Pokrovni usjevi

[Nikola]

Ja sam uzimao sjeme kod Lokvine (https://lokvina.hr/shop/prodaja/zelena-gnojidba-sideracija) i u Sjemenarni Ri (https://www.sjemenarna-ri.hr/hr/krmna_bilja_i_tds_smjese/66). U razgovoru sa jednima i drugima sam stekao dojam da ako nešto nema istaknuto u web shopu, i dalje možda ima negdje na polici, a ako i nema na polici, oni mogu naručiti od dobavljača.

[Nikola]

Sudanska trava na prethodnom krumpirištu je sada visine oko 50 cm i dosta dobro pokriva tlo. Visina i gustoća su prilično ujednačene, makar se vidi slabiji rast na dijelu na kojem je i krumpir slabije uspjevao (malo zemlje, dosta kamena), na slici je to lijeva strana.

Sudanska trava je sijana 30.07. a slike su snimljene 3.9., znači točno 5 tjedana od sjetve. Na oko 120 m2 je sijano oko 1,5kg sjemena, dvostruko više (gušće) od preporuke. Mislim da sa gustoćom nisam pogriješio, jer niknulo je zajedno sa raznim korovom, ali ga je konačno nadjačalo.

Na drugom mjestu, gdje je bilo slabo izorano, pa sijano zajedno sa heljdom, nisam baš zadovoljan kako se razvija. Kao da stagniraju i sudanska trava i heljda, korov se posvuda nazire. Ima nekih djelova gdje je sudanska trava jedva 20-30 cm i nekako žućkasta, a ima par biljaka koje su skoro 1m. Vrlo neujednačeno. Nemam slike tog dijela, ali nije se puno promijenilo od prethodnog posta.

[Nikola]

Sudanska trava na prethodnom krumpirištu je sada visine oko 50 cm i dosta dobro pokriva tlo

Tjedan dana kasnije, prosječne je visine 80 cm. Na problematičnom dijelu vrta (gdje krumpir nije rodio) je visine 70 cm, nije uopće loše. Na drugim djelovima je 80 cm i više, a najviša izmjerena biljka je 120 cm. Imam neke slike ali ne znače puno, samo zelenilo usred zelenila. Već mi se počinje sviđati, nisam ovoliko biomase nikad imao na toj površini. Baš me zanima koliko može još do zime rasti.

Vjerujem da ću je morati uskoro i kositi. Ona koja je posađena na drugom mjestu, zajedno sa heljdom, nije ni približno tolika, stagnira na 50-ak cm ali već počinje cvjetati. Računam da će i ova uskoro, a preporuka i jest da se pokosi kada naraste visoka, kako bi stvorila još više biomase. Pogotovo podzemne.

[Nikola]

Tjedan kasnije, visine je 120 cm, počinje cvasti. Skratio sam ju škarama za živicu na 70 cm visine. Visinu sam odabrao tek tako da skinem sve vrhove koji formiraju cvat, i da ju malo poravnam, a opet da ostane što viša.

[Nikola]

Nastavljam evidentirati što se zbiva sa ovom travom kako bih se lakše za par godina prisjetio kada sam što radio, a možda još nekom zatreba.

Skraćivanje prije 2 tjedna mi se nije baš nešto pokazalo. Biljke su vrlo brzo nadoknadile izgubljenu visinu, znači sada su ponovno 120 cm i ponovno se spremaju cvasti.

Sada sam ih pokosio na 15-ak cm visine, a mrtve stabljike sam ostavio da leže gdje su već padale. Točnije, preko panjićaka od 15 cm je sada debeo pokrivač mrtvih stabljika. Raspitivao sam se u međuvremenu kod kolega iz USA i oni uglavnom tako rade. Sve pokose na par incha visine i biljke se tijekom sezone rasta više puta potpuno oporave. Nadam se da će i kod mene još uspjeti rasti par tjedana, do prvih mrazeva.

[Nikola]

Prošlo je 4 tjedna od prethodne košnje, i ne vidim uopće neki novi rast. Mrvicu su oni "panjevi" dobili zelene vrhove, ali izgleda mi kao da neće to više rasti. Temperatura zraka je u rasponu 5-15 stupnjeva. Moguće da se temperatura tla spustila ispod optimalne za rast.

[Nikola]

Prije 2.5 tjedna sam posijao mješavinu raži i grahorice. Radi se o zimskom pokrovnom usjevu. Nadam se da će malo narasti do zime, pa onda naglo krenuti u proljeće, prije tipičnih korova. Znači, pokrivam golo tlo tijekom zime i u proljeće kontroliram što će rasti na površini predviđenoj za buduće vrtove.

Raž je trava, žitarica, raste visoko, uspravno, stvara dosta biomase. Apsorbira mnogo dušika iz tla. Grahorica je mahunarka, raste bujno ali se ne može sama držati uspravno. Treba raž kao oslonac. Zajedno ove dvije biljke osiguravaju dosta dušika i biomase za povećanje organske tvari u tlu. U proljeće se pogaze i na njihovo mjesto se sadi neka kultura od direktne koristi za čovjeka, recimo povrće.

E sad, ove biljke su dosta osjetljive na mraz kada tek niknu. Za grahoricu, važno je da barem 30 dana od sjetve nema mraza. Za raž je potrebno kraće vrijeme, ona je otpornija, ali isto bi bilo dobro da ima nešto vremena prije zime da se dobro ukorijeni. Ja sam čitao, amerikanci ovu kombinaciju siju od polovice 8. mjeseca. Ako bi sijali ranije, kulture bi mogle do zime završiti svoj životni ciklus i ništa od pokrivača za zimu. Ali ako se sije krajem ljeta, one već dobro narastu do zime, pa se malo uspavaju ispod snijega. Onda u proljeće cvjetaju, kada se terminiraju.

I ja sam htio tako, ali kod nas nema dostupnog  sjemena. Sjeme je stiglo prije 3 tjedna, i ja sam ga odmah posijao. Srećom, mraza još nema. Gledam, biljčice su lijepo nikle. I jedna i druga, visine 2-3 cm. Ako još dva tjedna ne bude smrzavalo, imam se čemu nadati na proljeće. Ako smrzne, mogu sve ponoviti u rano proljeće.

Imam gomilu sjemena, jer sam kupio vreću od 25 kg, ne prodaju manje. Treba mi par kila godišnje, možda 3-5 kg. U redu, sada sijem gušće nego što treba, da budem siguran u uspjeh. Ali, sjeme dosta brzo gubi klijavost. Možda već za godinu-dvije neće biti za upotrebu.

[Nikola]

Da zalijepim i današnju fotku raži i grahorice. Ka sa ovim sjemenčicama otkrivam posve nove smjerove razvoja imanja i pristupa uzgoju hrane, pa me detalji fasciniraju.

Ovo je snimljeno na mjestu koje je u proljeće loše preorano. Nakon oranja sam pobacao sjeme heljde koja je stagnirala na hladnom vremenu. Onda je došlo ljeto, kada sam pobacao još heljde i sa njom sudansku travu. Sada su obje vrste bolje napredovale, ali i dalje jako slabo. Daleko slabije nego sudanska trava na drugom mjestu (iza krumpira). Ovaj je prostor dočekao jesen sa mnogo korova, sudanskom travom jedva do koljena, i heljdom koja je bila na izdisaju sama od sebe.

Kada je bila najavljena kiša (jesen), ja sam sjeme raži i grahorice bacao visoko u zrak po ovom prostoru. Ideja je bila da pada poput kiše među postojeće raslinje. Sijao sam cca 2 puta gušće nego je preporuka, jer ne očekujem da će svo sjeme naći prave uvjete za klijanje. Preporuka je 90 kg/ha, tj. 900 g na 100 m2. Ja sam bacio 2 puta više, onako od oka.

Nakon toga sam trimerom pokosio travu (korov, sudanska trava, ostaci heljde) vrlo kratko do zemlje. Plan je bio da pokošena trava pokrije sjeme, možda ga sakrije od ptica, zaštiti od sunca, pomogne u klijanju.

Sada mi izgleda da se nove biljčice brzo razvijaju i da su dosta gusto niknule. Gdje god kleknem, prstima malo razgrnem staru travu, nađem i raž i grahoricu na razmacima od max 10 cm. Moguće je da negdje gdje su ostali stari buseni divlje trave, nema ništa od sijanih kultura, ali gdje god je bar malo vidljive zemlje, tu su biljčice raži i grahorice.

Slično sam napravio na drugim mjestima, gdje su rasle bundeve i gdje je bilo samo pokriveno agrotekstilom. Isto sam samo razbacao sjeme i prošao trimerom, da ga malo razbrlja. Tu vidim još i bolje rezultate, barem mi se čini.

Nije još bilo mraza i to me jako veseli. Nek izdrži sve još 10 dana, pa onda neka smrzava ako mora.

P.S. na slici, vidi se raž (travčica poput božićne pšenice) i grahorica (ima sitne listiće na zajedničkoj grančici, kao bagrem) iza kojih je ruka (radi bolje vidljivosti). Slučajno se vidi i tek proklijala heljda sa okruglim listićima. Vjerojatno se sama zasijala. Vidi se i čvrsta stabljika sudanske trave koja je pokošena nakon sjetve raži. Vide se i neki slučajni korovi.

[Nikola]

Domaći primjer (Vojvodina) poljoprivrede bez oranja, uz upotrebu pokrovnih usjeva.

[Tuky]

Pozdrav svima! Ja sam isto počeo eksperimentirati s pokrovnim usjevima. Jedino što Mirilov nije napisao da obilato koristi herbicide, ali da se pročitati između redova jer mu treba prskalica. A bez herbicida se ovakav sustav ne može raditi na veliko. Na malo se može, uz pomoć raznih folija za pokrivanje. Ali potrebno je napraviti dobru strategiju odnosno točno znati što će se saditi nakon cover cropa, paziti na plodored i sl. Npr. raž možete "ubiti" bez herbicida ili oranja gaženjem samo u fazi mliječne zrelosti (znači da već ima mekano zrno) što je u kontinentalnoj HR negdje oko kraja svibnja. I to nije garancija da ćete je svu terminirati, a može biti i drugih biljaka i trave između. Tako da bi trebalo pokriti sve folijom još nekoliko tjedana. U to doba ako ima dosta sunca, dovoljna su dva tjedna.  Znači iza raži možete saditi samo kulture koje se siju ili presađuju u lipnju, a to je vrlo ograničen izbor. Kupusnjače bi recimo bile idealni usjev nakon raži, pa možda bundeve i tikvice (najbolje presadnjom sadnica), paradajz, paprika, krastavci, bamija i sl. Ovo sam naučio iz vlastitog iskustva. Prošle godine sam posijao raž pa je ovo proljeće nisam mogao terminirati jer mi je trebala parcela već početkom svibnja i na kraju sam morao frezati.
Ove godine sam nakon krumpira posijao repu i lucernu. Dobro je pokrilo tlo, a repa će ga dodatno razrahliti i ostat će velika količina biomase. Ali treba voditi računa da se ona ne sije na površinama na kojima se uzgajaju kupusnjače, jer su iz iste skupine pa se mogu pojaviti problemi. Kupusnjače su inače jako dobar predusjev za krumpir jer rade prirodnu fumigaciju tla. Najizraženije djelovanje tu ima gorušica.

[Nikola]

A koju površinu koristiš i kako se snalaziš sa sjemenom? Ja sam ove (prve) godine osjetio da dosta ovisim o dostupnosti sjemena. Ako bih htio sijati raž krajem ljeta, nema sjemena. Sredinom jeseni već bude dosta hladno, možda smrzne. Ako nabavim sjeme godinu dana ranije, raž nema dobru klijavost nakon 1 godine. Pa onda pakiranja od 25 kg su mi previše. Itd. U načelu bi trebalo biti jednostavno, ali eto ima sitnica koje malo koče stvari.

Hvala za iskustvo sa raži. Zaista ne znam kako ću je učinkovito terminirati.

[Tuky]

Malo mi je duže trebalo da odgovorim . Raž sam kupio od jednog eko poljoprivrednika u Slavoniji. Posijao sam je za kruh u jesen 2021. požeo prošle godine tako da imam svoje. Za raž kažu da je nije dobro sijati iste godine kad se požanje, nego tek sljedeće godine jer je sjeme još u fazi dormantnosti. Ova moja je recimo bila idealna za sijanje ove jeseni, ali mislim da će biti dobra još i sljedeće godine kad planiram opet sijati za žetvu. Neće tako brzo izgubiti klijavost. Ako trebaš manje količine, to ti mogu dati. Što se tiče površina, imam preko pola hektara u obradi, s time da se otprilike na polovici uzgaja, a pola je pod lucernom ili djetelinom koja je izvrsna za stvaranje humusa i "gnojidbu" dušikom. Nije to s cover cropovima uopće jednostavno bez herbicida i bez mehaničke obrade tla, niti na veliko, a posebno za vrtove gdje se uzgaja velik broj kultura. Treba osmisliti dobar plan. Namjera mi je ove zime pokušati to napraviti pa da na proljeće krenem iznova i napravim stalne gredice po kojima se nikad ne gazi.
Sjeme je isto teško nabaviti, posebno u manjim količinama. Npr. ja sam htio nabaviti malo soje, ali ne možeš za površine manje od 2000m2.
Ako ima više zainteresiranih, mogli bi nabavljati sjeme zajedno pa podijeliti. Možda ne bi bilo loše da se i sastanemo uživo tko može, sad dok je zima pa nema toliko obveza. Ja sam u okolici Zagreba.

[Nikola]

Zajednička nabava sjemena ima smisla, i meni je isto padalo na pamet. Već sam slao manje pakete raži i grahorice iz ove vreće od 25 kg. Ima ljudi kojima treba 2-3 kg, što nije baš zanimljivo tržište u poljoprivredi.

[Nikola]

Evo kasnozimski izvještaj na temu pokusa sa sudanskom travom. Velika količina slame koja je ostala u jesen nije baš dugo trajala. Već početkom zime se počinjala nazirati zemlja kroz ostatke slame, ali kako je zahladilo, i ta se razgradnja očito zaustavila. Sada krajem zime zemlja nije ni čista od slame, niti bez korova, ali nije ni loše. Uz manja podešavanja, vjerujem da se ovo može dotjerati do mnogo boljih rezultata.

Slika 1: Izgled polja na dan 25.02.2024. Isto mjesto je prošlog ljeta prikazano OVDJE.
Slika 2: Pogled izbliza pokazuje neke korove koji su stalno tu, vjerojatno nešto višegodišnje. Ove biljčice sa širokim lišćem su rasle i u debeloj hladovini ispod sudanske trave, i očito ostaju žive i nakon nje.Uz njih, zasijala se mišjakinja (gore desno), ali ima i dosta busena baš prave trave. Ta trava me iznenadila i malo zabrinula. Ranije je tu rasao krumpir, nije baš bilo trave. Onda je posijana sudanska trava koja je napravila debeo pokrivač preko cijelog vrta, trava je trebala biti ugašena. A sad je ima više nego prije. Moram pratiti o čemu se radi, da nije to sudanska trava preživjela zimu? Jer zima ju je trebala ubiti. Vidjet ćemo kad ovo krene malo bolje rasti.
Slika 3: Iskopao sam jamu dubine 30 cm, praktički do kamena. Cijelim profilom, zemlja je izuzetno rahla, lopata bez napora ulazi u zemlju.Slika 4: Na lopati je ostao cijeli grumen zemlje. Vidi  se kako je prepun žilica koje odumiru, ostavljaju dosta dobru strukturu i puno pora za vodu i zrak.
Slično uzorkovanje sam radio i na susjednom mjestu, gdje je zemlja prekrivena drvenom sječkom. Kad usporedim ta dva susjedna primjera, sudanska trava (tj. pokrovni usjev općenito) ostavlja mnogo bolju sliku ispod tla, dok drvena sječka daje ljepši dojam iznad tla (nema korova, npr.).

[andjelkoasa]

Ipak je to tek prva godina. Kada prođe nekoliko ciklusa sa pokrivnim usjevima vjerojatno će rezultati biti bolji.
Još si mislim da bi trebao kombinirati usjeve i sječku.
Kasno na jesen pokosiš travu i prekriješ sječkom ili čak pomješaš. Zbog gljivično/bakterijskog omjera.