Preporučeni razmak između stabala

[Zelena Vila]

Da sad ne tražim okolo... pokušavam napraviti neki dizajnić pa me zanima koji su preporučeni razmaci između stabala u šumskom vrtu (s naglaskom na voćke). Onako, po prilici jer vjerojatno svaka sorta ima svoje zahtjeve.

[Fliper 777]

Ima,dobro si shvatila.Vrste voća se razlikuju po dimenzijama stabla,ali i od osobine podloge.Kržljave podloge daju i kržljava stabla,ali takvim stablima treba podupirač. Korijen je slabo razvijen i slabije drži voćku i posebno prijeti opasnost kod nevremena da se stablo izvrne.Takva je podloga za jabuku M9 -navodim primjer.Najbolje je voće kalemljeno na generativnu podlogu - podloga razvijena iz sjemena ( najčešće divlje voćke -divlja jabuka npr. ) Ovakva stabla jesu bujnija i nešto kasnije prorode,ali su stabilnija,otpornija i dugovječnija.

[kad budu gorjeli gradovi]

krošnje stabala se ne bi smjele preklapati. znači za svaku sortu koju sadiš provjeriš prethodno širinu krošnje. npr. ako sadiš jabuku koja ima 6m širinu krošnje pored kruške koja ima 4, razmak između njih treba da bude 5m.

[Nikola]

Baš čitam Martina Crawforda, pa kad dođem do tog dijela, napisati ću više. Pionir šumskog vrtlarenja u Europi je Robert Hart, koji je napravio neke greške kad je princip sadnje šumskog vrta u tropskoj klimi preslikao na svoju, englesku.

On kaže, visoke voćke se sade na preporučene razmake za komercijalne voćnjake. Za orah i kesten se preporuča, ako se ne varam, 10m, a za većinu voćaka treba prvo vidjeti kakva je podloga (korijen). Hart kaže dalje, između njih se sade grmovi, pa između njih niže bilje.

Kako se sada pokazalo, to je bila greška, njegov vrt je sada prilično sjenovit i neproduktivan u nižim slojevima. Zato većina mlađih autora preporuča veći razmak između voćaka. Koliko veći, to možda ovisi gdje se želi najviše prinosa?

Orezivanje može popraviti grešku koja nastane kod sadnje, po meni. Rezanje niskih grana smanjuje sjenu ispod stabla, ali otežava berbu, zato je dobro da su najviša stabla nejestiva (fiksatori dušika). Također, rezidbom nižih stabala se također može bitno utjecati na rast, ali ako se u startu puno pogriješilo, mislim da čovjek kasnije ima previše posla da to ispravi.

Moje voćke su za sad na razmaku od 7m, ali nisu još sve zasađene. Kako učim, možda odlučim da neke niti ne zasadim, da mi ostanu rupe po šumskom vrtu gdje bi uvijek bilo više svjetlosti za niže slojeve. Kako volim raznolikost u svakom pogledu, mislim da bi bilo dobro imati područja s malo gušćom, i malo rjeđom sadnjom.

[Fliper 777]

I mene ta uzajamnost drveća,grmaova i ostalog niskog pokrova što bi činilo šumu hrane interesuje.Ono što u knjigama o permakulturi mogu pronaći se odnosi na druga podneblja.Jednostavno,kod nas nema takvih šuma u različitim fazama rasta i starosti,ili ja ne znam za njih,gdje bi mogli vidjeti šta,kako i u kojim pravcima treba ići,zavisno od naše zamisli šume hrane.
Ja znam kod uzgoja u monokulturi,sa orezivanjem šta i kako,ali  na polju šume hrane postaje klizavo.Baš nedostaje taj vizuelni dio sa vrstama sa naše geografske širine da vidim kako to funkcioniše i kako se šuma tokom godina mijenja,na šta treba obratiti pažnju tokom godina u našim uslovima.Ovo iz knjiga je ipak teorija.
Ili da citiram Nikolu:  "ako se u startu puno pogriješilo, mislim da čovjek kasnije ima previše posla da to ispravi."
 ::)Kod mene kiša,vjetar,idealno vrijeme za mudrovanje.Ne zamjerite što nabacah svoje nedoumice o šumi hrane.

[Nikola]

Fliper, kod nas ti je najbolja škola priroda. Ja uvijek volim spomenuti primjer iz moje šume. Na rubu livade rastu samonikla divlja jabuka i trešnja, na razmaku od 5-6 metara, grane im se preklapaju. Ispod njih je lijeska, ispod lijeske kupina, a ispod kupine jagoda. To je rub šume, ovakve raznolikosti sigurno da nema malo dublje u šumi.

Sad se radi o tome da se ova predstava preslika na većem prostoru, posvuda po šumskom vrtu, a kako se preslikava rub šume, to očito znači da moraju postojati mjesta sa gustom vegetacijom i mjesta samo sa travom, recimo šire staze.

[Fliper 777]

Eh,da,to je najbolja škola.
Kod mene su šumarci.Nema baš šume,tako da nema ni ruba šume.Grab,cer,joha,ponegdje ljeska na ivici,bukva,klen,znam u okolini jedan šumarak sa dvije divlje trešnje i u jednom ima divlja jabuka.To je sva raznolikost.I bujad svuda,more bujadi.Ako nije livada,onda je bujad.Zemlja je izuzetno loša,žutulja.Na ovoj kiši samo možeš izaći i zaglibiti se,lijepi se kao ljepilo i ne možeš je oprati sa čizama pola dana.Da,u tim šumarcima je bolja situacija.Posmatram ja šta i kako funkcioniše u prirodi,ali što su ovdje devastirali prirodu svaka im čast.
I da dodam livade su "ćelave",slabo obrasle.Već u osmom mjesecu suve.Stoke slabo ima,gotovo da i nema, i slabo se đubre organskim đubrivima.Znači,vještak radi od kraja sedamdesetih.Baš je primjer ljudske nemarnosti prema prirodi.Siju ugl.kukuruz,rijetko pšenica ili zob.Naravno,uz nerazumnu upotrebu vještačkog đubriva i herbicida,posebno za kukuruz.
Zato kukam da nemam baš vidjeti na djelu kako funkcioniše šuma hrane ili bar voće u šumi.

[Zelena Vila]

Pionir šumskog vrtlarenja u Europi je Robert Hart, koji je napravio neke greške kad je princip sadnje šumskog vrta u tropskoj klimi preslikao na svoju, englesku.

On kaže, visoke voćke se sade na preporučene razmake za komercijalne voćnjake. Za orah i kesten se preporuča, ako se ne varam, 10m, a za većinu voćaka treba prvo vidjeti kakva je podloga (korijen). Hart kaže dalje, između njih se sade grmovi, pa između njih niže bilje.

Kako se sada pokazalo, to je bila greška, njegov vrt je sada prilično sjenovit i neproduktivan u nižim slojevima. Zato većina mlađih autora preporuča veći razmak između voćaka. Koliko veći, to možda ovisi gdje se želi najviše prinosa?

Moje voćke su za sad na razmaku od 7m, ali nisu još sve zasađene. Kako učim, možda odlučim da neke niti ne zasadim, da mi ostanu rupe po šumskom vrtu gdje bi uvijek bilo više svjetlosti za niže slojeve. Kako volim raznolikost u svakom pogledu, mislim da bi bilo dobro imati područja s malo gušćom, i malo rjeđom sadnjom.

Da, koliko se sjećam Hartu je, nakon što je na par godina zapustio vrt, dolje rastao samo matičnjak i metvica.

Ideja sa širim razmacima i nezasađenim prostorima je odlična, tako se maksimiziraju rubovi, a ujedno se može na tako dobivenim "šumskim čistinama" uzgajati povrće. Lisnato bi trebalo funkcionirati bez problema, a  možda čak i ono koje zahtijeva više sunca (rajčica).

Mogu se napraviti male livade s žitaricama (zob, pšenica...) koje se puste da podivljaju i više iskorištavaju za mladu zelen, malč ili sjemenke za naklijavanje nego proizvodnju brašna.  U kombinaciju sa žitaricama može se ubaciti i nešto otpornog korijenastog povrća (rotkva, repa) koje se pobere nakon što se žitarice osuše, dio ostavi za sjeme...

Ipak, voćke su zapravo kostur šumskog vrta i teško ih je premještati, dok se u donjem sloju svi propusti lako ispravljaju. Razmak od 7 metara mi se čini zgodan jer ovdje navode razmake od 1,5 do 8 metara, ovisno o snazi podloge.

To je šema za komercijalni voćnjak, pa treba izgnorirati uredne redove i saditi u prirodnije i prikladnije forme.

[m2]

Raštika bi sigurno rasla u šumi, meni barem raste između hrastova, jasena i lipe...

[Nikola]

Evo, pročitao sam gdje Crawford govori o razmaku. Kaže, maksimalni promjer krošnje plus 25-50%. Ako imamo stablo promjera 4m, i drugo promjera 6m, prosjek je 5m. Prema njemu, razmak među njima bi trebao biti 6-7m.

Složio se samnom  oko toga da se negdje voćke posade malo gušće, a negdje malo rjeđe, kako bi se stvorile različite mikroklime. Kasnije je onda lakše nešto uklopiti ispod njih, nego kada bi svugdje bila ista situacija.

Također preporuča da 30% površine bude namjenjeno fiksatorima dušika.

[Zelena Vila]

Super, vodit ću se za početak s tih 7 metara, pa mijenjati nacrt prema potrebi, do jeseni će valjda sve sjesti na mjesto.

[Fliper 777]

mijenjati,samo naprijed.Sve to zavisi od sorte i vrste voća.Stare sorte traže i veći razmak.Imam stari voćnjak na imanju da znaš razlike među jabukama.Dvije jabuke,jedna do druge i potpuno različite krošnje.Jedna je neka crvenkasta,ne znam joj ime,a druga je u mom kraju poznata kao čađa.Prva ima krošnju  izrazito moćnu krošnju,otvorena,sa granama do tla,pokriva povešinu kao parking.Čađa ima krošnju manjih dimenzija,grane su joj više uspravljene i zbijenije,mnogo manjih dimenzija,iste su visine i pokriva 1/8 površine tla u odnosu na prvu jabuku. Baš treba posmatrati prirodu.

[zemljak]

K.Petranović, stari znalac-konvencionalac, u knjizi 'Voćarstvo' preporuča za većinu voćki 5-7m a za marelice 10m (?!)
A ja sam svoje stavio na 5 m između jabuka na malom dijelu, u špic, ovdje: http://www.perforum.info/index.php?topic=586.0
Kasnije nasade sam planirao malo proširiti, baš radi povrća ispod.
Te krošnje bi trebale čuvati i od mraza, ne?

[Fliper 777]

I od vjetra.Ja sam zasadio vjetrobran sa zapadne strane da brani vrt,jer mi sa te strane uvijek dođu oluje.Ima grmlja i stabala.Ono što mi se ne sviđa što na tom dijelu imam i tri bandere,dvije na mojoj zemlji i jednu preko puta.

[khan]

ja sam svoje posadio relativno gusto, mjesta je malo, a kad prerastu, sadit ću ponovo i gotovo.