Zapamti

"Ako ne proživiš gorčinu hladne zime, možeš li uživati u mirisu šljivinog cvijeta?"

Autor Tema: Šumski vrt a la Nikola  (Pročitano: 96883 puta)

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Thank You
  • -Given: 1624
  • -Receive: 1294
  • Postova: 2806
  • Adm
Šumski vrt a la Nikola
« u: 01 Lipanj, 2012, 20:54:01 »
Moj plan sadnje šumskog vrta:

1. Kako šumski vrt nije jedino što imam u planu, prvo sam si teren podijelio na logične cjeline i odredio u grubo gdje će biti taj šumski vrt. Onda sam imao dvojbu oko toga hoće li buduća najviša stabla, orasi i kesteni, biti dio tog vrta ili izvan njega. Na kraju sam odlučio da budu izvan njega, zapravo njegov sjeverni rub, najviše iz razloga što želim ove plodove sakupljati nakon što padnu na zemlju. Ako mi padnu usred šume, tko će ih naći. Osim toga, kesteni rade veliku i gustu sjenu u kojoj malo što može uspjevati, pa neka ta sjena bude kod susjeda. Znači ispod kestena i oraha planiram imati čistinu, tipa parkinga, ili igrališta za djecu (ne moju, nego djecu moje djece)

2. Sljedeće, odabrao sam razmak između najviših voćaka koje se nalaze u samom vrtu, dakle najviši sloj vrta. Da se radi isključivo o jabukama standardnih dimenzija, razmak bi bio cca 10m. Kako su tu kod mene i šljive i druga manja stabla, odabrao sam razmak od 7m između voćaka. Kako volim trokute, u vrtu će sve biti u nekakvim trokutima, pa tako i raspored voćaka.

Podijelio sam te voćke po nekakvim karakteristikama, uglavnom po rastu i rodu, na nekoliko grupa, pa se onda trudio da su voćke koje pripadaju jednoj grupi međusobno čim udaljenije. U grubo, recimo da su ono "crno točkasto" jabuke, ono "bijelo točkasto" kruške, "kockasto" šljive, a "iscrtkano" je sve ostalo.

3. Kako sadim voćke u livadu, a livade nisu baš poznate po plodnoj zemlji, dodajem u dizajn prirodno gnojivo, odnosno akumulatore dušika. Najveći takvi akumulatori u našoj klimi su bagrem i joha. Bagrem bi bio idealan iz mnogo razloga da nema tešku narav, kad se posječe, stvara bezbroj izdanaka posvuda uokolo, i pretvara se u jedan od najgorih korova. I to bi mi bilo prihvatljivo da u blizini imam bagreme, ali kako ih nema, nisam htio testirati tolerantnost susjeda pa sam posadio johe. Od svake voćke južno 4m, i nalazim se u središtu trokuta. Tu posadim johu koja je onda udaljena po 4m od 3 voćke, a oko svake voćke su 3 johe.


4. Johe su tu samo privremeno, dok voćke malo ne izrastu, možda 5-10 godina. I za to vrijeme ću ih povremeno sjeći, jer one akumuliraju dušik za sebe. Kad odsječem stablo, dio korjena umire i prepušta dušik svojim susjedima. Nakon toga se joha uspješno oporavlja. Uglavnom, dugoročno, planiram zamijeniti sve johe nekim manjim stablima, znači sljedeći sloj šumskog vrta bi bila niža stabla. I one praznine s prethodne slike popunjavam isto tako nižim stablima. Jedino bih ostavio par joha, možda desetak, kao potporanj za penjačice. Ostavim donje grane dosta duge, vrh johe redovito režem da mi ne radi sjenu, a pod johu posadim kivi, lozu ili tako nešto.

Veliki krugovi su velika stabla, mali krugovi s mala stabla.

5. Kako među manjim drvećem ima dosta biljaka koje osim što su jestive mogu biti i dobri susjedi velikim voćkama, recimo i tu imam akumulatore dušika i ostalih hranjiva, gledao sam da oko svake voćke stoje takva stabla. Konkretno, radi se o "graškovom drvu" koje akumulira dušik, murvi ili dudu koji ima lišće vrlo bogato mnogim mineralima pa svaka voćka bolje uspjeva uz dud, i bazgi koja uz ovo što sam napisao za dud još i privlači lisne uši na sebe (štiti susjede) i ubrzava razgradnju organskog otpada na tlu. Tako oko svake velike voćke u planu imam graškovo drvo, dud i bazgu, te još 3 "obične" manje voćke.


6. Onda počinjem raditi puteve kroz vrt. Kako mi je teren nagnut prema istoku, najugodnija šetnja je sjever-jug, pogotovo s nekim teretom. Tako sam i okrenuo glavne puteve. Također, da maksimalno iskoristim prostor, gledao sam puteve voditi kroz sjenu drveća, pogotovo sjeverno od svake voćke gdje je prilično neproduktivan prostor. Tu mrežu glavnih puteva sam ispresjecao manjim puteljcima u smjeru istok-zapad, kao najkraćim putevima između nekih točaka, ali ne i vjerojatnim putevima kuda bih recimo gurao kolica s voćem.

7. Sve što ostaje kao prazan prostor pored puteva, a ispod ili oko većih i manjih voćaka, biti će nasumice (ili po nekom budućem planu) zasađeno grmovima, a sve oko grmova nekim korisnim biljem, recimo povrćem, začinima i sl.


Popis (jestivih) biljaka koje ne pripadaju šumskom vrtu, ali su tu negdje, u planu ili posađene u blizini:
Kesten http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Castanea+sativa
Orah http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Juglans+regia
Divlji jestivi kesten http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Aesculus+flava
Lipa http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Tilia+cordata
Oskoruša http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Sorbus+domestica
Mukinja http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Sorbus+aria
Jarebika http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Sorbus+aucuparia
Brekinja http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Sorbus+torminalis
Kupina http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Rubus+fruticosus
Malina http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Rubus+idaeus

Najviša stabla šumskog vrta (preko 5m očekivane visine):
Kruška http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Pyrus+communis+sativa
Trešnja http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+avium
Jabuka http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Malus+domestica
Dunja http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Cydonia+oblonga
Američki kaki http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Diospyros+virginiana
Divlja jabuka http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Malus+sylvestris
Šljiva ringlovka (prunus domestica ssp. italica)
Nashi http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Pyrus+pyrifolia
Divlja kruška http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Pyrus+communis
Šljiva http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+domestica
Marelica http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+armeniaca
Breskva http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+persica
Žižula http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Ziziphus+jujuba
Višnja http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+cerasus

Niža stabla (prirodno niska ili ona koja ću orezivati da mogu brati sa tla):
Crni dud http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Morus+nigra
Bijeli dud http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Morus+alba
Asimina http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Asimina+triloba
Nar http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Punica+granatum
Smokva http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Ficus+carica
Karagana http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Caragana+arborescens
Drijen http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Cornus+mas
Kineski drijen http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Cornus+kousa+chinensis
Bazga http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Sambucus+nigra
Badem http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+dulcis
Planika http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Arbutus+unedo
Acerola http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Crataegus+azarolus
Glog http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Crataegus+arnoldiana
Amula http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+cerasifera
Damaščanska šljiva http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+insititia
Mušmula http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Mespilus+germanica
Japanska mušmula, nešpola http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Eriobotrya+japonica
Kiseli ruj http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Rhus+typhina

Grmovi:
Žutika http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Berberis+vulgaris
Pasji trn http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Hippophae+rhamnoides
Borovnica http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Vaccinium+corymbosum
Ribiz http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Ribes+nigrum
Ogrozd http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Ribes+uva-crispa
Aronija http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Aronia+melanocarpa
Goji http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Lycium+barbarum
Elaeagnus (razni) npr. http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Elaeagnus+multiflora
Juneberry http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Amelanchier+canadensis
Lješnjak http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Corylus+avellana
Lovor višnja http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+laurocerasus
Trnina http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+spinosa
Cambridge cherry http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+pseudocerasus
Mongolska trešnja http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+fruticosa
Feijoa http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Acca+sellowiana
Plava kobasica http://www.pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Decaisnea+fargesii

Penjačice:
Vinova loza http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Vitis+vinifera
Kivi (sibirski) http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Actinidia+arguta
Šisandra http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Schisandra+chinensis

Ostalo:
Bambus, razne sorte


To je to, plan je nacrtan, vremenski tijek radova otprilike definiran, sad samo nek prolaze godine jer za sve treba vremena.

EDIT:
Lonicera? Haskap? https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Lonicera_caerulea
« Zadnja izmjena: 25 Travanj, 2023, 17:13:15 od Nikola »
Problem je rješenje

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Thank You
  • -Given: 1624
  • -Receive: 1294
  • Postova: 2806
  • Adm
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #1 u: 01 Lipanj, 2012, 21:45:07 »
Evo početak moje šumice :)
« Zadnja izmjena: 01 Lipanj, 2012, 21:48:53 od Nikola »
Problem je rješenje

Zloran

  • Napredni član
  • **
  • Thank You
  • -Given: 7
  • -Receive: 23
  • Postova: 97
  • Ko mi ukro kaput ?
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #2 u: 02 Lipanj, 2012, 08:33:06 »
A ti si bas gledao na to da ti svaka biljka uspijeva na i do -15 ?
Iznenadio sam se da cak i grozdje uspjeva na tim temperaturama, jer njih automatski povezujem s otocima i mediteranskom klimom.
Ko mi ukro kaput ?

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Thank You
  • -Given: 1624
  • -Receive: 1294
  • Postova: 2806
  • Adm
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #3 u: 02 Lipanj, 2012, 17:41:02 »
Većina biljaka na popisu je vrlo otporna, a s nekim bi moglo biti malo problema. Imam ideju napraviti točku s mikroklimom za osjetljivije bilje koje bi bilo tamo. Još moram razraditi plan, ali uključuje zaštitu od kuće, jezero i zimzeleno drveće kao zaštitu od vjetra. Osim toga neke voćke imaju dosta sorti, od kojih su neke otpornije na hladnoću.
Problem je rješenje

zemljak

  • V.I.P.
  • ****
  • Thank You
  • -Given: 263
  • -Receive: 290
  • Postova: 459
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #4 u: 21 Srpanj, 2012, 18:44:07 »
Čestitam na planu i zahvatu. I ja ću tako kad odrastem. A gdje se može nabaviti sadnice, mislim- teško je naći baš ciljane sorte?
hvala

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Thank You
  • -Given: 1624
  • -Receive: 1294
  • Postova: 2806
  • Adm
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #5 u: 21 Srpanj, 2012, 19:09:53 »
Dobrodošao Zemljak, jesi li onaj isti s foruma Permies?


Neke vrste ili sorte će možda biti malo teže nabaviti, ali mislim da pomalo sakupljam dosta dobru kolekciju. Evo recimo puno čitam o raznim voćkama, i botanički nazivi mi se urežu u pamćenje, samo čekaju da mi nešto zatreba. Ovog proljeća sam bio u trgovini građevinskim materijalom, tražio neki alat ili tako nešto, i slučajno prođem kroz odjel sa cvijećem. Među cvijećem mi privuče pažnju natpis na jednom cvijetu, "actinidia arguta issai". Odem kući i brzo na internet da vidim što je to, jer znam da mi je odnekud poznato. Nađem što je to i shvatim da baš to tražim. Odem i kupim. Ali dok sam čitao ranije o toj voćki, bio sam uvjeren da je neće biti moguće lokalno nabaviti.


Onda mi poznanik i uzor po pitanju permakulture preporuči da proučim sorbuse. Ja ih proučim i nekako zapamtim izgled biljaka. Vozim se ja tako negdje, i pažnju mi privuče jedan grm. Okrenem se, zaustavim, uberem grančicu i brzo kući na internet. Nađem da u ruci držim grančicu mukinje (sorbus aria). Raspitam se za jestivost, nitko kod nas ne zna je li jestivo. Pronađem na internetu da ipak je. Ja pričekam jesen, uberem nekoliko bobica i pojedem. Preživim. Onda dođem s kantom i naberem punu kantu. Jedem bobice sljedećih mjesec dana, u velikim količinama. Primjetim da mi se probava odlično regulirala, da se osječam odlično, i nemam nikakvih problema sa zdravljem. Odem ponovno na ono mjesto i nađem puno mladica, išćupam nekoliko i presadim kod sebe u vrt.


Slične priče mogu ispričati za dosta voćaka. Ali većinu sam ipak jednostavno kupio, poslali mi poštom iz raznih rasadnika. Ako si u Hrvatskoj (ali mislim da nisi) mogu preporučiti neke izvore...
Problem je rješenje

zemljak

  • V.I.P.
  • ****
  • Thank You
  • -Given: 263
  • -Receive: 290
  • Postova: 459
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #6 u: 21 Srpanj, 2012, 22:10:58 »
blago tebi, ja ne mogu zapamtiti ni kad je ženin rođendan... nisam Permies ali pokušat ću i tamo nešto saznati, hvala na skretanju pažnje. Jesam u hr, molim izvore:)
A nije mi teško potegnuti ni izvan granica, za dobru sortu... Pa ako netko dojavi- pozvat ću ga na berbu


Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Thank You
  • -Given: 1624
  • -Receive: 1294
  • Postova: 2806
  • Adm
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #7 u: 21 Srpanj, 2012, 22:47:42 »
Ok, jer sam bio tamo u kontaktu s čovjekom (mislim iz Srbije) koji se predstavlja kao Zemljak i pozvao sam ga ovdje na forum. Onda si se pojavio ti s tim nickom pa sam mislio... :) Evo o sadnicama:

Proguglaj ime Mirko Veić. On je kolekcionar starih sorti jabuka, ima jako puno sorti a ima i drugog voća - sve stare sorte, koje su po mnogima pravi izbor za organsko vrtlarenje. Ja sam kod njega puno toga uzeo.

Onda ima rasadnik Abies (www.abies.hr), kod njih se daju naći uglavnom šumske sadnice, a to znači i necijepljene voćke. Tamo uzimam za male novce voćke poput pitomog kestena, samo nije cijepljen. Također drže sadnice johe, bagrema i dr. sabala koja nemaju jestive plodove ali imaju svoje mjesto u šumskom vrtu. Inače jako su uslužni.

Rasadnik Fragaria (www.fragaria.hr/) ima po meni dosta informativan sajt i jako puno voćaka u ponudi, samo oni su mi se zamjerili kad su me otpilili pred sadnju. Zvao sam nekoliko mjeseci unaprijed, provjerio da imaju to što mi treba, i rekli su mi samo nek zovem malo prije nego mislim doći po sadnice. Ja tako nazvao, i počeo nabrajati što mi treba. Jedna kruška, dvije šljive... samo što mi ženska nije poklopila slušalicu. Kaže oni rade sa stotinama i tisućama sadnica i nema volje baviti se s mojih sadnicu-dvije. Kaže nek dođem u njihov rasadnik osobno i što nađem na polici, neka nosim. Tako da s njima još nisam imao posla, ali kad dođe vrijeme napraviti ću baš tako. Otići u Zagreb i obići rasadnik s popisom bilja koje mi treba.

Slovenski rasadnik Rast (www.rast-bs.si/hr/) ima u ponudi svašta, puno voćaka koje je teško naći u našim rasadnicima, samo mislim da se radi o dosta skupim sadnicama. Nisam još kod njih uzimao jer se pokušavam za sad snaći na razne druge načine. Kad zapnem, tj. kad ne mogu drugačije, vjerojatno ću od njih uzeti ono što mi nedostaje. Ako nemaju ni oni, onda ću vjerojatno naručivati iz USA. Već sam naručivao sjeme (žitarice) iz USA i nije bilo problema, pa
Problem je rješenje

Zelena Vila

  • Zaslužni član
  • ***
  • Thank You
  • -Given: 35
  • -Receive: 171
  • Postova: 190
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #8 u: 18 Kolovoz, 2012, 13:20:01 »
Ima na fejsu i Vjeko Hudolin grupu "sačuvajmo stare sorte jabuka".
The cost of revolution is 360 degrees understand the cycle that never ends.

kad budu gorjeli gradovi

  • Legenda foruma
  • *****
  • Thank You
  • -Given: 316
  • -Receive: 566
  • Postova: 830
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #9 u: 18 Kolovoz, 2012, 17:55:53 »
u jednom selu kod bora u istočnoj srbiji jedan gospodin ima ogromnu botaničku baštu sa nekoliko hiljada vrsta uglavnom voća i cvijeća. veliki dio zbirke su neke rijetke i egotične vrste i sorte iz cijelog svijeta. nema sajt samo telefon, moguće je nazvat i naručit, ima i katalog...

kad budu gorjeli gradovi

  • Legenda foruma
  • *****
  • Thank You
  • -Given: 316
  • -Receive: 566
  • Postova: 830
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #10 u: 18 Kolovoz, 2012, 18:14:40 »

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Thank You
  • -Given: 1624
  • -Receive: 1294
  • Postova: 2806
  • Adm
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #11 u: 18 Kolovoz, 2012, 20:28:00 »
Odličan katalog, sve u slikama. Kakva kolekcija  :eek:

Počeo sam sastavljati plan sadnje za jesen. Ovako za sad izgleda.

1. Bagremi, 50 kom. Kako su johe totalno podbacile, i siguran sam da nije problem u sadnicama nego u tlu, moram preći na bagreme koji me malo plaše, ali nadam se da će proći u redu, tj. da će od njih biti više koristi nego štete.

2. Kesteni (pitomi), 1-2 kom. Prošle jeseni sam posadio 4 sjemenjaka, i nisu se baš pomakli u ovih godinu dana. Možda je isto problem u tlu, ali rekao bih prije da ih je suša uništila. Jedan se recimo potpuno osušio, i kad je pala kiša potjerao je nove listove. Jedan ili dva neće preživjeti, pa ću ih zamjeniti cijepljenima. Idem na cijepljene radi problema s rakom kestenove kore. Uzgojene su nove sorte koje su otporne na ovu bolest, i ja bih rado imao bar 1-2 ovakva kestena. Od njih mogu cijepiti ove ostale, koji su sjemenjaci. http://www.vinogradarstvo.com/index.php?s=895

3. Orah, 4 kom. Ja sam prošle jeseni posijao orahe, ali nisu niknuli. Možda je rano, ili su ih šumske vile pronašle i pojele... Susjed mi govori da kod njega ima puno samoniklih ispod starog oraha, pa ću presaditi.

4. Brekinja, 3 kom. U "sorbusariju" imam oskorušu, jarebiku i mukinju, svi se dobro drže, dapače puno bolje od sveg ostalog posađenog voća. Još mi nedostaje brekinja, taj dio mi nekako izgleda više kao kolekcionarstvo, ali tako mi se sviđa. Inače ovo su sve voćke iz iste porodice.

5. Mušmula, 1 kom.

6. Dunja, 1 kom.

7. Kaki, 1 kom, neka otpornija vrsta. Recimo diospyros lotus ili diospyros virginiana

8. Žižula, 1 kom. Meni je baš zanimljivo voće, ali sadnice su jako skupe. Mislim da ću ovo saditi samo ako nađem jeftine sadnice.

9. Šljiva, nekih 8 kom. Mislio sam po dvije sadnice sljedećih sorti: čačanska rodna, čačanska najbolja, valjevka i kalifornijska plava. Sve su tolerantne na virus šarke. "najbolja" je otporna na moniliju, plamenjaču i hrđu, ali treba "rodnu" kao oprašivač. Valjevka je navodno odlična za sušenje i kasna je sorta, kalif. plava je stolna i rana sorta. Ovo nisu jedine šljive koje ću imati u šumskom vrtu, ali su jedine koje ću trtirati kao visoka stabla. Pored njih će tu još biti zerdelije, damaščanke, trnjine itd. ali su uglavnom manja stabla ili grmovi pa ću ih saditi kasnije, kad grmovi dođu na red.

10. Višnja, oko 5 kom. Prednost višnje je što tolerira polusjenu, pa kako mi livada graniči s odraslom šumom, imam jedan pojas koji je u sjeni dobar dio dana, pa ću tu saditi višnje.

11. Lovor višnja, oko 20 kom. Ovo ljudi ne smatraju voćkom nego ukrasnim grmom, ali navodno su plodovi jestivi. Nisam probao, nikako da nađem neku neorezanu. Prednost ove biljke je što tolerira duboku sjenu i što je zimzelena, pa ću je iskoristiti za sjeverni vjetrobran cijelog šumskog vrta.

12. Bambus. Ovo mi je zapravo sinoć palo na pamet, jer imam otvorenu stavku za južni vjetrobran vrta. Treba mi oko 35m živog zida, a bambus mi je zanimljiv i kao građevni materijal, osim što je jestiv. Južni vjetrovi su kod mene jako izraženi i rade velike štete, a gusti bambus bi bio zaštita od vjetra i ljeti i zimi. Možda razne vrste bambusa, jer su neki uvijek debeli, neki uvijek tanki. Pa tako da imam i kolce za grah, i konstrukciju za veće građevine. Ne znam koliko bi mi sadnica i vremena trebalo za uzgojiti zid od 35m.

Imam još nekoliko praznih mjesta za voćke koje mi kasnije dođu u ruke, recimo neke sam napustio samo zato jer mislim da bih ih teško našao, ali rasadnici stalno dobivaju nove "egzotične" voćke pa kad nešto novo nađem, imam mjesta i za njih.

Slijedi mi potraga za najpovoljnijim sadnicama, kad nađem napisati ću ovdje i gdje sam nabavio sadnice.
 
Problem je rješenje

kad budu gorjeli gradovi

  • Legenda foruma
  • *****
  • Thank You
  • -Given: 316
  • -Receive: 566
  • Postova: 830
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #12 u: 21 Kolovoz, 2012, 14:38:01 »
Citat:
Odličan katalog, sve u slikama. Kakva kolekcija  :eek:


jest zavidna kolekcija, ali skroz amaterski uređena. ne znači mi mnogo "žuta trešnja" ili "džinovski paradajz". nikad tako nešto ne bi kupio a da ne znam sortu.
takođe, prodaju i neke invazivne vrste koje su se u skorije vrijeme kod nas počele širiti, kao što je pampas-trava.

Citat:
Kako su johe totalno podbacile, i siguran sam da nije problem u sadnicama nego u tlu

ja ih nikad nisam vidio a da nisu bile neposredno uz neku rijeku il nešto slično, možda je to.

Citat:
Kesteni

te nove sorte kestena jesu i krupne i možda su i otporne na neke bolesti, ali im je ukus jednostavno neuporediv sa onima koje kupim u šumi...

Citat:
Ja sam prošle jeseni posijao orahe, ali nisu niknuli.

kolko ja znam orasi niču bez problema. samonikla stabla oraha mogu se vidit na svakom koraku. možda su ih pojele vjeverice il pacovi il su istrunuli od vlage.

Citat:
Šljiva, nekih 8 kom. Mislio sam po dvije sadnice sljedećih sorti: čačanska rodna, čačanska najbolja, valjevka i kalifornijska plava. Sve su tolerantne na virus šarke.

kod šljiva ti je fora što su ove američke sorte (stenli i ove domaće nastale na njegovoj bazi) otporne na šarku, al imaju dosta manje šećera od ovih domaćih. mogu se i sušiti i za rakiju al nije to to. s druge strane domaće sorte su mnogo bolje ali ako se pojavi šarka nema druge nego sječa. sve ti je to kocka.

Nikola

  • Admin
  • Legenda foruma
  • *****
  • Thank You
  • -Given: 1624
  • -Receive: 1294
  • Postova: 2806
  • Adm
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #13 u: 24 Kolovoz, 2012, 13:31:21 »
Bagrem i brekinju sam našao u rasadniku Abies. Nisu znali reći cijenu (još je rano) ali bagrem bi bio oko 2 kune, brekinja oko 5 kn. Uglavnom smatram ovo osiguranim i idem dalje po popisu...

EDIT: Pretražujući kataloge, naletio na "judino drvo", Cercis siliquastrum. Nekako mi je poznato zvučalo, pa da, to je drvo koje tolerira alkalno tlo. Pogledam više informacija, vidim da je u rodu mahunarki, to je zanimljivo. Odem na PFAF i vidim da fiksira dušik, da su jestivi cvjetovi i mahune i to sirove, i da podnosi kontinentalnu klimu. Yay, eto tako dolazim do popisa biljaka. Ja ovo stavljam na popis fiksatora dušika, uz bagrem koji je bio jedini. Mmm, u proljeće salata od bijelih cvjetova bagrema i ružićastih cvjetova judinog drveta... sad idem istražiti uklapa li se to u moj koncept, i koliko bi koštale sadnice...
« Zadnja izmjena: 24 Kolovoz, 2012, 13:59:10 od Nikola »
Problem je rješenje

kad budu gorjeli gradovi

  • Legenda foruma
  • *****
  • Thank You
  • -Given: 316
  • -Receive: 566
  • Postova: 830
Odg: Šumski vrt a la Nikola
« Odgovori #14 u: 24 Kolovoz, 2012, 16:36:50 »
bagrem bar ne moraš kupovat, evo uskoro će mu sjeme bit suvo ako nije već... raste skroz lako samo zaliješ par puta...

 


Što je to Perforum?

Dobrodošli u našu zajednicu!

Ovaj forum je pokrenut 2012. godine sa idejom stvaranja mjesta za druženje, upoznavanje ljudi zainteresiranih za razmjenu znanja i iskustva o permakulturi i bliskim područjima, a ponekad i mjesto gdje bi se požalili ako nam nešto nije po volji ili ne ide kako smo zamislili. Tijekom godina, sakupila se velika količina vrijednih informacija zahvaljujući sudjelovanju i doprinosu aktivnih članova.

 

Mnogi posjetitelji traže samo brzi odgovor na neko pitanje, pritom zaboravljajući da im ga je prethodno netko želio i omogućiti. Zapamtite, svako znanje i iskustvo koje imate je vrijedno i uvelike može drugome pomoći. Stoga vas pozivamo da nam se pridružite i učinite raznolika znanja dostupnim a zajednicu cjelovitom.

Powered by EzPortal