E, ja ću se sad raspisati, pa kom se da neka čita
Odrastao sam sa šumama, planinama, voćem i povrćem zahvaljujući roditeljima. i upravo zato nisam nikad želio kupiti stan, inzistirao sam na kući. no stvari nisu bile tako jednostavne...
Kad sam zasnovao obitelj i napokon kupio kuću prije osam godina, krenuo sam na nevelikoj okućnici najprije saditi cvijeće. Gdje god sam moga formirao sam gredice, uzgajao rasadu, presađivao, pikirao, sadio grmlje…sve je to bilo krasno dok se obitelj nije povećala, posao postao zahtjevniji i jednostavno više nije bilo vremena za kopanje i plijevljenje. Tako su većina mojih gredica zarasle u travu, iz koje su samo najupornije trajnice i dalje podizale glavu. Samo na gredici najbližoj kući sam i dalje pokušavao sijati i ljetnice uz trajnice koje su preostale, poput omiljenih mi perunika i pakujaca.
Utjehu su pružali grmovi ribiza uz ogradu koje su djeca redovito brstila, a prije par godina odnekud se pojavila mjehurica (Physalis alkakengi), koja nas je obradovala svojim 'lampionima' i ukusnim plodovima.
Posadio sam dunju, jorgovan, ruj…biljke za koje sam znao da će preživjeti i dulja razdoblja zanemarivanja.
A onda mi je u jesen 2012 u ruke (bolje rečeno na kindle) dospjela knjiga M. Crawforda 'Creating a Forest Garden'. Idjeje iznesene u knjizi su mi se ugnijezdile u glavi, naišavši na plodno tlo, a planovi se počeli rojiti. Kako bih obiteljski voćnjak pretvorio u šumski vrt, kad bi bilo prilike…no starci se sigurno neće složiti. A ništa. Mogu barem planirati. A onda sam shvatio da veličina ipak nije važna. I da svoj prostor oko kuće mogu urediti po tim načelima, pa makar u kako malom obimu. Odlučio sam uključiti svoje voćne i cvjetne grmove, ne želeći se odreći niti estetike-moja draga voli magnolije, a snježne lopte-Viburnum-svake me godine iznova razveseljavaju.
Okućnica je površine oko 330m2, orijentirana u grubo istok-zapad. Kuća je uz južni rub, građena kao dvojni objekt, te na nju i terasu otpada oko 100 m2. Zahvaljujući ovakvom planu, jedna je sekcija-nasuprot kući-sužena i zasjenjena dobar dio dana, tim prije što joj se sa sjevera nalazi stablo trešnje i grmovi lješnjaka susjednog vrta. No to sam shvatio kao izazov a ne prepreku.
Podijelio sam zemljište u tri sekcije. Prva, do ceste, je i najviše zasađena, i na njoj se nalaze grmovi dva jorgovana, dva viburnuma, crveni javor, božikovina koja baš ne napreduje, kerija, vajgela, viseći dud, magnolia grandiflora i-mušmula. Zapravo jedina formirana stablasta voćka i godinama moj poligon za vježbanje orezivanja.
Druga je sekcija zasjenjeni dio uz kuću, koji dobija sunce jutro i poslijepodne, ali preko podneva je uglavnom u sjeni. Na istočnom rubu mu je bio grm Chaenomelesa, stabalce viseće vrbe ive-poklon susjeda, grm suručice, a na zapadnom dva kržljava jorgovana bez neke perspektive te šaht od drenaže.
Treća je i najveća sekcija iza kuće, uz terasu veličine oko 15x12 metara, gdje se u JZ kutu već nalazi poveliko stablo smreke, u SZ mladi himalajski bor-omiljena mi vrsta, uz sjevernu ogradu 5-6 grmova ribiza, stablo ruja, grm ruža i jedan mladi ogrozd. zapadna je ograda zasađena kombinacijom ukrasnih i korisnih grmova-bijela hortenzija, forzicija, dvije aronije, ukrasni drijen, mladi ginko te grm kupljen pod nazivom ljetni jorgovan, međutim ne radi se o Buddleji nego meni nepoznatoj vrsti sitnih ovalnih listova, koja se baš ne čini sretnom u mom dvorištu jer za 4 godine nije narasla ni 10 cm u visinu. Ovdje se nalaze i dječje ljuljačke te prostor za R&R.
Situaciju na južnoj strani malo komplicira vinova loza na uspravnoj rešetki koja se nalazi u susjedovom dvorištu, no nije visoka i odmaknuta je od ograde tako da veći dio dana ipak ne baca sjenu na moju stranu. Tu rastu trajnice poput seoske perunike, ljupčaca i ljiljana. Na zapadu je terasa a uz nju zasad aromatičnog bilja-matičnjak, ružmarin, kadulja, lavanda, lovor i dvije vrste metvice. U sredini je travnjak, s razbacanim čupercima tratinčica, stolisnika, štavlja i livadne grbice. Po rubovima i sjenama rastu ljubičice i jaglaci.
Započeo sam time, da sam, po Crawfordu, prostor ispod mušmule prekrio crnom plastikom. Odlučio sam ostaviti većinu cvjetnog grmlja, jer su mi biljke drage, oku ugodne, osim toga cvatom privlače korisne kukce, a s obzirom da su u vidu viših grmova ili manjih stabalaca mogu poslužiti kao niži canopy sloj, jer s obzirom na veličinu prostora, za veliko stablo tu nema mjesta. Osim toga, u polusjenu između mušmule i lavande sam posadio jednu crnu malinu (Rubus occidentalis), a prostor ispod jedne od snježnih lopti (Viburnus) malčirao sam lišćem platane skupljenim u školskom parku. Božikovinu ću vjerojatno izvaditi i presaditi u neki kut gdje neće smetati. Uz malinu sam posadio stolisnik, štavalj i ljubičicu kao pokrov i dinamičke akumulatore.
Zasjenjeni dio je bio izazov. Pažljivo sam tražio vrste koje podnose sjenu, te sam posadio tri grma mahonije, jednu bazgu, a uz ogradu dva tayberryja koji bi trebali rađati i u polusjeni. Koristio sam lokalne resurse- mahonije sam odcijepio od starog grma u voćnjaku, bazgu također donio iz voćnjaka gdje je nikla u međi, a maline i tayberry kupio od uzgajivača u obližnjem selu. Posadio sam i stabalce kleke (Juniperus communis). Ostavio sam prostor za još nekoliko grmova, vjerojatno ribiza i lijeske, koji tu mogu doći. Glavni mi je problem dušik, s obzirom da N-fiksatori trebaju sunce, vjerojatno ću ih posaditi na samim rubovima ovog prostora, da na njega berem donekle pozitivno utječu.
Kržljave jorgovane sam izvadio i čekaju svoj red da se pretvore u mulch. Na njihovo mjesto sam stavio školicu reznica ribiza i ogrozda za dalje širenje. Na južnoj strani sam posadio dvije asimine i dvije lonicere naručene iz rasadnika. Na sjevernoj sam posadio stabalce divlje višnje koju mislim kasnije kalemiti, te još jednu crnu malinu.
Uz jednu asminu tlo je pokriveno stolisnikom, jaglacem i tratinčicama, a posijan je i neven te physalis. Uz drugu sam posijao gorušicu i mažuran, uz nešto nevena. Goruišica je jednogodišnja, pa računam da će svojim brzim rastom spriječiti prerast trave dok mažuran i neven ne ojačaju. Uz sve biljke planiram rasaditi matičnjak, metvicu i ljupčac iz starih grmova, a dodat ću im i perunike (jer ih volim) i posijati physalis iz sjemena koje sam skupio, te rabarbaru na sjenovitija mjesta. Uz smreku i ruj posadit ću otporni kivi (A. arguta) nek se penje.
U ožujku mislim presaditi gavez i vinobojku iz obližnje šume, gdje rastu u izobilju, s livade cikoriju, a mislim da znam gdje ima i sladića.
Ono što mom vrtu fali su N-fiksatori. Dok ne uzgojim iz sjemena štitastu dafinu i caraganu, posijat ću višegodišnju lupinu i nešto djeteline kako bi ispunili i tu funkciju.
Sadnja je nešto gušća od preporučene, no kako se uglavnom radi o grmovima, ne opterećujem se puno, sve to radim prvenstveno radi gušta i kako bih se okružio biljkama. Kad narastu i počnu se gurati, neke ću izvaditi i to je to.
Eksperimentiram s različitim mulchevima, ovisno o tom što je kad pri ruci. grančice od orezivcanja sam sitno nasjeckao i dvije biljke malčirao njima.
Iz parka sam dobukao nekoliko vreća lišća i upotrijebio i njih.
Djeca imaju pitomog kunića. piljevinu obogaćenu izmetom i urinom kunića sam kao malč stavio ispod grmova ribiza. nadam se da će ovi 'dodaci' barem donekle anulirati efekt 'krađe dušika' koji kažu nastane kad se malčira neodležanim drvetom.
u principu, s obzirom da se radi o malom prstoru, uživam u micromanagementu gdje se mogu brinuti o svakoj i najmanjoj biljčici. no nadam se da ću i tu uspjeti kroz par gpodina postići onaj efekt minimalnog održavanja, i uspostaviti ciklus autonomne prehrane biljaka.
Pod mnoge biljke stavio sam obični karton. on bi se trebao raspasti u roku godinu dana, i meni ostaviti područje slobodno od trave ispod mojih biljaka
Tema: 'Šumski' vrt a la Khan (Pročitano: 22268 puta)
