Odličan katalog, sve u slikama. Kakva kolekcija
Počeo sam sastavljati plan sadnje za jesen. Ovako za sad izgleda.
1. Bagremi, 50 kom. Kako su johe totalno podbacile, i siguran sam da nije problem u sadnicama nego u tlu, moram preći na bagreme koji me malo plaše, ali nadam se da će proći u redu, tj. da će od njih biti više koristi nego štete.
2. Kesteni (pitomi), 1-2 kom. Prošle jeseni sam posadio 4 sjemenjaka, i nisu se baš pomakli u ovih godinu dana. Možda je isto problem u tlu, ali rekao bih prije da ih je suša uništila. Jedan se recimo potpuno osušio, i kad je pala kiša potjerao je nove listove. Jedan ili dva neće preživjeti, pa ću ih zamjeniti cijepljenima. Idem na cijepljene radi problema s rakom kestenove kore. Uzgojene su nove sorte koje su otporne na ovu bolest, i ja bih rado imao bar 1-2 ovakva kestena. Od njih mogu cijepiti ove ostale, koji su sjemenjaci.
http://www.vinogradarstvo.com/index.php?s=8953. Orah, 4 kom. Ja sam prošle jeseni posijao orahe, ali nisu niknuli. Možda je rano, ili su ih šumske vile pronašle i pojele... Susjed mi govori da kod njega ima puno samoniklih ispod starog oraha, pa ću presaditi.
4. Brekinja, 3 kom. U "sorbusariju" imam oskorušu, jarebiku i mukinju, svi se dobro drže, dapače puno bolje od sveg ostalog posađenog voća. Još mi nedostaje brekinja, taj dio mi nekako izgleda više kao kolekcionarstvo, ali tako mi se sviđa. Inače ovo su sve voćke iz iste porodice.
5. Mušmula, 1 kom.
6. Dunja, 1 kom.
7. Kaki, 1 kom, neka otpornija vrsta. Recimo
diospyros lotus ili
diospyros virginiana8. Žižula, 1 kom. Meni je baš zanimljivo voće, ali sadnice su jako skupe. Mislim da ću ovo saditi samo ako nađem jeftine sadnice.
9. Šljiva, nekih 8 kom. Mislio sam po dvije sadnice sljedećih sorti: čačanska rodna, čačanska najbolja, valjevka i kalifornijska plava. Sve su tolerantne na virus šarke. "najbolja" je otporna na moniliju, plamenjaču i hrđu, ali treba "rodnu" kao oprašivač. Valjevka je navodno odlična za sušenje i kasna je sorta, kalif. plava je stolna i rana sorta. Ovo nisu jedine šljive koje ću imati u šumskom vrtu, ali su jedine koje ću trtirati kao visoka stabla. Pored njih će tu još biti zerdelije, damaščanke, trnjine itd. ali su uglavnom manja stabla ili grmovi pa ću ih saditi kasnije, kad grmovi dođu na red.
10. Višnja, oko 5 kom. Prednost višnje je što tolerira polusjenu, pa kako mi livada graniči s odraslom šumom, imam jedan pojas koji je u sjeni dobar dio dana, pa ću tu saditi višnje.
11. Lovor višnja, oko 20 kom. Ovo ljudi ne smatraju voćkom nego ukrasnim grmom, ali navodno su plodovi jestivi. Nisam probao, nikako da nađem neku neorezanu. Prednost ove biljke je što tolerira duboku sjenu i što je zimzelena, pa ću je iskoristiti za sjeverni vjetrobran cijelog šumskog vrta.
12. Bambus. Ovo mi je zapravo sinoć palo na pamet, jer imam otvorenu stavku za južni vjetrobran vrta. Treba mi oko 35m živog zida, a bambus mi je zanimljiv i kao građevni materijal, osim što je jestiv. Južni vjetrovi su kod mene jako izraženi i rade velike štete, a gusti bambus bi bio zaštita od vjetra i ljeti i zimi. Možda razne vrste bambusa, jer su neki uvijek debeli, neki uvijek tanki. Pa tako da imam i kolce za grah, i konstrukciju za veće građevine. Ne znam koliko bi mi sadnica i vremena trebalo za uzgojiti zid od 35m.
Imam još nekoliko praznih mjesta za voćke koje mi kasnije dođu u ruke, recimo neke sam napustio samo zato jer mislim da bih ih teško našao, ali rasadnici stalno dobivaju nove "egzotične" voćke pa kad nešto novo nađem, imam mjesta i za njih.
Slijedi mi potraga za najpovoljnijim sadnicama, kad nađem napisati ću ovdje i gdje sam nabavio sadnice.