Terminacija pokrovnih usjeva

[Nikola]

Pokrovni usjev su biljke koje uzgajamo bez ideje da ih beremo, odnosno svoju primarnu funkciju vrše dok rastu (pokrivaju tlo) ili nakon što umiru i ostaju na mjestu gdje su rasle. Obično se uzgajaju u kraćem vremenskom periodu, za npr. obnovu tla, zaštitu tla od atmosferskih utjecaja dok se ne uzgaja primarni (komercijalni) usjev i sl. To znači da osim uzgoja pokrovnog usjeva moramo imati u planu i terminaciju, tj. ubijanje biljaka.

Neke popularne kulture ubija sama zima (smrzavanje) ili biljka doživi puni vijek i umre "od starosti". Većinu, ipak, treba kontrolirano ubiti u primjerenom trenutku, recimo pred sjetvu osnovne kulture. U komercijalnoj poljoprivredi koriste se herbicidi ili zaoravanje / tanjuranje. U ekološkoj / regenerativnoj poljoprivredi, nastoji se minimizirati mehanička obrada tla i upotreba kemikalija.

Jedna od popularnijih ekoloških metoda za terminaciju usjeva je gnječenje. Preko živog pokrovnog usjeva se prelazi teškim valjkom koji na sebi ima oštra rebra. Valjak savija stabljike do tla, a rebra na nekoliko mjesta slome svaku stabljiku. Biljka tako ostane "u komadu", ali nema više snage da se podigne u zrak. Sokovi više ne mogu cirkulirati i biljka umire. Ova se metoda obično provodi odmah nakon cvjetanja, ali prije nego što je biljka formirala sjeme. Tada je stvorila najveću količinu biomase i najranjivija je.

U permakulturnim sustavima, možda bi zanimljivije bilo vidjeti kako ove prakse primjenjivati na manjim površinama, recimo par tisuća kvadrata. Za tu površinu nema smisla kupovati priključak koji će raditi 10 minuta u godini. Našao sam neke rukotvorine koje nije teško reproducirati:

Čini mi se da već imam djelomično rješenje u obliku ove kible:


Samo umjesto žutog dijela (koji se skida) napravim neki bubanj sa rebrima.

Ja, doduše, još ne znam je li to sve potrebno, jer imam i kosilicu i mogu sve pokositi kada dođe vrijeme, ali rekao bih da gnječenje ipak ima prednosti u odnosu na košenje. Biljke ostanu cijele pa duže opstaju kao malč, troši se manje energije, tiši je rad, može se brže sve proći itd. Najranije mogu testirati sljedećeg proljeća, na usjevu koji ću sijati ove jeseni. Do tad moram odlučiti ima li smisla graditi nešto ili ne.

[TB]

Zanimljivo:

Zašto se to onda masovnije ne koristi kao alternativa košenju?

Možda jer se ispod trave stvara stanište za komarce i razne živine ili na standardnoj travi to ne djeluje?

[Nikola]

Prvi dio "zašto se masovnije ne koristi", ja bih rekao da se prilično masovno koristi čim postoje roller-crimper priključci za traktor širine 10 i više metara. Znači to se koristi u industrijskoj poljoprivredi češće nego košenje, ali možda rjeđe nego herbicidi.

Mislim da na standardnoj travi tj. samonikloj miješanoj livadi to ne može funkcionirati jer se neke biljke ne mogu uništiti gnječenjem. Čak i kod biljaka koje se gotovo sigurno ubijaju gnječenjem, važan je trenutak u kojem se to radi, obično kada biljka dođe u biološko stanje reprodukcije, a ne prije. Ako bi sa tim rolerom prešli preko obične livade, vjerojatno bi samo manji dio biljaka umro, a prednost bi dali ostalim kojima to ne smeta. Čak bi i to možda dalo neke zanimljive rezultate, nešto kao brzo selektivno košenje.

Ova metoda zahtjeva dosta planiranja unaprijed, zato je popularna u regenerativnoj poljoprivredi, ali ne u konvencionalnoj. Ako smo odlučili pokrovni usjev terminirati gnječenjem, onda sijemo samo kulture koje se mogu terminirati na taj način (postoje tablice...). Ako koristimo mješavinu kultura, onda se kombiniraju one koje se mogu u isto vrijeme terminirati. Tako se došlo recimo do popularne kombinacije raži i grahorice. Osim što ova kombinacija stvara mnogo biomase i fiksira dušik, zgodno je što do ljeta raž počinje stvarati sjeme, a grahorica cvjeta. To je dobro kompromisno vrijeme da se provede terminacija. Grahorica je teška i ne može sama stajati uspravna treba joj raž da se za nju hvata. Kada se pogazi krimperom, raž je na podu a grahorica se drži za nju i neda joj da se uspravi. Pokusi su pokazali da je gnječenje uspješnije na kombinaciji raži i grahorice nego na samoj raži.

Znači radi se o dosta kompleksnom postupku u kojem je važan odabir kultura, vrijeme sjetve, trenutak terminacije i ciljana kultura koja slijedi nakon pokrovne.