Podloge za cijepljenje voćaka

[Nikola]

Imam pitanje, kako saznati što se može cijepiti na što? Poznato mi je za najčešće korištene kombinacije, ali malo šire? Imam biljaka koje samoniklo rastu po mom terenu, i na neke se možda nešto može cijepiti.

Evo konkretne situacije. Želim drijenak (cornus mas), koji ne raste kod mene, ali raste slična biljka, svib (cornus sanguinea). Samoniklo raste trnjina, koja je rod kao šljiva, samo je mali grm, visine čovjeka. Možda na nju mogu cijepiti drugo koštičavo voće?

Imam i stabala koja niču posvuda, jasen, javor, lipa, hrast, ima li voća koje je kompatibilno s njima? Da sad ne pitam za svaku biljku posebno, je li tko možda naletio na kakvu tablicu kompatibilnosti?

Popis literature za cijepljenje...

[kad budu gorjeli gradovi]

ne znam dal ima takvih tablica, u principu znam za većinu voća šta ide na šta, nešto znam iz škole nešto iz iskustva, uglavnom se vrste iz istog roda mogu kalemit jedna na drugu, jabuke i kruške se kaleme na divlje jabuke i kruške i dunju, šljiva na džanariku i trnjinu, trešnje i višnje na jednu vrstu divlje trešnje (magriva) a može i na ovu običnu divlju trešnju kod nas najviše zastupljenu (prunus avium), breskve, kajsije i bademi jedni na druge, orah na divlji orah (samo zbog bržeg rađanja, inače i divlji orah daje plodove samo dosta kasnije)....
drijen, pitomi kesten, lijeska, kivi se ne kaleme.
maslina se može kalemiti na jasen, ovo sam našao kod jednog starog ruskog naučnika (mičurin). navodno je uspio uzgajat masline u rusiji. ovo naravno nije stoposto sigurno al prvom prilikom ću provjerit.nije svejedno šta se kalemi na šta, zavisi od klimatskih uslova, tla, očekivanog prinosa i mnogo drugih stvari...
imam par knjiga o kalemljenju uploadovaću pa ti pošaljem link...

[Nikola]

Može, hvala. Jasno da nije svejedno šta se cijepi na šta, ali kad se kupuju gotove sadnice onda baš i nema izbora. Većinom se cijepi na podloge koje ograničavaju rast i ranije daju plodove. Ali onda dobiješ cijeli kemijski sastav tla koje moraš zadovoljiti da biljka raste kako treba.

Zašto kažeš da se lijeska ne kalemi? Ja sam našao da ljudi kaleme, često na onu divolijesku (turski lješnjak) koja daje uspravno stablo umjesto grma. I baš se tim problemom bavim ovih dana, imam divlju (domaću) lijesku koja niče posvuda, samo su plodovi jako sitni. Imam i dva grma pred kućom koja je netko nekad davno posadio, imaju crveno lišće i daju velike plodove, potpuno zatvorene u ovojnicu (corylus maxima). Razmišljam da li da probam kalemiti ovu "pitomu" na onu samoniklu, samo to mi se čini kao Sizifov posao jer lijeska stalno tjera mlade grane iz korjena, nema stablo. Znači na svakom grmu bih trebao cijepiti svaku granu? Ili je orezivati u stablo s kratkim deblom, to nisam nikad probao, pa bi onda bilo dovoljno cijepiti to stabalce.

[kad budu gorjeli gradovi]

kad kupuješ sadnice obično na njima ima i podatak o podlozi pa možeš birati šta ti odgovara.
naravno da se i lijeska može kalemiti, ali za to nema mnogo potrebe. divlja lijeska ima mnogo kvalitetnije plodove i otpornija je.
ta sa crvenim listovima se zove lambertova lijeska, i naravno možeš da je kalemiš sa ovom običnom, a to što lijeska stalno tjera nove izdanke, za to mora da postoji neki razlog. u prirodi nekad radi to nekad ima samo jedno stablo. nemam pojma zašto. možda zavisi od svjetla tj. dal je u šumi il negdje na otvorenom prostoru...
ako baš hoćeš da ti lijeska raste kao jedno stablo i ne pravi izdanke moreš je nakalemit na mečju lijesku (corylus colurna). u prirodi je nisam viđao samo par puta u gradu po parkovima gdje se sadi jer je otporna na urbane uslove... nemam pojma kako je nabaviti, ja ću uzet par plodova čisto da imam...

[kad budu gorjeli gradovi]

evo ukratko najbolje podloge za kalemljenje dok ne skeniram jednu odličnu knjigu na tu temu:

- jabuka - divlja jabuka (divljaka, malus sylvestris);

- kruška - za kontinentalno područje divlja kruška (pirus communis). za mediteransko područje slanopopađa (pirus amygdaliformis);

- dunja - glog;

- mušmula - glog;

- šljiva - džanarika;

- breskva i nektarina - vinogradarska breskva;

- kajsija - neke starije sorte šljive (petrovača, crnošljiva, crvena ranka, bjelošljiva);

- trešnja i višnja - na plodnijem i kvalitetnijem zemljištu divlja trešnja (prunus avium). na malo slabijem, suvom, kamenitom i krečnom zemljištu magriva (prunus mahaleb);

- orah - samonikli orah ili američki (iuglans nigra);

- badem - gorki badem (prunus amygdalis amara);

- maslina - divlja maslina mada može i pitoma;

- narandža, limun i mandarina - trolisna narandža (citrusus trifoliata) i gorka narandža (citrus aurantium).

[Nikola]

- dunja - glog;

- mušmula - glog;

Zanimljivo, glog mi raste posvuda a baš sam htio dunju i mušmulu. Ma za sad ću kupiti sadnice, a ako se pokaže da kupovne slabo podnose moju zemlju, baš ću rado probati ovu kombinaciju.

[khan]

ja sam razmišljao da kalemim brekinju na glog, pa dobijem manje stablo...

[zemljak]

evo ukratko najbolje podloge za kalemljenje

kesten (šumski,jestivi*) castanea sativa- hrast cer / quercus cerris

slučajno sam bio prelistavao neku staru temu, mislim da je Khan tamo to spomenuo. I prije sam to vidio ali mi nije bilo zapelo za oko... naime tada još nisam imao stotinjak cerova;)
Sad sam malo proguglao, i stvarno, kažu dobar je cer,  a ako nisam nešto krivo shvatio trebalo bi biti dobro sve od Fagaecea tj. bukovki (i grab..)

uglavnom, bit će kostanja
*naziv 'pitomi' ne priznajem, jer nešto samoniklo u šumi je po meni divlje a na gradskoj aveniji posađeno je pitomo, da ga bogu boguješ

[kad budu gorjeli gradovi]

pitomi kesten nema potrebe kalemiti jer je skroz ok nekalemljen, tj. nema pogoršanja kvaliteta plodova. plodovi samoniklog kestenja su nešto sitniji ali neuporedivo kvalitetniji i ukusniji od onog gajenog (mislim da imaju više proteina a gajeni više šećera). i mene nervira što se dvije potpuno različite biljke nazivaju isto pogotovo što pitomi kesten može biti samonikli i gajeni, tako da praktično ima divlji pitomi i pitomi pitomi kesten.

[zemljak]

kažu da ima smisla kalemiti jer brže rodi, imun na rak kore, podnosi nekiselo tlo

[kad budu gorjeli gradovi]

sigurno da ima nekih prednosti ali ne zaboravi da kalemljeno voće u prosjeku ima triput manji životni vijek takođe mnogo je manje otpornije a kvalitet ploda je najčešće lošiji. pogotovo što plodovi nekalemljenih stabala kestena imaju plodove potpuno jestive za razliku od mnogih drugih vrsta čiji su plodovi često suviše kiseli, opori i gorki.

[m2]

Single experimental tree produces 40 different kinds of fruit (Video)

...Van Aken aptly calls the tree an "artwork, research experiment, form of conservation" -- its creation is a gesture of resistance against agricultural monocultures, and could be the future of our locally grown food someday...



The tree of forty fruits: Sam Van Aken at TEDxManhattan

[zemljak]

jučer kalemih kesten na cer. Metoda 'Spavajući pup', na desetak (30ak grana) stabalaca.
Cerova kora se malo teže odvaja, i ima i unutarnju koru, ali ide. Za oko 2 tjedna će se znati je li se primilo.
Na proljeće ću još desetak 'na raskol'... Bit ću bogat iskustvima, slobodno me zapitkujte

[malus]

Zemljak, odakle si nabavio toliko Cerova? Pazi da ti  ipak budu na debljoj zrmljanoj podlozi, da nisu na krševitom području, inače će propast sa plemkom pitomog kestena. Ja sam nabavio ove godine dvije cijepljenje sadnice japansko-evropskih hibrida kestena i po četvrti put pokušavam da kesteni opstanu u mojoj klimi. Ove godine je i nebo na mojoj strani pa kiše ima koliko hoćeš i dobro rastu za sada. Prednost im je da im ne treba pre-kiselo tlo od 4-5 kao što bi trebali običnom pitomom kestenu, već da mogu ići do 6,5 što je upravo ph mog zemljišta, tako da držim dah da vidim hoće li opstati i što će biti slijedeću godinu. Do sad sam provao i sa istarskim marunima i sa običnim pitom kestenom i sve je u više navrata propalo neslavno.
 
 

[Nikola]

Javi (zemljak) rezultate, jako me zanima. Kod mene ima samoniklih cerova, a jako želim kesten