Novi Postovi

1

Zelena gradnja / Odg: Tehnika gradnje nadkrivenog prostora

« Zadnji post od Nikola u 05 Prosinac, 2024, 14:44:14 »

Ali sto sam htio reci... u tvoju kucicu si ulozio dosta energije, i postavio je na mjesto gdje ti odgovara i ako sumnjas da nije dovoljno cvrsta da odoli vjetru, razumno ju je odmah osigurati da se ne osteti i da ti ne zada jos vise posla uslijed nedostatka tako trivijalnog posla poput postavljanja par sajli...

A i to šta kažeš 

2

Zelena gradnja / Odg: Tehnika gradnje nadkrivenog prostora

« Zadnji post od Harp u 05 Prosinac, 2024, 14:20:32 »

Ma slika je za primjer kako usidriti objekt a da ostane 100 godina na vjetru... 

Sto se tice te kante, neznam kojim povodom su je stavili na vrh, da li je pozadina neka tragedija ili umjetnicko djelo, simbol ili samo napredak... obicno natandrce neki predimenzionirani kriz, kipove bogova, stojaznam... to je kao nekakvo skloniste za eventualno prezivljavanje za vrijeme oluje ako te uhvati na vrhu... mislim.
Postenu kucicu je najmanji problem napraviti, no, koliko god ona solidna bila treba je se "dnevno" odrzavati, ili propadne. Druga stvar je da li bi imala smisla, posto svatko tko se bavi planinama se nece dovesti u situaciju da koristi takve objekte.
Put do vrha je "laki" ali se i najmanja greska - krivi korak - placa zivotom, klasika za visokogorje zimi.
Na Kredarici je inace veliki dom s kojeg se organizira uspon, cesto zatrpan snijegom do krova.

Ali sto sam htio reci... u tvoju kucicu si ulozio dosta energije, i postavio je na mjesto gdje ti odgovara i ako sumnjas da nije dovoljno cvrsta da odoli vjetru, razumno ju je odmah osigurati da se ne osteti i da ti ne zada jos vise posla uslijed nedostatka tako trivijalnog posla poput postavljanja par sajli...

EDIT
Razmisljam da li je bolje sajle uhvatiti na sam vrh krovista ili za nize coskove konstrukcije. Ako hvatas na visem dijelu, bolje ce drzati ako ti je i kroviste jako, uz to da ce sajle manje smetati uz kucicu, mogu biti i tanje, recimo 4mm. Mislim da je 45-40 stupnjeva cisto dovoljno da stoje. Ako sidris na gornje coskove konstrukcije sajle bi trebale biti nesto duze (kut jos manji) i vise bi smetale oko kucice? Covijek uvijek zeli proci uz neki objekt, sto kracom linijom...

3

Zelena gradnja / Odg: Tehnika gradnje nadkrivenog prostora

« Zadnji post od Nikola u 04 Prosinac, 2024, 16:57:52 »

Hehe, a nije bilo u blizini nekog kamena da sagrade planinarsku kućicu kako spada?

4

Zelena gradnja / Odg: Tehnika gradnje nadkrivenog prostora

« Zadnji post od Harp u 03 Prosinac, 2024, 15:21:32 »

 

5

Zelena gradnja / Odg: Tehnika gradnje nadkrivenog prostora

« Zadnji post od Nikola u 03 Prosinac, 2024, 14:28:15 »

Kakva je situacija sa vjetrom? Jedna dobra zimska oluja bi to sve mogla izčupati sa krova.

Način pričvršćenja lima za grede - rogove je isti kao na kući. Rogovi su prilično čvrsto vezani uz zidove, vijcima i čavlima. Mislim da je cijeli objekt prilično kompaktan, jedino su vrata uhvaćena na tri točke. Kao najslabiju točku vidim mogućnost da vjetar cijelu kućicu prevrne, digne od temelja. Radi se o relativno uskom objektu u odnosu na visinu. Kao kad bi postavili toi-toi wc nasred livade. Za sad me ta mogućnost najviše zabrinjava.

Ipak, mislim da je mala mogućnost da vjetar napravi takvu štetu. Objekt je napravljen na najzaklonjenijem kutku imanja. Razorni vjetar uvijek puše sa jugozapada. Ovaj objekt je sjeveroistočno od kuće, mnogo niži od kuće. Uz njega je masivno grmlje pasjeg trna, a u nastavku je posađeno još takvog grmlja. Ako preživi godinu-dvije, a vjerujem da hoće, onda će kasnije biti sve sigurnije.

Ali ako ga vjetar ipak zakotrlja po livadi, biti će smiješan prizor (samo da netko ne nastrada). Gdje ga vjetar odnese, traktorom ću ga uspraviti i ostaviti tamo. Nekad treba poslušati i prirodu što kaže.

6

Zelena gradnja / Odg: Tehnika gradnje nadkrivenog prostora

« Zadnji post od andjelkoasa u 02 Prosinac, 2024, 18:48:09 »

Kakva je situacija sa vjetrom? Jedna dobra zimska oluja bi to sve mogla izčupati sa krova.

7

Zelena gradnja / Odg: Tehnika gradnje nadkrivenog prostora

« Zadnji post od Nikola u 02 Prosinac, 2024, 14:56:43 »

I ja sam o tome razmišljao. Valovite površine je dosta teško zabrtviti jer podložna ploćica vijka ne naliježe dobro na zakrivljenu površinu. Mislim da je to osnovni razlog što je rupa na vrhu. Dalje, valovita površina je mnogo čvršća od ravne kakvu ima trapezni lim. Vijak koji pritišće na vrhu "vala" neće deformirati površinu. Kada bi isto napravili na trapeznom limu, tu je lim dosta ravan i fleksibilan. Čvrsto stiskanje vijka bi deformiralo lim. Ostaviti vijak labavo, to ne bi zabrtvilo rupu. I tu moram još dodati da su valoviti materijali  znali imati prilično grubu površinu, poput crijepa ili cementno-azbestnih ploča. Lim je prilično gladak, podložna ploćica sa gumicom dosta dobro prijanja uz lim.

Znači vijak se zavrne prilično čvrsto, da zgnječi gumicu. Mislim da je teško postići bolje brtvljenje.

Lim se naravno orošava ujutro. Donja površina će sigurno biti mokra, čak i da kap nikad ne prođe kroz rupu. Ispod lima se obično stavlja vodonepropusna folija. Ja to nisam radio, ne treba mi baš toliko dobar objekt. Meni će ta rosa kapati u objekt, ništa zato. A mislim da eventualna kap kroz rupu ispod vijka nema značajan utjecaj na ukupno vlaženje kroz lim.

8

Zelena gradnja / Odg: Tehnika gradnje nadkrivenog prostora

« Zadnji post od Harp u 02 Prosinac, 2024, 13:53:44 »

Kod vecih "valovitih" crijepova primjecujem da je rupa za montazu uvijek busena na najvisem dijelu, meni bi bilo logicno da su i ovi trapezni limovi tako pricvrsceni da se smanji kolicina vode koja ce kad tad proci uz vijak i vremenom zavrsiti u drvu?

9

Zelena gradnja / Odg: Tehnika gradnje nadkrivenog prostora

« Zadnji post od Nikola u 01 Prosinac, 2024, 21:25:20 »

Bilo je dosta kiše proteklih dana, i snijega, vjetra, svega. U kućici sam našao sve suho, tako da, rekao bih da će biti ok.

Sad me jako vuče da uz kućicu postavim spremnik kišnice, pa hvatam kišu sa krova.

10

Zajednice, organizacije... / Odg: Eko selo Blatuša

« Zadnji post od MiJesmo u 27 Studeni, 2024, 09:14:59 »

Pozdrav svima, za one koje zanima tko i cime se bavi u eko selu Blatusa, možete nas potražiti na web stranici www.ekoseloblatusa.com

Pa evo ukratko iznutra.. mi nismo zajednica, bez obzira na to kako nas neki predstavljaju u javnosti.
Ljudi vise nisu na zemljistu u vlasnistvu jedne osobe, vec se svatko skrasio na svom imanju i postao neovisan o misljenju jedne osobe.
Moja slobodna procjena je, da smo nakupina slobodnjaka/cudaka koji teze nekakvim slicnim ciljevima i to je ono sto nas cini time sto jesmo, dobri susjedi, a pritom mladi ljudi.
Ljudi su dolazili i prolazili, a najuporniji su ostali i nastavili stvarati.
Da li je Blatusa zemlja meda i mlijeka?! Ne! To je vise zemlja kupine i blata 
Dakle, tko god zeli stvoriti nekakvo polu-samoodrzivo imanje, ima na ledjima jako puno posla ili jako puno para da bi platio/la nekoga tko ce odraditi sav taj posao.
Ukratko eko selo Blatusa je lijepo mjesto, u kojem se zivot dogadja na svoj nacin. I ono sto cini ovo mjesto posebnim, je uporni pokusaji da nadjemo zajednicki jezik ili barem pokusamo razumjeti razlicitosti u svakodnevnim situacijama i zivotu. Ljudi ce uvijek biti ljudi, socijalni dio slaganja i/ili ne slaganja ce uvijek izranjati, a mi se trudimo naci nacine da si u svemu tome ostanemo dobri...
Eto, toliko od nas iznutra. A za ostalo, pogledajte web stranicu s pocetka komentara ili tipa najave za posjet mozete uputiti svakom imanju zasebno, jer ne djelujemo kao zajednica vec kao zasebna imanja tj. Domacinstva. 

P.s. Alen koji je nekoc zivio u Blatusi, nije Alen koji je autor earthshipa u Istri