Zapamti

"Čovjek bez volje kao nož bez oštrice."

Novi Postovi

 Str: 1 2 [3] 4 5 ... 10
21
Permakultura / Odg: Put do permakulturne diplome u Hrvatskoj
« Zadnji post od Nikola u 13 Svibanj, 2023, 22:38:34 »
Organizatori su izgleda odlučili da radovi za diplomu neće biti javno dostupni bar neko vrijeme, tako da onaj link na mapu sa radovima više ne vrijedi (osim ako ste jedan od kandidata ili mentora).

Da, Gordana se pokazala dosta stroga kao (meni) mentor i drugima evaluator. Što je, ponavljam, po meni ok baš zbog toga da diploma ne bude bezvrijedni komad papira.

Ne znam treba li isticati razliku permakulture i permakulturnog dizajna? Možda to nije samo po sebi razumljivo. Permakultura je kultura. Kao "glazbena" kultura. Ljubitelj glazbene kulture možeš biti ako slušaš neki popularni band, ako pjevušiš pod tušem, ako sviraš na vjenčanjima i sprovodima... Sve je dio te kulture. Permakulturni dizajn je pak vještina, kao izrada glazbala. Iako je sve moguće naučiti samostalno, u većini slučajeva je poželjno da se prođe tečaj, pa se onda znanje neko vrijeme koristi, vježba. Na kraju tu vještinu treba pokazati nekome. Da se radi o izradi glazbala, valjda bi trebalo pokazati neke svoje radove, rezultate. Da bi vještina (izrade glazbala, ili izrade cipela, ili permakulturni dizajn...) napredovala, potrebno je nekakvo procjenjivanje, ocjenjivanje, zadovoljavanje kriterija itd. I ti kriteriji se onda neprestano trebaju prilagođavati trenutnom stanju, sa ciljem razvoja vještine, a sve kao dio kulture.

Takvo je bar moje shvaćanje.
22
Permakultura / Odg: Put do permakulturne diplome u Hrvatskoj
« Zadnji post od TB u 13 Svibanj, 2023, 00:15:41 »
Bio sam kod Gordane na tečaju prepoznavanja samoniklog bilja, definitino ima znanje/iskustvo, nije udarač pečata :)
23
Permakultura / Odg: Put do permakulturne diplome u Hrvatskoj
« Zadnji post od Nikola u 11 Svibanj, 2023, 18:26:48 »
A da, to je istina za komad papira, ali ovdje se radi o neformalnom obrazovanju. Diplomu ne izdaje niti jedna formalna organizacija, država, udruga, komora, nego čovjek imenom i prezimenom. To što se zove diploma, ne mijenja stvar da se zapravo radi samo o pismeno izraženom mišljenju kako je neki kandidat zadovoljio nečija očekivanja.

Imamo ovdje na forumu člana (koji doduše nije odavno navraćao) koji je diplomu dao vlastitom djetetu kada je naučilo plivati. Svojoj ženi kada je otkaz dobila jer se nije htjela testirati na poslu. Važnije od same forme je ono što stoji iza diplome.
24
Permakultura / Odg: Put do permakulturne diplome u Hrvatskoj
« Zadnji post od Harp u 11 Svibanj, 2023, 17:31:49 »
pa diploma je obicni komad papira s kojim se drugima pri nekom poslu potvrdjuje da si zadovoljio neku normu, i time ti se otvara mogucnost za daljnje registrirane djelatnosti koje ju iziskuju, kako bi na kraju krajeva zaradjivao neki profit i sebi (kao firmi i zaposleniku) i drzavi. Za sve drugo ti diploma nije potrebna, sto si i sam rekao.
Kako je rad na stjecanju diplome ipak angazman, s kojim se u stvarnosti ne dobije konkretno nista zauzvrat, moze ga se sagledati ravno trosenju neke vrijednosti i energije za to vrijeme. A ukoliko krenes putem iskoristavanja diplome, krenuti ces putem i iskoristavanja ljudi, jer drugacije nije ni zamisljeno za bilo koju djelatnost.
Tu se onda mnogi principi permakulture samelju u neki rezultat koji je nametnut od strane sustava. Na to sam konkretno mislio...

To da neka obaveza (posao), dogovor, obecanje, natjecanje (prijava) i slicno nas moze aktivirati, motivirati ili prisiliti nas da nesto dovrsimo, da prionemo poslu, to svakako, zbog nas samih - casti, i zbog drugih iz tog odnosa.
Cak i kada samo nesto platis te moze motivirati da se time bavis, da ne propustis redovitost, npr teretana, skola, izlet itd.
Ono u sto se usmjerava paznja, to napreduje, a prava vrijednost lezi u svemu onome sto si napravio kako bi zadovoljio uvjete za diplomu ili ne, jos je nemas ::)
25
Permakultura / Odg: Put do permakulturne diplome u Hrvatskoj
« Zadnji post od Nikola u 11 Svibanj, 2023, 14:43:14 »
 ::) Zanima me na što konkretno misliš?

Nije baš bilo usput, ali kako svaku zahtjevnu aktivnost nastojim povezati sa još nekima, tako sam i ovaj prilično zahtjevan pothvat povezao sa još nekim stvarima koje planiram realizirati u budućnosti. Ali svakako je podložno za detaljniju analizu, koju naravno prihvaćam.

Razlog zašto se tek sad prijavljujem za diplomu, a mogao sam i prije 5-6 godina, je zato što mi diploma ne znači više od samog rada na onom što želim raditi. Jedino što se može sa diplomom, a ne može bez nje, je održavanje standardiziranih tečajeva permakulturnog dizajniranja. A ja ne planiram ikad održavati takve tečajeve, usmena komunikacija mi ne leži i bilo kakav tečaj kojega bih ja držao bi bio čisti promašaj. Mogu pisati, a za to mi ne treba diploma. Mogu razvijati svoje imanje, mogu nekom pomoći oko razvoja njegovog, mogu opisivati vlastita iskustva, surađivati sa ljudima na temelju neke stečene reputacije itd. Sve sam to mogao prije,  a od svega toga koristim samo ono što mi odgovara.

Ja sam kod edukacije vlastite djece primjetio jednu stvar. Starija kći koja sada studira elektrotehniku, najviše je (u kratkom vremenu) naučila izrađujući projekte iz robotike koje je prijavljivala na natjecanja. Samom nagradom nije ništa dobila, nego putem do nagrade. Isto vrijedi za mlađu kći koja se natječe u sviranju violine. Sam nastup, pljesak, nagrada, ne znače ništa za proces učenja, ali ipak najintenzivnije vježba u pripremama za nastup.

Slično, i mene je jedino diploma mogla natjerati da rad od proteklih 10 godina uobličim u dokument koji je javno dostupan za korištenje svima. Ja ne mogu svojoj ženi objasniti zašto provodim vrijeme pišući komentare na forumu, moram to raditi kada sam sam, kad na poslu nemam što drugo za raditi, samo u kraćim periodima i sl. Lakše mi je bilo objasniti da pripremam rad za diplomu. Ona ima svoju diplomu pa lakše razumije zašto ja radim na svojoj.

Sad, kažeš da sama prijava nije permakulturna. Opet, postavio si ranije uvjerljivu hipotezu koja kaže otprilike "jednom kada naučimo permakulturu, sve što radimo je dio permakulture". Malo sam se slobodno izrazio da sad ne tražim onaj post sa "Lonely Shepherd".

Ako promatramo neku stvar izoliranu (sječa stabla?) onda ona nije permakultura, ali ako promatramo širi kontekst, onda ona može postati. Zadatak mene kao permakulturnog dizajnera je da nađem najučinkovitije rješenje za ostvarivanje nekog cilja, naravno da i taj cilj i rješenje moraju zadovoljavati permakulturnu etiku. Osim što radim dizajn tj. radim na rješenju, trebao bih biti u stanju i argumentirati zašto sam odabrao baš to rješenje. A to vrijedi i za odluku da se prijavim za diplomu.
26
Permakultura / Odg: Put do permakulturne diplome u Hrvatskoj
« Zadnji post od Harp u 11 Svibanj, 2023, 12:12:02 »
Sama prijava za permakulturnu diplomu je nepermakulturna :)
Ali ok, ako ti je bilo nadomak ruke po putu bez vecih odricanja...
27
Permakultura / Put do permakulturne diplome u Hrvatskoj
« Zadnji post od Nikola u 11 Svibanj, 2023, 10:21:33 »
3.6. i 4.6. 2023. u Križevcima (Hrvatska) će se održati 4. nacionalna permakulturna konvergencija. Više informacija:
https://www.perforum.info/javni-poziv-za-4-nacionalnu-permakulturnu-konvergenciju/

Na konvergenciji će biti predstavljeni i radovi kandidata za stjecanje permakulturne diplome. Jedan od kandidata sam i ja, a jedan od prijavljenih radova je i ovaj, Perforum.
Google mapa sa svim radovima

Kriteriji za stjecanje diplome su nedavno izmijenjeni, postroženi (krajem prošle godine). U timu koji je radio na novim pravilima (nisam među njima i informacije znam uglavnom posredno) su očito zaključili kako se suviše lako dolazilo do diploma. Prema starim pravilima, trebalo je prijaviti dva dizajna zemljišta, znači ajmo reći imamo dva susjeda, napravimo im dizajn dvorišta i to predamo kao radove za diplomu. Ili izradimo jedan zahtjevan dizajn, npr. dizajniramo eko-selo. Ili radimo na vlastitom imanju, razvijamo ga prema permakulturnim načelima, pa to predamo kao rad za diplomu. Ima još nekih opcija, da ne ulazim u detalje, uglavnom nije bilo baš zahtjevno. Netko mi je prošle godine "natuknuo" da se prijavim za diplomu. Upoznat je sa razvojem mog imanja, zna da vodim ovaj forum i portal, pa mi je predložio da prijavim oba rada. Prvi bi bio "razvoj vlastitog imanja", drugi bi bio "rad na promociji permakulture".

Ja sam sa tim idejama onda pomalo radio na prijavi do nedavno, dok me nisu obavijestili kako su pravila izmijenjena  :biggrin:
Negdje prije dva mjeseca, shvatio sam da jako kasnim sa prijavom. Po novim pravilima, trebalo je prijaviti minimalno 7 radova. Barem dva su trebala biti dizajn zemljišta. Najmanje jedan obrazovni. Najmanje jedan ne-zemljišni (npr. društveni projekt, tehnološka inovacija i sl.). Najmanje jedan projekt treba biti rađen (vođen) u suradnji sa drugim permakulturistima. Najmanje tri trebaju biti provedena (nije dovoljno da su samo planirani, nacrtani) i prezentirani sa konkretnim, mjerljivim podacima.

E sad, "permakulturni" put nije bio usmjeren prema diplomi. Radio sam na očuvanju vlastite obitelji, osiguravanju uvjeta za život, stvaranju neke materijalne sigurnosti itd. Pored toga, nastojao sam da kao obitelj imamo što pozitivniji učinak na okoliš, da uništavamo što manje, trošimo što manje itd. Sad je taj put trebalo ponovno analizirati, vidjeti ima li tu elemenata za prijavu za diplomu ili nema.

U dogovoru sa mentoricom, sve ono što sam radio sam uspio oblikovati u minimalnih 7 projekata koji zadovoljavaju kriterije za prijavu. Mnoge stvari nisam uspio spomenuti jer bi mi trebalo još barem mjesec dana rada. Na zahtjevnijim elaboratima sam radio cca 10 radnih dana, gotovo neprestano, uz konstantno dopisivanje sa mentoricom. Izražavanje je trebalo biti "u duhu permakulture", projekti predstavljeni na način da ih razumije gotovo svatko, mnoge odluke koje su meni same po sebi razumljive sam morao dodatno argumentirati itd. Prijavu sam uspio ispuniti i predati na zadnji dan.

Trenutno je u tijeku evaluacija od strane mentora te neovisnog evaluatora. Oni bi trebali ocijeniti je li kandidat spreman za stjecanje diplome ili nije. Onda će radovi biti izloženi i branjeni na gore spomenutoj Konvergenciji.

Moj dojam jest (za sad) da su nova pravila zaista bila potrebna. Ne bih rekao da je diplomu ranije stjecao netko tko ju ne zaslužuje, jer do sad u Hrvatskoj samo 11 ljudi ima diplomu. Više bih rekao da se permakulturu doživljava kao neki usputni hobi, a nema razloga da to bude tako. Moguće je i vrlo ozbiljno se baviti permakulturom, kao i bavljenje svakom drugom znanstvenom granom, ili kao na promociji svake druge kulture.

Ja sam sreću u "nevolji" imao što sam gomile teksta već napisao ovdje na forumu, što sam sve temeljito dokumentirao, pa je bilo lako izvući potrebne podatke. Također, sve sam radio u suradnji sa kolegama sa foruma, pa se svaki pothvat uvjetno može smatrati i suradnjom sa drugim permakulturistima, i radom na promociji permakulture. Drugi kandidati imaju puno teži zadatak, jer svi smo nedavno saznali koje sve uvjete moramo zadovoljiti. Nitko od nas nije proteklih par godina radio stvari samo zato da zadovolji uvjete nekakve prijave, svi radimo ono što volimo, što smatramo da treba.

Uglavnom, nastojati ću Perforum staviti u prvi plan kod predstavljanja svojih radova i bavljenja permakulturom, pa možda dođemo i do toga da će svaki budući kandidat morati odraditi neko "stažiranje" kao korisnik foruma  :)
28
Životinje / Odg: Eksperiment s krpeljima
« Zadnji post od Nikola u 08 Svibanj, 2023, 08:58:30 »
Izuzetno dobar (edukativni) video i cijeli post!

Ja si krpelje skidam alatom kao na priloženoj slici, zavučem ispod njega i vrtim u krug dok se ne odvoji. Do sad mi se još nije dogodilo da ostane rana ili komadić krpelja pod kožom, uvijek ih ovako izvadim cijele. S obzirom koliko sam često u prirodi, iznenađujuće rijetko zaista dobijem krpelja, možda jednom u 2-3 godine. Djeca dobiju mnogo češće, a manje su izloženi.
29
Vještine, zanati, ideje... / Odg: Popravak i prevencija kvara
« Zadnji post od Harp u 05 Svibanj, 2023, 22:06:41 »
Zamjena i programiranje ATmega328P mikrokontrolera


Vec odavno, mikrokontroleri su preuzeli vodstvo u sveopcoj elektronici, bilo da se radi o najozbiljnijim uredjajima ili o djecijim igrackama.
Mikrokontroleri su cipovi kojim se njihovo funkcioniranje naprosto odredjuje unesenim programom (firmware), tako da jedan te isti cip moze sluziti u razne svrhe, za izradu bilo kojeg uredjaja koje pokrivaju njegove hardverske mogucnosti. Kao mali kompjuteri, imaju procesor, RAM radnu memoriju, SDD (eeprom memoriju), ulazne i izlazne pinove, a firmware se nalazi zapisan u flash memoriji (ROM) koja se ne brise ako nestane struje. Tako se ATmega328P cip moze naci npr na Arduino uredjajima isto kao i na raznim tranzistor testerima, i slicno. Mogucnosti su ogranicene jedino mastom :)

https://danyk.cz/avr_osc_en.html

Cijena jeftinijih je oko 30kn, sto je skuplje nego vecina obicnih cipova, ali njihove mogucnosti opravdavaju troskove vec pri dizajnu - uz mikrokontrolere je potrebna daleko manja pcb plocica jer mogu zamijeniti mnostvo popratne elektronike.


Prije dosta godina, tako sam kupio jedan tranzistor tester (kako se to tada zvalo) koji sluzi za kontrolu i mjerenje raznih elektronickih komponenti. Bio je dosta povoljan, oko 100 kn, a mogao sam mjeriti neke bitne znacajke koje na drugi nacin nisam mogao, kao npr esr vriednost na elektrolitima ili induktivitet zavojnice... a zgodno je dosao i pri utvrdjivanju nepoznatih sot23 komponenti...
Nakon par godina, nesretno je stradao pri mjerenju nabijenog elektrolita... i samo sam ga ostavio sa strane, nadajuci se da cu u buducnosti ga moci popraviti ili iskoristiti koji dio. I dosao je taj cas, upravo sada, kada imam sve mogucnosti i volje da podjem u popravak tako neceg dosad mi nepoznatog.

Prvo je upoznavanje s postupcima sto sve treba... dakle treba lemilica na vruci zrak za odlemiti cip s plocice, onda programator uz odredjeni program (software na racunalu) i naravno firmware za tocno taj uredjaj. Sve to sam nabavio, falilo mi je samo iskustvo, posto fine detalje i odgovore na prazna pitanja nisam nasao. Trebao sam napraviti prvi korak, odlemiti cip i zalemiti novi na njegovo mjesto...
Nadam se da ce iskustva iz ovog videa bar malo pomoci onima koji se zele upustiti u rad s mikrokontrolerima :)

Zamjena i programiranje ATmega328P cipa iz spaljenog tranzistor testera LCR-T5 s BIOS programatorom CH341A #2318


Usput, postoji i modifikacija za te tranzistor testere, gdje su sve tri nozice u kratkom spoju preko releja dok uredjaj ne vrsi mjerenje. Time se znacajno doprinosi po pitanju sigurnosti i pouzdanosti uredjaja.


30
Životinje / Eksperiment s krpeljima
« Zadnji post od Harp u 05 Svibanj, 2023, 19:49:06 »
Eksperiment s krpeljima - kakav utjecaj ima alkohol na njih


Krpelji su zgodne zivotinjice za povremeno (proljetno) strasenje ljudi, kako bi gradjani ostali zdravi i sretni - a prije svega - kuci na sigurnom. Cesto se spominju u proljece i povezuju s boravkom u divljoj prirodi, a udarna vijest je kada se netko razboli od bolesti koju oni prenose. Nemojmo zaboraviti niti na opasne zmije koje vrebaju berace sparugi, kao i ucestala proljetna trovanja mrazovcem. A ako netko primjeti medvjeda koji se drznuo pribliziti administrativnoj granici grada, taj si je odmah i odredio svoju buducnost, jer, morate se osjecati sigurno. Morate. Lovci ce to rijesiti za vas, zbog vas, ta, ne zelite takvu opasnost u blizini grada!? Jos i gore, ne mozete ni zamisliti takve gene na zivotu koji se tako sto usude... preci administrativnu granicu. I to je to, sustina godisnjeg informiranja gradjana o prirodi...

Medjutim, kao i inace, nekako se ispusta reci bitne stvari o njima, vec se kao naglasava izbjegavanje odlaska u prirodu. Zabavu potrazite u gradu, u kaficu, na full HD TVu, a slobodno vrijeme potrosite u shoping centrima sa uvijek novim akcijama, znate da vam konstantno "popustaju" sve sami popusti i ustede...
Ali, ono sto pritom ne kazu, jest da i u vasoj neposrednoj blizini - u samom centru grada - ima dovoljno krpelja, mozda cak i vise (koncentriranije) nego u prirodi.

How Ticks Get On You & Where They Lurk & How To Prevent Ticks


Krpelji se nalaze obicno na vrhovima trave i niskom grmlju uz puteve (vrtovi, okucnice i parkovi), gdje prolaze zivotinje. Hvataju se uglavnom na vukove, medvjede, srne, veprove, zeceve, jezeve, miseve, stakore, vjeverice, macke, pse, ptice, zmije i gustere, kao i sve druge domace i divlje zivotine, npr koze i kune.
Dakle gdje god primjetite da ima tih zivotinja, ima i krpelja, sto saznate cim zapravo pocnete boraviti u vrtu a ne pred televizorom.
Imaju i prirodnih neprijatelja, razni pauci, skorpioni, stonoge, neki mravi, mozda i bogomoljke, ptice i gusteri.


Moja prica pocinje ovako:
u svojoj okucnici imam mnogo gustera koji se na suncu suncaju a po noci sklanjaju u rupe od kamenja, i zavlace ispod svega gdje im je ugodno. Svatko si trazi dobar dom u kojem ce biti zasticen od neprijatelja, kise i hladnoce. U blizini ima i mnogo macaka kao i pasa, a ni ptica, jezeva, miseva i stakora ne nedostaje.

Cim sunce pocne zalaziti, gusteri se povlace u svoje "kucice" gdje docekaju sljedeci dan. Tako je jedan pronasao svoje mjesto u procjepu mojih balkonskih vrata, bas izmedju vrata i dovratka. Kako sam izlazio navecer na balkon, pri otvaranju vrata on je pao u sobu i pobjegao, ni vise ni manje nego u nikada dovrsenu kutiju s elektro instalacijama... nakon duzeg vremena bezuspjesnog cackanja, skoro sam odustao da ga izbacim van, ionako ce on sam sutra ujutro krenuti van - mislim si. No, zapazio sam da je bio poprilicno debeo, kao da bi mogao upravo izleci jaja kod mene u sobi - e to neces! - pomislio sam i nastavio se nadmudrivati s njime. Kako je moj iq ipak za nijansu veci nego od kakvog gmaza, uspio sam ga dobiti u staklenku, gdje sam primjetio da ima neobicnu nakupinu crnih kuglica ispod desnog pazuha. To su bili krpelji, njih 6 komada ukupno, svi zgurani na jedno mjesto do kojeg guster glavom ne moze doci. Simetricno, na drugoj strani, ili bilo gdje drugdje po tijelu nije bilo niti jednog.

Eksperiment s krpeljima #2317


Pustio sam ga da se izmori i ohladi trceci u toj staklenci, sto je potrajalo neko vrijeme, a tada sam ga lako uhvatio i skinuo krpelje. Nije mi se dalo baratati s kamerom, pa samo skidanje nisam zabiljezio. Krpelji su mislim bili u stadiju nimfe i lako sam ih pincetom izvukao van, a mozda i zbog ljuskica na kozi koje ipak imaju neku debljinu.

Ako pokusate pronaci informacije o krpeljima na internetu, prvo na sto cete naici su photoshopirane snimke kako nakupina krpelja na vratu izjedaju covjeka. Covjek nije prirodni domacin krpeljima, jer ima razum, zna komunicirati s drugim covjekom, lako koristi razna pomagala i vrlo veliku povrsinu svog tijela moze sam prekontrolirati. Ipak, pojedinacni krpelj ili dva se cesto prikace na covjeka i valja ih "udaljiti" u sto kracem roku, jer se tvrdi da u prvih 24 sata se ni eventualna bolest nece prenijeti.
Krpelj inace ostaje par dana na domacinu, nije brz poput komarca (2min do letece borovnice).

Kod krpelja, kao i kod drugih kukaca, postoje faze razvoja, od larve (koja ima 6 nogu), preko nimfe (8 nogu) do odraslog krpelja. Odrasli krpelji se vrlo tesko skidaju, jer imaju velik (nesto manje od 1mm) i dobro razvijen usisni aparat, cesto zna puknuti ili vrat (ostane glava sa ticalima) ili pak ostane dio samog rila u kozi. Nimfe se lakse skidaju i u videu je prikazan utjecaj 99% alkohola (IPA) na iste.

How Ticks Dig In With a Mouth Full of Hooks


Sto se bolesti tice, bolest se ne prenasa od zarazenog krpelja putem jaja na njegove potomke, vec nimfa mora piti vec zarazenu krv bolesnog domacina, te kada se drugi puta hrani kao odrastao krpelj tada na svog domacina prenasa zarazu. Dakle koliko je sansa da dobijete bolest? Poprilicno mala, medjutim, postoje odredjeni krajevi u svijetu gdje je ta opasnost ipak znacajna mozda i nekoliko posto. U hrvatskoj je to negdje na sjeveru ako se ne varam okolo Varazdina, ali nisam siguran. Znam da postoji neka lokacija i ovdje, veterinari sigurno znaju.


Eh sada, naisao sam na jedan video, koji mi ima smisla, mada strucnjaci ne savjetuju da se tako pristupi skidanju krpelja. Ali, strucnjaci su postali vrlo upitni u zadnje vrijeme...

KAKO SKINUTI KRPELJA


Ono sto sam primjetio u mojem eksperimentu je da krpelji se pod utjecajem gotovo 100% alkohola "razbude" i zele pobjeci od njega, dakle alkohol ih ne ubije ili osamuti momentalno, vec se tek nakon nekog duljeg vremena vjerojatno utope u njemu. Rekao bih da su poprilicno otporni na njega, mozda bi se mogao iskoristiti da se krpelj sam otpoji ili pak da barem malo "popusti".

Ono sto sam primjetio je da su ona dva krpelja, koji su bili na komadicu mrtve koze su se takoreci momentalno odvojili sa nje, dakle pod utjecajem alkohola oni nastoje da napuste domacina. Isto sam ucio i onog malog, koji je od alkohola pokusao natraske pobjeci - mozda bi se htio i otpojiti od koze?

Koliko krpelj pritom ima mogucnost da bas zbog tog alkohola poveca mogucnost zaraze prema domacinu, a unutar 24 sata kao ne bi trebao, to treba opet pitati strucnjake... i nadati se da imaju takvo znanje a ne naputak za zastrasivanje :)

 Str: 1 2 [3] 4 5 ... 10
Powered by EzPortal