PODIZANJE I ODRŽAVANJE VOč†NJAKA

[Bkfčak]

Ima li netko iskustva sa primjenom permakulturnih načela u voćnjaku ( jabuke)? Zanima me kako se "riješiti" odosno organizirati suživot s  voluharicama koje mi trenutno rade priličnu štetu u voćnjaku.  Voćnjak je na izdvojenom mjestu, nije pored kuće, pa rješenje s mačkom nije moguće.
Nadalje, zanima me kako riješiti pitanje trave, koja će ovih dana kad malo zatopli -  buknuti.  Svaki savjet ili preporuka literarture dobro došli su.

 Pozdrav!

[Nikola]

Abdovina mirisom tjera glodavce, brzo se širi i ne dozvoljava pojavu trave, pa možda može pomoći u voćnjaku. Ja razmišljam da ju posadim kod sebe, ali nisam probao.

[zemljak]

Trava- ja ću (nisam još) staviti karton + slamu zbog estetike na jedan dio (imam ga 100kg:), na drugi posijati djetelinu. Pa neka se metode natječu..
A i sama slama bi pomogla. Čujem da to pogoduje miševima itd, ali ja u svom malču nijednog još ne vidjeh.

Voluharice: naseliti koju zmiju, ježa (ostaviti hrpu granja u voćnjaku), sovu... A kažu i da trpanje psećih dlaka (možda i mačjeg pokenjanog pijeska?) u voluharičine rupe pomaže (i za krtice)

[Zelena Vila]

Rupe se mogu zalijevati bazgom (lišće se prelije vodom, ostavi 2-3 dana na suncu, pa to razrjeđuje u omjeru 1:5). Mogu se koristiti i grančice bazge koje se pikaju u rupe od voluharica. Neki u rupe stavljaju i prerezani češnjak koji se mora mijenjati svakih par dana, pa pretpostavljam da bi i sadnja češnjaka mogla biti efikasna. Tu su i mehaničke metode - žica koja se omata oko stabla ili cijelog voćnjaka, u nju se prije sadnje pakiraju lukovice i sl.
Malčiranje, ostavljanje hrpa s lišćem ili pokošena trava navodno privlače voluharice, miševe i druge glodavce. Kod mene to rješavaju mačke, koje su također permakulturno odgojene, pa i pojedu ono što ulove.
U hrpi grana može se nastaniti koji jež ili zmija, a budući da ove posljednje nisu omiljene možeš probati napraviti i kućicu za ježeve.

[Dzionik]

Kažu da bob odbija voluharice, nisam probao ali svakako je jedna od biljaka koje treba saditi uz voće. Pored luka, češnjaka, gaveza, boražine, štitarica.....

[zemljak]

Prije nego sam posadio voćke, mislio sam da ću ih pustiti da se same bore i postanu otporne... Negdje sam naišao da je to permakulturni princip (mislim, kod Holzera). Stavio sam štapove, tek toliko da ih znam naći u proljetnoj vegetaciji. Namazao sam ih Holzerovim smrdljivim smradom protiv srna i zečeva.
E, a onda mi je jednu slomila valjda srna u prolazu (nije jela!!). I onda sam se sjetio Nikolinih problema sa nezaštićenim voćkama (moje nisu na vjetrometini), i onda sam se prepao i da će ih snijeg slomiti... A puno sam ih platio...
Sad svaka ima po dva kolca, svezane, malčirane, i označene vidljivim trakama (protiv traktoriste).
Nekima sam stavio one kartonske cjevčice, sredinu od papirnatih ručnika.
A pokušat ću nabaviti masovno one mrcine-cijevi na kojima je namotana prozirna folija za zamatanje u transportu, a i tepihe namataju na tako nešto.
To je za oko stabalca, štiti od ugriza i vjetra itd. a i voćka brže raste, traži svjetlo (to preporučuje Šulog za Asiminu trilobu)

[zemljak]

Možda je tema za 'orezivanje ili neorezivanje' ali da spomenem između ostalog: Veli znalac http://radio.hrt.hr/aod/hrana-kao-lijek-snijeg-na-vockama/52450/ od 24. minute; da orezivanjem možeš spriječiti znatnu štetu uslijed teškog snijega, ne raskoli se grana...
Također spominje i premazivanje vapnom.zanima me što mislite o rečenom u navedenoj emisiji.

Snijeg mi nije puno voćki raskolio (neke starije i teže grane je), ali imam masovno povinute mlađe krošnje, puno prelomljenih (neorezivanih) a neke mlade (samonikle) na nagnutom terenu se i izvrću... Zadnje dvije zime to pratim. Ne mogu vjerovati da su tako osjetljive. Kao da nikad do sad nije bilo snijega...

Mehanički način sprečavanja voluharica: u rupu prilikom sadnje se stavi metalna mreža (stariji korjen ksnije može van, voluharica prvih godina ne može do korjena) i zaveže uz deblo.

[Nikola]

Višnji širim noge (tj. grane), kažu iskusni voćari da tako treba. Pa da vidimo kako će to ispasti...