Novi Postovi

1

Permakultura / Odg: svjetski primjeri "komercijalnih" permakulturnih farmi

« Zadnji post od Catman u Danas u 13:20:27 »

Evo jedan model iz prakse. Moji roditelji (plus rođaci i susjedi) žive na selu. Ajmo reći desetak proizvođača.

Svaštarenje je skupo i neefikasno ako se želi stvorit veliki višak koji bi se pretvorio u novac dovoljan da zadovolji potrebe prosječne, pa i ispodprosječne obitelji.
Taj način proizvodnje jednostavno ne generira dovoljno novca da bi funkcionirao, a život bez novca je nemoguć, ustvari neću reć nemoguć al svakako neodrživ. Jer koliko god bilo privlačno tati i mami djeca će zbrisat u grad prvom prilikom.

Tvoji roditelji i velik broj ljudi koji se još bavi proizvodnjom na selu u ovim krajevima su već podigli djecu.
Oću reć, to je iz mog iskustva mahom stariji svit, bez nekih velikih želja, potreba i troškova.

Ali koliko krumpira/luka/krastavaca/jaja treba godišnje proizvest pa onda i prodat da bi čovjek mogao priuštit djeci nekakvo normalno odrastanje u 2023?
Koliko mrkve treba posijat da zadovoljiš godišnje potrebe 30 ili 50 ili 100 kućanstava? Krumpira? itd
Koliko hrane treba osigurat stadu od 100 ovaca da prezimi? I može li se to bez modernog ratarstva i državnih poticaja.
Bez npk, uree i zaštitnih preparata?

Puno je problema, ja bi reka nerješivih problema, ukoliko se želi zadržat nekakav pristojan standard života kod takve proizvodnje.
Zato nikako se ne slažem da je to učinkovito.
Mislim možda je, ako si prebacio 60, dobrog zdravlja a režije su ti račun za struju, vodu i 4gb neta na telefonu koji su ti djeca dala kad su kupili novi.

Iz priča mojih starih, ljudi, djece koliko hoćeš, radilo se od jutra do mraka, i staro i mlado. Imali su zemlje koliko hoćeš ali para nigdje. A čak i u to vrijeme, tim ljudima (prije 50-60 god) trebale su stvari koje si mogao samo kupit, tipa staklo, cement, građa i sl...
Pili vodu iz bunara, u kući imali 2 sijalice....
Ti ljudi su maltene tjerali djecu od kuće sa 13-14 godina ili u Slavoniju ili Dojčland jer su bili gladni
"Dobro" im je bilo tek kad je industrijalizacija uzela maha i pozapošljavala seljake, tad je seljak imao i novce u 'žepu i krumpir na njivi....

2

Uzgoj biljaka / Odg: Jesen u vrtu

« Zadnji post od andjelkoasa u 27 Studeni, 2023, 21:41:24 »

Malo sam se ove godine ulijenio a i biljke se ne daju.
Taman prije prvog minusa napokon smo pospremili kumkvat u mini staklenik.
Ovog proljeća smo imali mnogo plodova pa se nadamo da će tako biti i sljedećeg.



U plasteniku su se najdulje održale ljute paprike ali ovi minusi su ih ipak dotukli.


Zato je danas bila berba i počela je priprema gredice za iduću sezonu.
Prvo sjeckanje viškova vrtnim škarama. Žena kaže da sam mazohist.


Nakon toga sam zelenu masu dobro prekrio napola kompostiranim konjskim gnojem.
Bio je u komposteru skoro 2 mjeseca pomješan sa zelenjem koje je potpuno nestalo.


Još samo ostaje prekriti sa sijenom do proljetne sadnje.

Od zimskih kultura imamo nešto matovilca, luka, zelja, raštike, radiča, peršina i mrkve.
To je prva zima da imamo plastenik pa isprobavamo što će preživjeti.

3

Zelena gradnja / Odg: Moja kućica i parcela - gradnja, ideje, promašaji i uspjesi

« Zadnji post od Kikos7 u 26 Studeni, 2023, 06:37:45 »

Šta su to granule nabubrene gline?

Evo konkretno sam ovo koristio
https://www.bitpromet.hr/nasip-za-izravnavanje-podloga-nivogran-1-4-mm-50-l-knauf/prid/278

4

Zelena gradnja / Odg: Moja kućica i parcela - gradnja, ideje, promašaji i uspjesi

« Zadnji post od Kikos7 u 26 Studeni, 2023, 06:35:32 »

Možeš li procijeniti da li se zaista manje čuje iz prizemlja ako je gore sa sendvič strop u odnosu na daske 48mm? Osim generalne buke tu je i udarna buka koja je veća ako je završni sloj tanji.

Udarna buka mi je jedino i važna. Svakako je spavanje na galeriji (otvoreno s jedne strane), pa zvuk tuda prolazi nesmetano.
Ne mogu reći sto posto, ali mislim da je baš na udarnu buku bolje, ti si nešto tu pobrkao. Pa ne bi se stavljao ethafoam i stiropor radi udarne buke u zgradama, već bi se podebljalo AB ploču par cm...

Dok je kuća bila u izgradnji, tu je bilo 5-6 ovih debljih dasaka, nije bio čitav pod. One su puno više ˝klapale˝, znači sama konstrukcija je proizvodila zvuk, a ovdje sada kad je više slojeva, onda zvuk od hodanja skoro pa i ne postoji. Čak i s tvrdim potplatima.

5

Uzgoj biljaka / Odg: Organski - prirodni pesticidi

« Zadnji post od Harp u 24 Studeni, 2023, 23:12:04 »

Nisam probao, ako netko ima pozitivna ili negativna iskustva s ovakvim homemade pripravcima, neka javi rezultate.
Ovako odoka, izgleda da je brasno glavni sastojak koji se pretvori u ljepilo koje sitnije zivotinjice ne mogu vise ocistiti sa sebe...

Ovako napravite "insekticid" koji uništava štetočine za 5 minuta

6

Zelena gradnja / Odg: Moja kućica i parcela - gradnja, ideje, promašaji i uspjesi

« Zadnji post od TB u 23 Studeni, 2023, 22:20:39 »

Šta su to granule nabubrene gline?

expandirana glina, liapor, sjećam se toga od raketnih peći

7

Zelena gradnja / Odg: Moja kućica i parcela - gradnja, ideje, promašaji i uspjesi

« Zadnji post od Nikola u 23 Studeni, 2023, 13:59:31 »

Šta su to granule nabubrene gline?

8

Zelena gradnja / Odg: Moja kućica i parcela - gradnja, ideje, promašaji i uspjesi

« Zadnji post od TB u 23 Studeni, 2023, 10:00:50 »

Možeš li procijeniti da li se zaista manje čuje iz prizemlja ako je gore sa sendvič strop u odnosu na daske 48mm? Osim generalne buke tu je i udarna buka koja je veća ako je završni sloj tanji.

9

Zelena gradnja / Odg: Moja kućica i parcela - gradnja, ideje, promašaji i uspjesi

« Zadnji post od Kikos7 u 23 Studeni, 2023, 05:45:11 »

Međukatna konstrukcija

Već sam napisao da su mi radnici napravili nosivi dio međukatne konstrukcije, točnije stupove i grede. Došlo je vrijeme da se podaska. Razmišljao sam da li ići s daskom (24mm) ili puntiželom (48mm). Zapravo sama nosivost je zadovoljena i s manjom dimenzijom, ali s većom bi možda bila i veća čvrstoća, manje bi se čuo zvuk pri hodanju. Pitao sam iskusne građevinare i poslušao savjet. Zvuk se bolje  utiša s drugim rješenjem, pa sam odlučio uštediti na debljini daske (dvostruko deblja je cca 3 puta skuplja). Dasku sam polio fungicidom i obojao s donje strane koja će ostati vidljiva, te zašarafio za grede.

Na dasku sam stavio paropropusnu foliju (može i bilo kakav bolji najlon, ja sam imao viška od fasade, pa sam iskoristio). Na foliju sam napravio ˝suhi estrih˝ od granula nabubrene gline kojom sam izravnao pod (jer drvena građa se uvijek iskrivi barem par mm dok sve sjedne) i dobio zvučnu izolaciju. Foliju sam stavio jer se daska malo suzi dok se suši, pa između nastanu šupljine cca pola centimetra kroz koje bi glina propadala. Foliju se treba zadignuti i uz krajeve barem do visine debljine poda.

Glinu naravno treba dobro zaravnati i odmah pokriti pločama s gornje strane. Ja sam koristio OSB ploče debljine 12mm. Iako ploče imaju utore, ipak sam ih zašarafio s malo duljim vijcima kroz glinu i daske, pa u grede. Uz rubove je potrebno ostaviti malo razmaka, cca 1cm da se ne diraju zidova. Drvena konstrukcija uvijek malo ˝diše˝ i moglo bi se dogoditi da se ploče uzdignu. Na OSB ploče će kasnije ići spužvica i laminat, nadam se da laminatu neće smetati to što se konstrukcija giba par milimetara.

10

Zelena gradnja / Odg: Kako ukalkulirati klimatske promjene?

« Zadnji post od Nikola u 21 Studeni, 2023, 18:37:48 »

Još jedna nasrtljiva religija, kao da ih nema dovoljno.