Fiksatori dušika u šumskom vrtu...

[Nikola]

U Rijeci, na jednoj plaži su ih posadili, a tlo je prilično rahlo oko njih pa su se mladice lako vukle vani. Trebali bi nešto pokrenuti, slažem se, može svatko uzgojiti ono što mu je zanimljivo i dostupno, pa viškove razmjenjujemo.

[Nikola]

Danas sam naučio ponešto o lišajevima. To su zajednice gljiva i algi, i mogu fiksirati dušik. Drugim riječima, i kamen fiksira dušik?

http://hr.wikipedia.org/wiki/Li%C5%A1ajevi

Pa što napraviti da kamenje fiksira dušik u šumskom vrtu? Održavati ga vlažnim? Inače, nije to nešto o čemu ozbiljno razmišljam, ja i nemam baš nešto kamenja osim ako ga iskopam iz zemlje, nego uvijek sam se pitao kako neke biljke, koje vole dušik, dobro uspjevaju kad u blizini nema fiksatora dušika. Npr. kopriva ispod kamenog zidića, ili bazga koja raste u čistom kamenjaru... Možda bi ovo moglo biti objašnjenje?

[Nikola]

Iskreno, nisam 100% siguran što sam posijao. U prirodi viđam bar dvije različite, a slične biljke. Jedna raste po rijetkim, kamenitim šumama u okolici Rijeke, i ta napravi tek par grančica, par listića, i cvjeta žuto. Drugu viđam po Dalmaciji, uz autocestu, i ta radi velike, guste grmove, gotovo bez lišća.

Guglanjem slika za cytisus, nalazim nešto poput ovoga:


Mislio sam, to je taj gusti, šibasti grm. To je ujedno i ono što prodaju po rasadnicima, jer je označeno "cytisus scoparius". Onda sam malo čitao o toj biljci, koju englezi zovu metla (broom) i pročitao da ju neki miješaju sa španjolskom metlom (spanish broom - spartium junceum). Išao sam guglati tu španjolsku biljku, i nalazim ovo:


Pa jel nije to ista biljka? I koja je ova koju sade kao ukrasnu, i čije sam ja mladice presadio? Nemam pojma, znam da je mahunarka, da je grm 3 metra visine i širine, te da fiksira dušik. Meni odgovara, a sad, hoće li preživjeti moju klimu i uspjevati u mom tlu, to mi je misterija.

[Zelena Vila]

Pa što napraviti da kamenje fiksira dušik u šumskom vrtu? Održavati ga vlažnim?

Zalijevati ga destiliranom vodom jednom tjedno, ujutro ili navečer. (Ako lišajeva već ima. Ako ih nema, zaliti kamen mlijekom u koje je dodano malo gnojiva.)

Barem tako kažu ovi frikovi.

[khan]

ja sam isto iz šume presadio nekoliko cytisusa. dok ne uzgojim caraganu poslužit će i oni, a možda koji ostavim i za kasnije, šta znaš, možda razvijem srčanu aritmiju 

[Nikola]

Mislim da sam našao naziv biljke koju viđam u svom kraju. To je šibika, coronilla emerus.

http://vrtlari.freeforums.org/sibika-coronilla-emerus-t609.html
http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Coronilla+emerus

Ništa posebno, osim što je domaća, raste na kamenjaru i fiksira dušik. Samo sam si htio zabilježiti, jer već dulje tražim kako bi se ta biljčica mogla zvati, a ispočetka sam čak pomišljao da bi to mogla biti caragana.

[khan]

izgleda da je premještena u rod Hippocrepis
http://en.wikipedia.org/wiki/Hippocrepis_emerus
nije da je bitno, čisto sistematike radi. a i različita je od coronilla.
dobro je korisitit domaće biljke, pa i ako nemaju druge prehrambene funkcije, barem cvjetaju, uveseljavaju okoliš i privlače kukce.

[zemljak]

Ako bi kopriva / Urtica dioica bila dobra za uvrstiti u onaj sređeni popis sa početka, molim:
Kopriva je izvor dušika, kalija, željeza, fosfora, kalcija, vitamina C i A te različitih minerala, organskih kiselina i flavonoida

http://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Urtica+dioica
Trajnica, donji sloj, polusjena, sve vrste (pH i strukture) tla, vjetrootporna
+ (vrlo) Jestiva i ljekovita

[Nikola]

Kopriva je zaista bogata svim i svačim, samo ovdje sam se zamislio oko fiksiranja dušika. Činjenica jest da svaka zelena travka sadrži dušik kao svoj sastavni dio, što je ujedno jedan od razloga zašto se trava brže razgrađuje od npr. piljevine. Drugim riječima, malčiranje, ili ukopavanje zelene tvari u zemlju, mora podići razinu dušika u tlu. Samo, mislim da se tu ne radi o "fiksiranju" dušika. Fiksiranje dušika rade bakterije na način da akumuliraju slobodni dušik koji je sastavni dio atmosfere. Gdje je mnoštvo takvih bakterija, tu je tlo bogato dušikom, i tu će kopriva dobro uspjevati, zato što treba dušik za izgradnju svog tijela. Posljedica toga je da ima tijelo bogato dušikom koji može hraniti druge biljke.

Zato ne bih biljke koje imaju tijelo bogato dušikom uvrstio u fiksatore dušika, nego u nekakvu "zelenu gnojidbu" što je ipak malo različita stvar. Različita je između ostalog po tome što će svaki fiksator dušika dobro uspjevati na vrlo siromašnom tlu, dok kopriva i sl. akumulatori neće.

I sad da još jednom iznesem pojavu koju ne razumijem. Bezbroj sam puta napisao kako imam vrlo siromašno tlo, izuzev u jednom malom dijelu. Taj se dio geografski ne razlikuje od ostalih po ničemu, niti je dolina u koju bi se nešto slijevalo, niti je tlo dublje, niti u blizini raste drugačija vegetacija. Ali, na tom komadiću, trava je puno zelenija, bujnija, a kopriva raste kao luda. Pogotovo sad kad sam izmalčirao taj komad. Trava je potpuno posustala, a kopriva se proširila, krenula rasti kroz taj malč. Daklem, meni to do danas ostaje misterija, zašto je baš tu tlo plodnije. Da mi je barem takvo tlo na ostatku imanja, to bi bila pjesma.

[khan]

jedan onako brainstorm je da je možda baš tu u dubini nekakav nabor u vodonepropusnom sloju, pa je voda bliža površini. a možda je i kopriva uzrok a ne posljedica 

[Nikola]

Kada sam viskom prelazio preko karte svog imanja, tražeći moguće izvore vode, zavrtio mi se samo na tom komadiću, i to je bilo puno prije nego sam shvatio da je taj komadić po nečemu različit. Možda zaista jest stvar u vodi.

Po Schaubergeru, tlo bi trebalo zasjeniti da se pojavi izvor, pa možda moji pokusi krenu i u tom smjeru. No to je već neka sasvim druga tema.

Da, kopriva bi mogla biti i uzrok plodnosti.

[khan]

kako to frustirra! E. umbellate bi trebala biti česta, čak invazivna biljka, a nigdje je nema za nabaviti. nabavio sam E. pungens, imam reznice E. angustifolia, ali umbellate ni od korova. istina, kupio sam proljetos sjeme, imao par klijanaca, ali ih je ljetna žega spržila. sad bih najradije nanizao red onih gromova i munja iz stripa o velikom bleku.

[Nikola]

Meni se angustifolia pokazala jako osjetljiva na sušu, ili možda na moje lužnato tlo, ne znam. Prvo mi se nesuđena živica angustifolie smrzla, a trebala bi biti osjetljiva na hladnoću. One koje su preživjele, prolistale su u proljeće i onda se osušile. One koje su nekim čudom preživjele i tu prvu nesretnu godinu, opet su prolistale u proljeće i onda se osušile. Mislim da sad nemam ni jednu, a imao sam cijeli rasadnik. Oprezno s njom, mislim da nije biljka koju samo ubodeš u zemlju i zaboraviš. Možda i je, ali onda kod mene nešto ozbiljno ne štima.

Sretno s potragom, ja sam ove jeseni za probu posadio pungens, nisam siguran da će preživjeti zimu a ako i preživi, možda nastavi sudbinu prethodnika kad je sunce ugrije.

Za sad jedino što mi se pokazalo uspješnim, je djetelina. Nisam ju puno ni sijao. Negdje jesam, negdje nisam, razlike nema. U visokoj travi nije imala izgleda. Sad malo češće pokosim i ima je posvuda. Možda mi priroda želi reći da nije vrijeme za motiku, nego kosu. Vidjet ćemo.

[zemljak]

Zeljaste višegodišnje za dobro osvjetljena mjesta:

Astralagus crassicarpus
http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Astragalus+crassicarpus
lijepo jestiv, ali slabo otporan na zimu (usda 7, do minus  12°C (?)

[khan]

je, a gdje to nabaviti?