka snaga, ozlijede, nekriticnost, lose navike.

Srednja dob... radni ljudi, usavrsavanja, specijalizacije, majstorstvo, iskustvo... rad, rad, rad, kolotecinu nastoje razbiti izmisljanjem novih potreba, izazova, stvari, zanimacija... prikupljanje ili trosenje znatne kolicine novca, pokretaci drustva. Od tuda vise ne mogu drasticno promjeniti smjer, jer je temelj vec napravljen u mladosti. Mogu samo nastaviti s vecim ili manjim odusevljenjem raditi tu do gdje su dosli ili riskirati svoj raspad.
Medjutim, sada tek imaju mogucnost "dozrijeti" i donijeti pokoju svoju odluku, prepoznati prijasnje manipulacije drustva, ucenja i propagande - no mnogi to propuste uciniti jer su uvjereni da su postali zreli vec s 18 godina (kako im je i receno), da su uvijek kontrolirali situaciju, ili ne vide koja bi tome bila svrha... karakteristike: znanje, rigidnost, egoizam, autoritet, pohlepa, kapital, stvari, sukobi, sklonost varanju (skriveni interesi i iskoristavanje), briga i stres, naruseno zdravlje, optereceni uspjehom, polozajem, karijerom, natjecanjem, nadjacavanjem, slavom.
Ukoliko ne nastavi raditi ono sto je prethodno naucio (sto su ga prethodno naucili), smatra da ce ga u drustvu prikazati kao neku budalu, cudaka.
Misli da je u tome razdoblju ujedno dosegao i vrhunac svojeg uspjeha, smisla zivota...

Treca dob... istrosenost, nemoc, iscrpljenost, desocijalizacija, kidanje odnosa s prijateljima i obitelji, socijalna odbacenost, visak, bolesti, nezainteresiranost, ponekad mudrost, zelja za mirom, vrijeme za "zasluzeni odmor", indiferentnost, djetinjasto ponasanje, skloni prevarama, nepopustljivost, inat, skupljeni kapital, penzija... propadanje, besmisao... ucestali posjeti po doktorima i bolnicama, nemogucnost organizacije i dovrsenja zapocetih poslova, nemaju vremena ni za sto, umor, postupna deintegracija prema svemu prethodno steceno ili izgradjeno, uz jasno zadrzavanje ukorijenjenog mentaliteta "zivjeti cu vjecno" i "sve je to samo moje"... starost.

Starost se u drustvu prezentira putem medija s uvijek veselim i nasmijanim "starcima" od 60 godina, kao da upravo zive ono sto su cijeli zivot cekali...

U svim tim dobima jedno je zajednicko, donose se razne ideje, planovi, odluke, djelovanja, prema sebi i drugima, a u svima je isto da uopce ne uzimaju u obzir cinjenicu stalnog i usporednog starenja. Kako ljudi gledaju na to? Ta, nitko ih nije ni ucio o tome, upucivao na to, pripremao ni rekao da to polagano dolazi, nitko ni ne zna sto uciniti ili ne uciniti prema nekome, a da bude po "planovima i volji" tog starog covjeka.
Toliko sporo dolazi da je neprimjetno, kao da stoji... i onda najednom - paf!

ŠOKANTNA istina o životu u staračkom domu koju nitko ne govori!

Koliko ste samo energije utrosili u svoju zabavu, razonodu, planiranje nekog posla ili odrzavanje zeljenih odnosa... a koliko cete energije utrositi za planiranje svog starenja, integraciju starenja u sve sto (nekome) ostavljate, koliko energije i vremena za razvijanje svijesti i ucenja sebe i drugih o tome, sto ocekujete od njih i kako da se ophode u datom trenutku? Ili zelite da i tu ostanu samouki, spontani, izhitreni po tom nebitnom pitanju za kraj?
Naravno da ne, ocekujete odjedamput tudje magicno savrsenstvo i sklad - a ni od kud' prethodno usvojeno!