Zašto šumski vrt?

[kad budu gorjeli gradovi]

evo baš gledam za ovaj hackberry, to je blizak rođak košćele iz amerike, ima ih više vrsta tamo od kojih su neka visoka stabla a neka grmovi.
na pfaf-u čitam kako košćela podnosi jako dobro sušu a i sve vrste tla - kisela, neutralna i bazna. osim što se jede iz plodova se dobija i ulje. ne znam kako bi se mogli prerađivati, razmišljao sam o tome često dok sam ih grickao...
osim toga ima i medicinskih svojstava a drvo je dosta dobrog kvaliteta, od njega se izrađuju recimo drške za alat, a kao ogrevno drvo je takođe kvalitetno, tako da mi ova kombinacija sa orahom zvuči kao dobra ideja...

[Harp]

Pogledao sam jedan film od Geoff Lawtona o sumskom vrtu, pa... vec imam pitanje

Nabrojao je slojeve biljaka, i napomenuo koliko ce otprilike dugo biti aktivni na terenu. Kako biljke napreduju, tako one nize sve manje i manje imaju svjetla... Na kraju je suma formirana, a uz rubove je karakteristican taj cijeli spekrar slojeva...

No, ono sto mene zanima je, sto on sve pocinje od nekakvih livada, pokosenih/malciranih, s tu i tamo kojim drvcem koje je ostavio - pa mi se namece pitanje: da li je nuzno sumski vrt postavljati 'iz nule'? Npr, ako na pojedinom mjestu vec raste suma, da li ju je potrebno odsjeci da bi se formirao sumski vrt, tj kako se tada u tom slucaju postaviti a da se dodje do cilja, kako kaze u 5 godina?

Malo gledam po prirodi, i trazim pogodno mjesto - a ovdje skupljam informacije 
Ono sto uobicajeno vidim je slaba suma - potpuno pokriveno nebo na visini od oko 5-10m, a stabla sva tanka,visoka,krzljava ne deblja od 10ak cm, krosnja samo na vrhu.
Ispod njih su ista ta stabla izrasla od sjemenki, tanka kao slamke od pola metra... cekaju svoju priliku. Pricam o sumi lovora - monokultura, npr oko pola hektara. Kako bi se pravilno pristupilo na takvom terenu, jer nije za drvo, a opet sve posjec odjednom mi se cini vrlo upitno, a i radikalno i primjetno rjesenje, koje bi moglo privuci nezeljenu paznju...

Posto su ti sumski vrtovi samo na rubovima suma, kakvi oblici igraju ulogu, te koja povrsina je optimalna?
Koju pdf knjigu biste preporucili s puno slicica i korisnih howto informacija za ovakav problem-rjesenje?

[khan]

šumski vrt bi trebao biti imitacija preijelazne, mlade a ne potupno razvijene šume, pa bi ga trebalo održavati stalno u tom stadiju-kopicirati drveće, saditi ga rjeđe nego što je u razvijenoj šumi. ne preporuča se pokušavati uzgojiti šunmski vrt u već postojećoj šumi, uspjeh je puno slabiji.

[Harp]

ne preporuča se pokušavati uzgojiti šunmski vrt u već postojećoj šumi, uspjeh je puno slabiji.

"u postojecoj" mislis na teren kao u onoj koja je (nedavno) posjecena, ili opcenito unutar neke sume?
Dakle 'sumski vrt' u a) Nekad bila suma, pa je posjekli, ostali panjevi ali i kvalitetna zemlja od lisca
b) nedirnuta suma, pa saditi u njoj, eventualna manje prorijedivanje za svijetlo
c) livada u sred velike sume

Npr, pasnjak unutar sume, je li to ok?
Koja je razlika izmedju livade i pasnjaka... nagib, kamenje, debljina zemlje ili nesto drugo?

[khan]

kad kažem postojeća, mislim stojeća  dakle saditi pod visokim stablima. livada ili proplanak unutar šume bi trebali biti okej. kao i teren nakon sječe šume, e sad, tu ovisi koliko panjevi smetaju ili ne.

[zemljak]

Koja je razlika izmedju livade i pasnjaka... nagib, kamenje, debljina zemlje ili nesto drugo?[/quote]

Službeno-zemljišnoknjižno: Livada je pogodna za košnju, bez kamenja a mislim i donekle ravno, uz to i relativno blizu kuće.
 Pašnjak je uglavnom sa pokojim kamenom (a gdje je kamenito, je uglavnom i zemlja plića) ili nekim preprekama za lagodnu košnju

[Nikola]

Razlikuju se mlada šuma i šuma. U mladoj šumi je moguće usmjeriti razvoj u visokoproduktivnu jestivu šumu, samo je pristup dosta drugačiji nego kad se počinje sa čistim terenom poput livade. U staroj šumi, ja se ne bih zafrkavao sa formiranjem jestive šume. Sve je moguće, samo nije to to.

Ova monokultura lovora, joj, što je ne volim viditi. Ne znam što bi raslo u takvim uvjetima, osim drugih lovora. Veprina, koja ima jestive izdanke, pa šparoga, možda gljive... ali mislim da biološka raznolikost nikad nije velika kad je lovor u blizini. Ja bih radije odabrao mladu šumu u kojoj raste nešto listopadno.

[kad budu gorjeli gradovi]

najveći problem kod forest gardening-a je taj što je većina autora iz dosta drugačijeg klimata od ovog našeg. ako gledate loutonove filmove neće vam puno pomoći osim onih najosnovnijih ideja, jer je australija u svemu drugačija - klima, flora, fauna, zemljište...  o uspješnosti osnivanja šumskih vrtova kod nas možemo samo teoretizirati jer ih još uvijek nema barem ne onih uspješnih, jer su za to potrebne godine...

par osnovnih ideja kod formiranja šumskog vrta bi bilo:

- birajte niske vrste, do 5-6 metara, da ne bi zaklanjale jedne druge;

- vodite računa o razmaku između stabala. premali razmak djeluje jako loše na rast i prinos plodova. niže drveće i žbunje nemojte saditi ispod onih viših;

- osim voća posadite i vrste koje ćete sjeći zbog drveta, i time prorjeđivati šumski vrt, naročito ako ove počnu zaklanjati voće;

- potrudite se inokulirati i neke vrste gljiva koje bi razgrađivale drvni materijal i stvarale humus, npr. bukovače;

- izbjegavajte hrast, orah i četinare jer inhibiraju rast drugih biljaka;

- ako sadite neku biljku penjačicu kao što je npr. grožđe radite to ispod drveta koje ćete žrtvovati jer će ga ova ugušiti;

- kao fiksatora azota birajte bagrem radije nego neke strane potencijalno invazivne vrste, mada je i bagrem invazivan, ali ga već ima svuda;

- ubacite što više zeljastih mahunarki, naročito penjačica (pasulj, grašak), kao i bobičastog voća (maline, kupine, ribizle, aronija, brusnica, borovnica...);

- od drveća za šumski vrt idealni su lijeska, smokva, višnja, jabuka, u mediteranskim uslovima i citrusi, nar i masline.

[kad budu gorjeli gradovi]

Koju pdf knjigu biste preporucili s puno slicica i korisnih howto informacija za ovakav problem-rjesenje?

- david jacke & eric toensmeier - edible forest gardens--ecological vision and theory for temperate climate permaculture

- ramesh umrani & c.k. jain - agroforestry--systems and practices

- russell smith - tree crops--a permanent agriculture

Koja je razlika izmedju livade i pasnjaka...

livada se kosi a na pašnjaku se napasa stoka.

[zemljak]

Ova pfafova knjiga mi se čini korisnom: http://www.pfaf.org/user/cmspage.aspx?pageid=271
stavljam ovdje, jer je zadnji napis o literaturi.. (Hvala Gorućem na pdf-ovima, a možda već ima i ovu knigu??)

Inače, namjeravam u šumski vrt staviti nekoliko javora pa proučavam koji su najpogodniji za sirup itd.
Za sad mi se najboljim čini http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Acer+saccharum
visok, brz, turbo jestiv (čak i unutarnja kora), zdravstven, polusjena...

[kad budu gorjeli gradovi]

Acer saccharum

da to je taj koji se najčešće koristi u komercijalnoj proizvodnji, pored crvenog (acer rubrum) i crnog (acer nigrum) javora, sva tri su sjevernoameričke vrste, dok evropske imaju znatno manje šećera u svom soku ali se i one mogu koristiti z proizvodnju sirupa, recimo klijen (acer campestre) ili mliječ (acer platanoides).
proizvodnja javorovog sirupa je uglavnom bazirana u kanadi i usa, nisam nikad čuo da to neko u evropi poizvodi, pa bi to mogla biti dobra prilika za bisnis. javorov sirup dostiže poprilično visoke cijene, najviše zbog toga što ulazi u sastav nekih dijeta za mršavljenje, što je sad aktualno...

[zemljak]

No, ono sto mene zanima je, sto on sve pocinje od nekakvih livada, pokosenih/malciranih, s tu i tamo kojim drvcem koje je ostavio - pa mi se namece pitanje: da li je nuzno sumski vrt postavljati 'iz nule'? Npr, ako na pojedinom mjestu vec raste suma, da li ju je potrebno odsjeci da bi se formirao sumski vrt, tj kako se tada u tom slucaju postaviti a da se dodje do cilja, kako kaze u 5 godina?

listam Gorućev pdf  'david jacke & eric toensmeier - edible forest gardens--ecological vision and theory for temperate climate permaculture.'
Ima odlomak o uspostavi šumskog vrta u postojećoj šumi.
Ne navode neke probleme. Treba napraviti znalačku 'inventuru' pa selekciju, birati biljke koje uspijevaju u polusjeni (te je negdje Nikola popisao)

[zemljak]

Naišao sam u konvencionalnoj literaturi na uputu o terasiranju.. Kaže da terasa treba biti ili ravna ili nagnuta nizbrdo, da hladan zrak nema prepreke pri silasku, da se ne vrtloži, zaustavlja itd...

Zaključujem da u našem klimatu, pri podizanju šumskog vrta na nizbrdici, ako se uzgajaju rane ili zimogroznije sorte, trebalo bi ostaviti neke kanale za povlačenje mraza.
Npr. one humke što ih stavljaju za zadržavanje vode malo ipak ukositi, i ostaviti nezaraštene staze (bez grmlja) okomito na slojnice.

[zemljak]

zenimljiva biljka za prizemni sloj:http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+tenella] [url]http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Prunus+tenella[/url]

[m2]

The Permaculture Orchard: Beyond Organic - Fall 2014 update