Novi Postovi

11

Vještine, zanati, ideje... / Odg: Korisna elektronika DIY: reanimacija pametnih baterija

« Zadnji post od Harp u 08 Svibanj, 2025, 16:13:42 »

Nije bas reanimacija, vec odabir onih koje dugo zive...

Imao sam razne Ni-MH baterije od raznih proizvodaca... prve koje sam nabavio su bile AccuPower i kupio sam ih skupa s pamednim punjacem. Ispostavilo se ubrzo da taj pametni punjac zapravo i nije tako jako pametan, odnosno, on je na ustrb unistavanja baterija dobivao na brzini punjenja. Mogao je napuniti 4 AA baterije za sat i pol vremena, a baterije su bile doslvno vruce na dodir neposredno nakon te torture. Tako je to radilo neko vrijeme, krace vrijeme, recimo desetak punjenja, da bi pametni punjac jednostavno upalio crveno svijetlo i odbio ih dalje puniti...
Toliko o pametnim punjacima. Baterije sam nastavio puniti na klasicni spori punjac firme Sanyo...
Onda sam kupio lidlove jeftine baterije, ali ih nikada nisam punio na "pametnim" punjacima... i one su mi sluzile, dok su bile nove jako dobro, a kasnije ih je trebalo puniti pred upotrebu - ali su izdrzale zahtjeve za taj dan. Paralelno s njima, negdje u to vrijeme 2010. sam dobio i 4 komada eneloop baterija, i tada nisam uocavao neku razliku. Bile su pouzdane i slicnog kapaciteta... no kako je vrijeme odmicalo, sve vise i vise se primjetila razlika i uvidio sam da na njih mogu racunati. Lidlove baterije su preko zime postale potpuno neupotrebljive, makar sam ih uvijek drzao blizu tijela pod kaputom da se ne hlade, bilo kao rezerva ili unutar samog fotoaparata. Eneloop je na niskim temperaturama imao smanjeni kapacitet, sto i je za ocekivati opcenito od baterija.

Osvrt na SANYO eneloop Ni MH baterije #2518

Koristio sam ih mnogo u periodu od 2010. do 2014. godine, svaki vikend sam slikao izmedju 600 i 800 fotografija... a iza tog perioda, od tada uopce nikako.
Nedavno sam koristio gps par sati, i samo sam uzeo 11 godina netaknute baterije... Mislim da bi i klasicne alkalne imale problema s time...

Neznam kako su to uspjeli postici, da se baterije odrze tako dugo vremena bez samopraznjenja... posto su u pitanju japanci, rekao bih da su samo cistocu materijala i proizvodnih procesa dotjerali do savrsenstva...

Ako koga zanima sto se u njima nalazi, evo i destruktivni video...

What's inside Eneloop and LIDL NiMh cells (fire, apparently)

12

Uzgoj biljaka / Odg: Walipini - ukopani staklenik

« Zadnji post od Nikola u 05 Svibanj, 2025, 13:28:17 »

Mrkva uglavnom nije uspjela. Previše puta bi gredica presušila i mrkva se u tome nije baš snašla. Tako da sam sve prekrio značajnim slojem komposta i pripremio za sadnju batata.

Po sredini plastenika, po običaju, ide sadnja rajčice (ove godine black cherry i jabučar). Testiram jednu ideju sa podzemnim navodnjavanjem. Kako je gredica usred plastenika, pa još povišena, razvlačenje cijevi odozgo po zemlji je malo komplicirano i smeta. Umjesto toga, na izvorno tlo sam položio alkaten cijev, pustio vodu, pa svako toliko skalpelom zarezao cijev. Do mjere dok ne bih dobio lagano kapanje ili curkanje. Ostavio sam tako tjedan dana, pa onda kontrolirao gdje je tlo dovoljno natopljeno. Tamo gdje je bilo suho sam još malo zarezao.

Onda sam postavio sanduk od dasaka i napunio ga gnojem i tresetom kao medijem za početni rast rajčica. Na slikama se ne vidi, vreće u kojima sam donio treset su rasječene i raširene preko zemlje. Svako toliko sam tu foliju zarezao i kroz rupu posadio rajčicu. Sve kako bih smanjio isušivanje i pojavu korova.

Očekujem da ove cijevi pomalo vlaže gredicu od ispod, i potiču stvaranje dubljeg korijenja. Ako primjetim usporen rast neke biljke, pa još prstom testiram da je tlo suho, znači da se koja rupa začepila. Što onda kada je to sve ukopano? Znam točno gdje je cijev, na dubini je od 15-20cm. Tamo gdje mogu bih malo otkopao, došao do cijevi, pa najtanjim svrdlom napravio rupicu. Možda 1mm ili manje. Imam one ručne alate za precizno rezbarenje koji mogu bušiti prilično tanke rupe.

Voda za navodnjavanje dolazi iz betonskog spremnika koji se puni sa krova kuće. Kada je spremnik pun, tlak je najviši i najviše će navodnjavati. To je sada kada sam postavio sustav. Što je vode manje, to će slabije curiti, i to mi odgovara. Bolje da se usporava protok za vrijeme suše, nego da mi sva voda iscuri prerano. Cijev prolazi prvo gredicom na rajčicu (sredina plastenika) pa izlazi na visoku gredicu za batat. Na visokoj gredici se vidi cijev, i vidi se kako kapa. Kada prestane kapati na gornjoj gredici, znači da je razina vode pala i moram nešto napraviti. Ručno zaliti batat, recimo. To mi daje dovoljno vremena da riješim i rajčicu.

13

Šumski vrt / Odg: Šumski vrt - treći put

« Zadnji post od Nikola u 05 Svibanj, 2025, 08:31:43 »

Po vrtu mi se krenula širiti nekakva "puzava ivica". Običan prizemni cvijet, ali vidim da ga pčele jako vole. Biljka je prilagođena sjenovitom staništu, što ju čini odličnim pokrivačem tla u šumskom vrtu.

https://www.plantea.com.hr/puzava-ivica/

Slike šumskog vrta (makro) trenutno ne govore mnogo. Sve je jako zeleno i bujno. Konačno je krenuo i taj prizemni sloj koji je jako nedostajao u prvim godinama. Bilo je fora vidjeti čistu, urednu sječku po tlu, i praktično za prolaziti, ali mi same biljke nisu izgledale sretne. Nedostajalo je života u tlu.

Proteklih godinu-dvije ovdje sadim šparoge, srijemuš, dnevni ljiljan (graničica) koji se vidi na slici, kadulju i mentu koji se isto negdje na slici vide, matičnjak oko stabala. Uklanjam biljke za koje znam da bi bilo problema, ispočetka običnu travu (piriku), slak, mladice stabala, u zadnje vrijeme i dosta pavitine koja bi se popela do vrha bilo kojeg stabla. Ranije vjerojatno nisam prepoznao prednost ove puzave ivice, moguće da sam i nju redovito čupao ili rezao. Sad kad vidim da je krcata pčelom, ostavljam da se širi koliko god hoće.

Tu gdje su prizemne biljke najgušće, a radi se recimo o debelom tepihu u kojem bih mogao na zeca stati a da ga ne vidim, biljke mi izgledaju najzdravije. Npr. obična šumska jagoda koja se sama širi vrtom ovdje ima lišće površine dlana i visine oko 20 cm, dok je drugdje 2-3 puta manje lišće. Grmovi i stabla su vrlo dobro cvali i zametnuto je zaista mnogo plodova. Ovo je prva godina da su skoro sve jabuke i šljive cvale.

14

Politika, ekonomija / Odg: Drustveni ugovor

« Zadnji post od Harp u 01 Svibanj, 2025, 16:08:15 »

Podsjeca li vas prvi crtic na nesto u stvarnosti... ? 
Mora da je i to dio "drustvenog ugovora"...

Pink Panther And The Beach Vacation | 35 Minute Compilation | Pink Panther & Pals

15

Priprema i konzerviranje hrane / Odg: Rucak u 5: kruh i peciva

« Zadnji post od Harp u 01 Svibanj, 2025, 14:27:43 »

Kako to obicno i biva, sve dobre videe se pronadje "slucajno".
Pa sam tako slucajno pronasao yt kanal koji je posvecen izradi kruha, ali se primjeti da to nije obicno iskustvo vec ono strucno. Fini detalji su objasnjeni u cijelosti...

https://m.youtube.com/@TheMillchronicles2024/videos
Seoski zapisi
@TheMillchronicles2024 • 960 subscribers • 29 videos

Dobro došli na kanal Seoski zapisi!
Bavimo se pečenjem kvasnog kruha, vrtlarenjem i tradicionalnim seoskim životom u prirodi!


Izdvojio bih jedan video, ali samo kao primjer, jer su i svi drugi podjednako detaljni

Yudane kruh iz kalupa na dva načina! | Tečaj pečenja kruha sa kvasom | Sourdough kruh

16

Grupe solidarne razmjene / Odg: Dostava povrća kupcima s pretplatom

« Zadnji post od Nikola u 30 Travanj, 2025, 11:21:36 »

Da, manji broj ljudi i redovitija komunikacija (u mjeri koja odgovara svima) bi trebali pomoći da se lakše planira što se sadi. Iz dosadašnjih kontakata sa ovih 10 kupaca, imam ženu koja je zamolila "bez salate" jer samo nju ima u svom vrtu. Znači, zanimljiva informacija, zanima ju manje tipično povrće, i ima svoj vrt. Zašto u njemu nema sve što joj treba? Nedostaje "radne snage" da se vrt razvije do punog potencijala? Možda bi njoj više odgovaralo pomoći joj da sama vrtlari i ne kupuje povrće.

Druga žena kaže da koristi jako puno svježe cijeđenih sokova od povrća. Isto zanimljivo, moram istražiti koje povrće je zgodno za cijeđenje, pojačati se malo u tom smislu. I to su tek informacije koje su došle ispunjavanjem online obrasca. Što se tek sve može iskomunicirati u osobnom susretu prilikom isporuke povrća.

Za sad, sa 10 kupaca, lako je upamtiti tko što želi ili što je kada rekao, ali sa većim brojem ili duljim vremenskim periodom, možda mi se sve pomiješa. Slažem se, treba mi sistem bilježenja nekakvih želja i potreba kupaca za evantualno buduće širenje.

17

Grupe solidarne razmjene / Odg: Dostava povrća kupcima s pretplatom

« Zadnji post od Harp u 30 Travanj, 2025, 09:06:26 »

a ja znam unaprijed koliko imam interesa, koliko moram vrta pripremiti tijekom zime.

Trebao bi razviti neki jednostavni i nenametljiv sustav feedbacka (ne precest, vec ako dodje do znacajne promjene kosarice), tako da bar malo mozes udovoljiti pojedinom kupcu tokom vremena, posto ih nema mnogo. Dobro je to sto su ti kupci kompjuterski pismeni, pa mozes to iskoristiti za tu svrhu, ili cisto spontani razgovor na vratima pri preuzimanju pa kasnije zabiljezis, cega bi voljeli vise, manje, posebno, nikako itd... tako bi zadrzao interes na nivou ukoliko uspijes udovoljit, i izbalansirao njihove potrebe s svojim mogucnostima.

18

Grupe solidarne razmjene / Dostava povrća kupcima s pretplatom

« Zadnji post od Nikola u 29 Travanj, 2025, 13:40:13 »

U permakulturi, ključan je dizajn. Dizajn može uključivati zemljane i nezemljane elemente. Društveni elementi se često zanemaruju, pa se praktičari fokusiraju samo na to hoće li malčirati slamom ili vunom, hoće li gredice biti ove ili one širine, oblika i raznolikosti... Na kraju, mnogo toga ne funkcionira baš najbolje. Mislim da dobar dizajn mora funkcionirati dobro, mora davati dobre rezultate. To je ujedno i kriterij kojim procjenjujemo koliko je neki dizajn dobar ili loš.

U dizajnu mog imanja ima mnogo nedostataka. Jedan od većih je što imanje stalno zahtjeva neke novce (gradnja kuće, opremanje, kupnja alata, sadnice, trošak putovanja...) a ne generira nikakve novce, i ne nazire se mogućnost smanjivanja troška života. Također, problem je i uzgoj ogromne količine hrane, uzgoj "neobičnog" voća, za koje nema potrebe. Na par tisuća kvadrata se doslovno mogu uzgajati deseci tona hrane, ali za koga?

U dizajn pokušavam uključiti novi element, a to je grupa stalnih kupaca povrća i voća. Da bih uopće bio zanimljiv prosječnom hrvatskom kupcu, i uzgoj mora biti zanimljiv. Jabuku ili mrkvu nećemo kupiti od nekog tipa iz oglasnika, kao što bi kupili polovni auto. Uzgoj treba voditi prema brendiranju kako bi kupcima bio prepoznatljiv, a to zahtjeva povećani napor, uzgoj veće količine atraktivne hrane, privlačna cijena, vjerojatno i neka zanimljiva priča... S tom idejom, početkom godine sam počeo sa uređivanjem stepenastih gredica na dijelu imanja koji nije nikad bio posebno produktivan.



Vjerojatno će mnogi odmah pomisliti, jao, što će ti toliko povrća, zašto su gredice ravne, zašto povrće nije bolje izmješano, zašto se ne fokusiraš na višegodišnje biljke, zašto ne daješ prednost starinskom sjemenu, čuvanju vlastitog sjemena... Sve ono što je tipično za permakulturni stereotip. Pa, može i tako, a onda moram raditi u firmi da bih financijski opstao, pa putovati svaki tjedan na imanje da bih ubrao par listića koprive za juhu. Umjesto toga, idem probati sa komercijalnim vrtlarstvom. Kupovne sadnice, kupovni kompost, intenzivna sadnja, navodnjavanje, proizvodnja veće količine uniformiranog povrća i prodaja ljudima koje ne poznam od ranije. Registrirani obrt, izdavanje računa i stvaranje neke razine povjerenja i prepoznatljivosti kod kupaca.

Postoje razni uhodani modeli direktne prodaje povrća, meni je za sad zanimljiv tzv. CSA model, tj. vrtlarstvo uz podršku zajednice. Oglasio sam da uzgajam razno povrće i nudim pretplate za sezonske košarice. Procijenio sam da bi na ovoj površini moglo biti hrane za 15-ak takvih košarica svaka 2 tjedna. Smanjio sam taj broj radi sigurnosti pa ponudio 10 košarica svaka dva tjedna. Javilo mi se 10 ljudi (zanimljivo, niti jedan muškarac  ) i platilo prvu ratu. Sada imam veliku obvezu da svakog mjeseca do jeseni uzgojim dovoljno hrane za 10 obitelji, plus ono što mi sami trošimo, plus obećanja prijateljima i rodbini... Jest dosta stresna situacija, ali to je taj poticaj odnosno podrška. Imam novac za troškove, i imam obvezu da isporučim što sam obećao.

Čemu sve to, zar ne mogu novac zaraditi drugačije? Zar ne mogu radije uzgajati, pa što god uspije, prodam na veliko nekoj voćarni? Poanta je u dizajnu. Iz prethodnog iskustva, ja znam da će u jednom trenutku biti 50 glavica salate za ubrati, sanduk cikle, pun prtljažnik kupusa, kelja... Ranije je to bila velika gnjavaža i žalost kada urod propadne. Sada imam 10 ljudi koji čekaju na kućnom pragu. Što ako bude manje povrća nego sam računao? Zato je tu šumski vrt, ima raznog voća, ima samoniklog bilja, cvijeća... Što ako bude više povrća nego sam izračunao? U planu je predviđen i neki višak povrh ovih 10 košarica. Imam i ljude koji su se prijavili za košarice, ali nisu "upali" u ovih 10 pretplatnika. Sada mogu svima javiti da ima recimo viška zelene tikvice, pa uz doplatu se nekome pojača košarica, dostavi mu se još jedna nenajavljena u tjednu između redovitih dostava, itd. Mnogo manji su gubici na taj način, nego da smišljam što ću u trenutku kada naberem više nego možemo pojesti. Naravno, sve ovo gradi neko iskustvo za naredne godine kada bi sve trebalo ići još malo bolje.

Kada se otvore kanali prema ljudima koji vole prirodno sezonsko povrće, onda se tim kanalima lakše nudi bilo kakav proizvod iz permakulturnih polikultura. Kada imam otvorene kanale, onda lakše investiram vrijeme u sadnju većeg broja voćaka, proizvodnju sokova, zimnica, sušenje čajeva... To je osnovni razlog zašto mi ne odgovara da 50 glavica salate dam nekome na veliko, ili da sam stojim na štandu na tržnici i prodajem onako kako to većina radi.

Kupci su se obvezali plaćati pretplatu do jeseni (punih 6 mjeseci). Što kada prođe sezona? Većina CSA modela funkcionira uz cjelogodišnju pretplatu, znači ljudi plaćaju i zimi kada nema ničega. Za probu, ja nisam nudio takvu pretplatu. Umjesto toga, kada prođe 6 mjeseci, mogu ljudima ponuditi da nastave plaćati, a dostavlja im se zimnica. Zimske tikve, batat, čičoka, mrkva, luk, jednog dana i voće koje se može dugo čuvati... Ujedno si kupci čuvaju mjesto za narednu sezonu, a ja znam unaprijed koliko imam interesa, koliko moram vrta pripremiti tijekom zime.

To je ukratko "skica" tog elementa koji mi je nedostajao, pa ćemo vidjeti kakvog utjecaja će imati na cijeli sustav.

19

Tlo / Odg: Kompost

« Zadnji post od Nikola u 27 Travanj, 2025, 08:48:35 »

Nastavljam uspoređivati ove dvije korabice. Prošlo je točno 7 dana, u međuvremenu je bilo i dosta kiše. Ona sa gnojem, naravno, raste vrlo dobro. Ona kojoj sam dodao glistinac također počinje rasti prilično dobro. Na slici su ponovno samo dvije, ali odaberem neki prosjek sa gredice, niti najveću, niti najmanju.

20

Uzgoj biljaka / Odg: Cijepljenje voćaka

« Zadnji post od Nikola u 25 Travanj, 2025, 19:34:37 »

Odličan posao Fazy i baš mi je drago zbog tvojih uspjeha! Zaista ove sitnice koje se tiču suradnje ljudi i prirode mogu donijeti mnogo radosti