Zapamti

"Ako nikad nisi ispao glup, nikad nećeš postati stručnjak."

Novi Postovi

 Str: 1 [2] 3 4 ... 10
11
Uzgoj biljaka / Odg: Proljeće u vrtu
« Zadnji post od Nikola u 22 Svibanj, 2023, 10:56:58 »
Nekako ne mogu da prelomim  sa tom plastikom za pokrivanje. Imam fobiju od nje ali da je korisna jeste.

Ni meni se ne sviđa, tražim načine da je izbjegnem. Istodobno prakticiram sve meni poznate metode okretanja livade u vrt i za plastiku nisam još našao adekvatnu alternativu. Na primjer:

1. Parcelu preorem, usitnim motokultivatorom, i imam vrt bez korova, ali nakon 2-3 tjedna sve je opet puno korova. I pored toga sam napravio masakr u zemlji.
2. Pokrijem livadu drvenom sječkom, potrebno je bar 20-30cm debljine. U to ne mogu saditi ništa sitno, a ako je tanji sloj onda korov probija. I koliko mi treba sječke za 100-200 m2 vrta? Koliko šume moram raskrčiti da ju proizvedem?
3. Karton + sijeno su OK kombinacija, ali kratko traju. Ako karton nije dobro pokriven, odnese ga vjetar. Čime da pokrijem 100 m2 kartona? Treba mi sijeno sa 500-600 m2 livade, mnogo posla za to prenijeti, i mnogo vožnje (obilaženja supermarketa) da dobijem 100 m2 kartona. Mnogo posla da poskidam ljepljive trake, i opet postoji neka skepsa prema kemikalijama u kartonu.
4. Organski malč je skup. Postoje prekrivači od kukuruzovine ili čega već, sve prirodno, i razgradi se nakon godinu-dvije na tlu. Mislim da bih samo za taj malč trebao raditi kada bih ga koristio.
5. Samo sijeno bez kartona ili nečega sličnog mi je dalo najbolje rezultate, ali je primjenjivo samo za vrlo male površine. I cijelo ljeto radim na košenju livade i prenošenju sijena 100 metara dalje. Za vrt od 100 m2 mi treba barem 1000-1500 m2 livade.
6. Slamu koju bih kupio, u balama, to nisam još koristio. Problem su kemikalije, herbicidi.
7. Plastične folije i tkanine ostavljaju mikroplastiku u tlu, ne hrane tlo, i vidi se da je nakon otkrivanja tlo jako zbijeno. Mnogo više nego ono pokriveno samo sijenom, ali jednako zbijeno kao ono pokriveno kartonom, lišćem i drvenom sječkom.

Moji eksperimenti idu u smjeru da tlo ne prekrivam, nego na njemu uzgajam malč, tj. pokrovne usjeve. Krumpir sa salatom koju kosim kosilicom za travu je prvi pokušaj takve metode borbe protiv korova. Kasnije ću tu zasijati raž, uzgajati do sljedećeg proljeća, pa ako to bude uspješno onda sljedeće godine ide krumpir upravo pod malč od raži. Ali opet mi nedostaje prvi korak, što napraviti kada raste baš mješovita livada? Ima tu raznih trava (npr. pirika), djetelina, grahorica, koprive, slaka, raznog snažnijeg korova koji podiže i ceradu u zrak itd. Za sad mi se čini optimalno da pokrijem plastikom, držim tako par mjeseci, otkrijem i onda krenem sa izmjenom kultura koje neće dozvoliti da se korov opet vrati. Ali i za to treba mnogo iskustva, nije sve baš kao u knjigama, barem kod mene nije.
12
Uzgoj biljaka / Odg: Proljeće u vrtu
« Zadnji post od Goco u 22 Svibanj, 2023, 10:21:25 »
Nekako ne mogu da prelomim  sa tom plastikom za pokrivanje. Imam fobiju od nje ali da je korisna jeste.
13
Uzgoj biljaka / Odg: Proljeće u vrtu
« Zadnji post od Nikola u 21 Svibanj, 2023, 09:19:06 »
Stari komad vrta koji sam u proljeće prošao vilama i posadio krumpir. Uz krumpir je posijana salata kao pokrovni usjev, to mi je pokus za ovu godinu.

Vrt sada širim tako što okolne livade pokrivam agrotekstilom. Dosta je učinkovit u gušenju trave, ali ipak ostaju neki višegodišnji korovi, veliko korijenje u zemlji, i zbog izobilja kiše je zemlja dosta zbijena. Tako da nakon otkrivanja i to malo razrahlim pa sadim još krumpira.
14
Uzgoj biljaka / Odg: Pokrovni usjevi
« Zadnji post od andjelkoasa u 20 Svibanj, 2023, 21:09:09 »
Niske temperature i malo sunca su problem za klijanje.
15
Vještine, zanati, ideje... / Odg: Kako skinuti travu s livade?
« Zadnji post od Nikola u 20 Svibanj, 2023, 19:53:18 »
Komad livade je par tjedana bio pokriven agrotekstilom. Sad sam otkrio, sadim krumpir unutra.

Pri dnu slike, komad livade koji je još uvijek pokriven.

U sredini, upravo otkriveni komad.

Na slici desno, vrt koji je dvije godine zapušten, pa pokošen. I ovo je izgleda dobra opcija. Znači, rasao je krumpir (2021.), i onda niknuo korov u jesen. Među korovom, najuspješniji je bio divlja salata (Lactuca serriola) koja je dvogodišnja biljka. Ova salata je 2022. godine narasla oko 2m visine, sa tvrdim stabljikama debljine prsta. Bila je tako gusta i visoka da ispod nje nije baš bilo mnogo biljaka. U jesen 2022. sam pokosio suhe stabljike divlje salate i iskoristio kao malč na nekom drugom mjestu. Ostala je skoro gola zemlja, sad mi je malo žao zbog toga što sam golu zemlju ostavio do proljeća. U proljeće sam prošao vilama za prozračivanje i posadio krumpir. Uz krumpir sam posijao i salatu, domaću zelenu. Sad je sve oko krumpira zeleno. Nema baš mnogo korova. Malo sam i ja sredio, srpom sam posjekao sve što je oko krumpira visoko raslo a ostavio sve nisko. Radi se većinom o domaćoj salati, divljoj salati i nekom sitnijem korovu.

A sve ovo pišem kao primjer kako se trave rješavam na dva načina.
16
Uzgoj biljaka / Odg: Pokrovni usjevi
« Zadnji post od Nikola u 20 Svibanj, 2023, 19:30:29 »
Heljda, posijana prije 5 tjedana, ima dva listića i visoka je 5-6 cm. Znanost kaže da je trebala do sad biti 150cm visine, možda i cvasti. Amerikanci je hvale kao najsigurniji pokrovni usjev, maltene baciš šaku sjemena u livadu i ona pobijedi travu. Nešto mi promiče? Bilo je mnogo kiše, malo sunca, možda to... Vidjet ćemo kako će se razvijati kad konačno malo ugrije.
17
Vještine, zanati, ideje... / Odg: Izrada, modifikacija i odrzavanje alata
« Zadnji post od Harp u 17 Svibanj, 2023, 23:46:14 »
Izrada kalupa za oblikovanje tijesta

Eh da, i ovo spada u alat :))


Dakle u ovom videu prikazujem na koji nacin treba prilagoditi konzervu da postane idealni kalup za keksice. Naime kada odrezemo poklopac, ostaje rub koji malo smeta s unutrasnje strane. Posto se radi o izrazito tankom limu, mozemo ga koristiti i za izrezivanje tijesta, pogotovo ako zelimo dobiti neki unikatni oblik, slovo, simbol... lim se lako savine, npr u oblik "perforum logo" - to necete naci u trgovini ;)

Izrada kalupa za oblikovanje tijesta #2319

18
Vještine, zanati, ideje... / Odg: The Internet Privacy Guy - Youtube kanal
« Zadnji post od Harp u 17 Svibanj, 2023, 23:26:13 »
Prije samo nekoliko godina internet takoreci nije ni postojao. Sjecam se ushicenog pretrazivanja interneta 2000 godine preko altaviste i yahooa, kada se tek pojavio google pretrazivac s mnogo jednostavnijim i boljim rezultatima pretrage. U to vrijeme iz firme google su bili tihi, ponizni i udovoljavali su svojim korisnicima, odnosno nisu radili protiv njih, radili su na stvarnom unapredjenju svojih proizvoda i to je privuklo paznju mnogih ljudi a ubrzo i dominantni polozaj spram ostale konkurencije. Sjecam se kada sam od dalekog prijatelja dobio link preko kojeg sam dobio "povlasticu" za otvaranje gmaila... Tada privatni podaci nisu bili uvjetovani. Dugo godina sve je bilo ok, sve do negdje oko 2015, valjda povezano s europskim zakonom o privatnosti... tada su dakako vec navukli na svoje proizvode, ucinili ovisnim vecinu ljudi i nije im bilo tesko uvjetovati bilo kakve nove uvjete - ionako mogu izgubiti samo manji djelic svojih korisnika, jer se nitko ionako ne brine za svoju privatnost, ili ga uopce ne zanimaju te pravne stvari s kojima se moraju slagati, prihvatiti, ukoliko zele nastaviti koristiti proizvode te firme. Jednostavnije je vjerovati googlu i samo kliknuti kvacicu.

U svojoj propagandi, google je navodio "da se nista u bitnome nije promjenilo za vas", samo morate prihvatiti nove uvjete. To znaci, da ste oduvijek bili objekt proucavanja i prikupljanja informacija, samo sada morate to sakupljanje i odobriti - dakle nista se nije promjenilo, niste ni prije imali privatnost od gogla, pa je necete ni dalje imati. Gogleu ne trebate ukoliko nema koristi od vas.
Skupljene informacije se prodaju ili obradjuju i prodaju za razne svrhe, uglavnom usmjerene "protiv pojedinca" a za boljitak, interes neke firme - kao one Billa kartice povjerenja uz koje se dobivao "popust"... ili ove novije s malim nevidljivim...
Usput, znadete li zasto su ogromna poduzeca poput Bille i OMVa mahom napustili "hrvatsko trziste"?

Google reports customer to police for pedo behavior over doctor photos: THIS is why privacy MATTERS!


U gornjem videu Louis kaze da je nasao transkripte svih svojih razgovora unazad 9 godina... iza toga lezi ona nevina kvacica na "detect ok google", ili "voice search" itd - on to ni ne moze detektirati ako stalno ne prikuplja informacije iz mikrofona itd...


Android sustav je jedan od gogleovih proizvoda i nema sanse da su ga razvili a da nemaju koristi od njega. Gogle kao firma se primarno bavi prikupljanjem i prodajom podataka. Posto je softver pravno zasticen od reverse engeneeringa, bilo koje prikupljanje podataka se ne moze legitimno dokazati. Mozemo samo vjerovati da uredjaj koji dolazi s defaultno ukljucenim svim anti-privatnim opcijama, ce postati nekim cudom najedanput siguran kada ih poklikamo natrag... samo vjerovati.

Android factory reset i početno podešavanje postavki #2320



19
Zajednice, organizacije... / Odg: Eko selo Blatuša
« Zadnji post od Nikola u 15 Svibanj, 2023, 09:53:02 »
Ja ne znam ništa, ali mi je zanimljivo (i drago) da još uvijek postoje kao zajednica. Slažem se sa ocjenom da je najvažnije graditi taj kolektiv, a ne nužno ovakve ili onakve objekte. Žao mi je što nigdje nema više informacija o tome tko su ti ljudi, zašto su došli u zajednicu, kako im je tamo, jesu li to uvijek isti ljudi ili oni dolaze i prolaze... Do sad je u javnost uvijek istupao Robert, što je možda stvar njihovog načina organizacije, hijerarhije, a možda je i dio strategije očuvanja zajednice da ostanu pomalo tajnoviti. Mislim da je to ok, pogotovo za mlade zajednice.

U tekstu se spominje i Alen, koji je član foruma, autor istarskog zemljobroda (Earthship Istria).
20
Zajednice, organizacije... / Odg: Eko selo Blatuša
« Zadnji post od Harp u 14 Svibanj, 2023, 21:51:26 »
Evo, desetak godina iza...


"U eko selu Blatuši na obroncima Petrove gore ste već 15 godina. Ti si to pokrenuo?

– Da, skoro 15 godina sam ja tamo, godinu nakon mene došla je moja mama i onda je počelo dolaziti još ljudi, ali sve skupa je u jednom trenutku zamrlo. Valjda svaki dobar projekt u jednom trenutku treba umrijeti da bi se ponovno rodio u dovoljno velikoj snazi da bi mogao ići dalje. Tako se nama dogodilo. Glavni cilj mi je u Blatuši, u stvari, bio okupiti pleme, a ne samo praviti kućice od blata i slame jeftinije i kvalitetnije za život od betonskih. To je samo jedan od nus-proizvoda zajedničkog života. U stvari, glavna fora je bila biti okružen ljudima istomišljenicima, ljudima na određenoj frekvenciji svijesti na kojoj napokon možemo zajedno funkcionirati. To je bio cilj i to je jedan od najvažnijih projekata koje sam u životu pokrenuo. Bilo je lako napraviti svjetski uspjeh sa kutijama za muzičke instrumente, ali skoro nemoguće, „na rubu znanosti“ je bilo započeti ovakav projekt i dogurati do ove faze u kojoj smo sada, jer gore sada živi nas oko 40 duša, od čega je 15 djece. To su ljudi koji su napustili grad i došli živjeti u prirodu. Moram tu naglasiti da evolucija ne ide iz grada u selo, nego iz sela u grad, a onda iz grada u prirodu i sada stasa neka prva generacija ljudi koji su evoluirali grad do te mjere da ga napuštaju. Ne zbog toga da bi se vratili u nedovršeni grad, koji se zove selo, nego da bi se vratili što bliže onome što nam je svima onako najdublje iznutra, a to je priroda, koju je kreirala inteligencija veća od ove koja kreira ove naše gradove.

Zadovoljan si kako se sada razvija Blatuša?

– Jesam. Nije baš bilo lako, bilo je jako teških trenutaka, kad sam odustajao od svega i govorio: „Ovo je prevelik zalogaj“. Možda sam malo prerano zakukurikao, bilo je potrebno da prođe još 10 godina da ljudi počnu razumjeti ono što sam tada pokrenuo. Međutim, bio sam u situaciji da sam to mogao razumjeti, jer sam probao iluziju novca. Za razliku od ljudi koji nemaju novca i razmišljaju: Kad budem imao novac postići ću to, to i to… Ja sam napravio taj novac i nisam njime mogao postići veću kvalitetu života, tako da sam se naprosto morao baciti u nešto drugo. Zbog toga sam bio malo ispred vremena, ali danas vidim da i ovi koji nisu raspolagali s puno novca uviđaju da je novac prevara i da se tu ne može dobiti puno. Do jedne mjere novac treba, ali kad bismo napokon ostali bez novca-fantastično, odjednom bi nam se otvorila gomila drugih mogućnosti za koje nam novac zapravo ne da priliku da ih uopće iskusimo. Novi načini razmjene, suradnje, proizvodnje energije, hrane, bliskosti…"

http://kulturistra.hr/lang/hr/2020/11/razgovor-s-robertom-schenkom-violoncelistom-izumiteljem-i-prirodnjakom-iz-plemena-blatusa/


Ima li kakvih novijih saznanja pored medija, da li se sto promjenilo?
 Str: 1 [2] 3 4 ... 10
Powered by EzPortal