Dobro nam došla kapica!
Nisam odmah odgvarao jer i nije baš jednostavno pitanje. Za početak, možeš li mi objasniti pojmove "narančin" i "lufa", nije mi to poznato? Nažalost, nisam baš neki poznavatelj mediteranskih voćaka.
Drago mi je da planiraš zasaditi šumski vrt i vjerujem da ćeš uživati u radovima, i mene veseli svaka nova grana na voćki, svaki listić na biljci za koju ne znam hoće li se primiti. Čak više od samih plodova, zna mi propasti kila i kila voća jer nisam bio u prilici da poberem ili su ptice bile brže, zaista nije tako važno, sam rast i napredak je već dovoljna nagrada.
Na prvi pogled, čini mi se da si odabrala same voćke koje vole izobilje sunca. Nije problem saznati potreban prostor za svaku, npr. maslina se sadi na min. 5x5m, preporučljivo više, znači oko 25-30 m2. Košćela je poveće stablo, znači treba joj barem još toliko. Smokva isto toliko. Ako pod "šipak" misliš na nar (punica granatum), i njemu treba barem toliko. Navela si nekih 10-ak velikih voćaka, magnoliju koja isto može izrasti u veliko stablo, grožđe koje je prilično fleksibilno i lufu koju ne poznajem. Teoretski, išlo bi sve to na 300 m2. Ispočetka voćke su male, neće smetati jedna drugoj, neće raditi mnogo sjene u vrtu. Kasnije, redovitim orezivanjem svaka od njih se može održavati unutar željenih gabarita. Međutim, to je i dalje mješoviti voćnjak. Imam takav pored kuće, imam i mandarinu, limun, maslinu, šljivu, krušku, jabuku, trešnju... sve jedno do drugog, ali ispod je livada koja se kosi. Mislim da je kod mene razmak nekih 5m između svake, morao bih još jednom izmjeriti. Sve to rađa dosta obilno, ne vidim da išta smeta ičemu. Maslina je još mala, moje visine, ali rađa.
Ono što je obično tendencija šumskog vrta je da se popis obogati biljkama koje vole ili toleriraju sjenu, fiksatorima dušika, grmovima itd. sa ciljem boljeg iskorištavanja prostora. Nekima to odgovara, nekima ne. Recimo taj moj mješoviti voćnjak su formirale generacije prije mene, kako se koja voćka osuši vadi se i na njeno mjesto se sadi nešto drugo. Nezamislivo im je bilo saditi bilo što ispod voćaka, vrt nam je pored tog voćnjaka i vidi se kako u vrtu slabije napreduju djelovi koji su malo zasjenjeni voćkama. Da je vrt baš usred voćnjaka, rezultati u njemu bi ili još slabiji. S druge strane, imam susjede koji su uspjeli na 50-ak m2 uzgojiti i voćke, bobičasto voće točno ispod njih a između grmova ribiza sade krompir, salatu i sl. Uspjevaju uz dosta rada, okopavanja, zalijevanja ali oni to i moraju ako žele sve to imati jer imaju ograničen prostor. Sad, je li tebi baš potrebno da formiraš tipičan šumski vrt sa svim slojevima ili bi te više zadovoljio tradicionalniji voćnjak, to ne znam.
Za košćelu, zašto baš ona? Ima i korisnijih biljaka, ona je izrazito dekorativno stablo sa plodovima upitne hranjivosti, a formira gustu krošnju i debelu hladovinu u kojoj je lakše gljive uzgajati nego povrće.
Loza je po meni korisnija negdje drugdje nego u šumskom vrtu. Ako baš mora biti tu, može ju se formirati u bilo kakav oblik i sigurno će negdje naći mjesto, ali u Dalmaciji je tradicionalno imati brajdu iznad terase ili parkinga, odnosno loza može zauzeti mjesto koje ne može gotovo ni jedna druga biljka, pa na taj način prepustiti voćnjak / šumski vrt potrebitijima.
Agrumi i nešpola su vazdazelene biljke koji za razliku od npr. masline još imaju i dosta veliko lišće i bacaju značajnu sjenu, to baš nisu idealni kandidati za višeslojni vrt. U Dalmaciji je sezona uzgoja povrća prilično duga, zna u vrtu nešto biti cijele zime, pa bi bilo idealno vrt kombinirati sa voćkama koje zimi odbacuju lišće i po mogućnosti kasno listaju (npr. čičimak ili žižula), tako bi rano proljeće bilo prilično produktivno i u nižim slojevima. Vazdazelene voćke to baš ne podržavaju, i sve mi se nekako čini da ako stvarno želiš sve te voćke tamo imati da neće puno prostora ostati za povrće. Eventualno složiti sa jugoistoka prema sjeverozapadu redom vrt s povrćem, pa listopadne voćke i na kraju vazdazelene. Nisam baš shvatio je li ono tanko crveno put od kuće do vrta, ako je tako onda ovakav raspored i odgovara permakulturnom zoniranju, povrće ide bliže kući jer se svaki dan obilazi, voćke ne traže svakodnevnu njegu.
Kada započeti sa radovima... ja sam čuo da je najbolje voćke posaditi čim prije. Tako sam napravio i propale su jer sam posadio i otišao. Jedne godine snijeg, druge suša, treće zec, srna, medvjed... Ja godinama sadim i sadim, a ništa od voćaka. Onda sam napravio kućicu i počeo tamo boraviti, e sad već ima rezultata. Navečer se malo zaliju mlade voćke, priveže koja ako je vjetar malo polomio, okopa se kad se nađe vremena itd.
Za neku posebnu pripremu terena ne znam, recimo ako se odlučiš pričekati koju godinu sa sadnjom. Mislim da je prioritet spriječiti razvoj višegodišnjih biljaka poput stabala koje tamo ne želiš. Spominješ da je zaraslo u draču, e sad neki i za kupinu (rubus fruticosus) kažu drača, za druge je drača paliurus spina-christi. Sa ovom drugom nemam iskustva, ali sa kupinom imam dosta. Ako je zaraslo u kupinu, pa nije baš jednostavno eliminirati ju. Godinama se pojavljuje i mislim da je najlakše redovito pokositi teren dok se ne prestane pojavljivati. Ako su u pitanju neki drugi korovi, pogotovo trave, nema brige, još bolje ako je zaraslo, taman se zemlja počela oporavljati od ljudske ruke.
Tema: savjeti za pocetnike :) (Pročitano: 8816 puta)
