Uzgoj krumpira bez kopanja

[zemljak]

Slobodno i pitajte za rezultate usporednog testa ako se zaboravim oglasiti (ili od sramote prešutim:)

rezultati:
šumski krumpir sam izvadio maloprije. prosječno je promjera 2-3cm. sitan. većinom su tamno roze boje. Ima par komada krupnijih, smeđih, ali su većinom natruli ili nagriženi.
Nadam se da je taj smeđi neka druga (zalutala u većini  rozih) vrsta, pa sam otkrio dobitnu kombinaciju, samo ih treba vjerojatno ranije izvaditi.
Jel' se raspoznaju te sorte krumpira po boji, ili kako? Da ih slikam, ako ima kakav znalac?

Na vrtnoj gredici pod sijenom su većinom promjera 4-5cm, rozi, i ima svakakvih figura... patkice, čovječuljci... puno uspješniji uzgoj, ali sa puno više posla. Jer, u šumskom izdanju nije bilo skoro ništa posla pa se puno čini ovih par puta što sam zatrpavao sijenom postupno;)

Na standardnoj gredici- standardan, krupan i relativno ujednačen urod ali sa frezanjem i gnojenjem i nagrtanjem i iskapanjem..

[zemljak]

evo slika šumskog uroda. Sad sam uvidio da imam 3 vrste: rozi, smeđi  i žuti (ako nije riječ o raznim fazama zrelosti iste vrste).
Molim prepoznavanje sorte srednjeg, najvećeg- smeđeg krumpira. Taj je izgleda, uspješan u šumi.

O vrstama krumpira (linkovi koje sam našao, sa slikama):
http://www.zastitabilja.org/sortekrompira.htm
http://agro-difuzia.com/usluger/agrokategorija/sjemenska-roba-i-sadni-materijal/sjemenski-krumpir/88-vrlo-rane-i-rane-sorte.html

neslikovito:
http://www.hzpc.hr/poznajete-li-krumpir.html
http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/sorte-krumpira/
http://www.crochef.com/index.php?page=article&id=70

inače ima 150 vrsta krumpira, sigurno bi se našlo par komada koji baš volje rasti pod sijenom ili lišćem...

[trashcan01]

Kada posipa suhi odstajali gnoj, iza toga koristi krv i kosti ili sam nesto cuo?
"... lots and lots of old manure, and blood and bone as well". ?

E sad, buduci da na seoskom imanju imam 6 lovackih pasa i znaju dobiti sto raskuhane, sto pecene glave od janjadi/jaradi/divljih svinja, zanima me sto mislite kako bi najlakse bilo to samljeti u prah? Prvo sto mi pada na pamet je susenje i malj.

[javorka]

Kosti treba prvo izgoriti na vatri onda se lako samelju odnosno stucaju. I inače se koštano bražno pravi od pečenih kostiju (termički obrađenih).

[m2]

Kada posipa suhi odstajali gnoj, iza toga koristi krv i kosti ili sam nesto cuo?
"... lots and lots of old manure, and blood and bone as well". ?

E sad, buduci da na seoskom imanju imam 6 lovackih pasa i znaju dobiti sto raskuhane, sto pecene glave od janjadi/jaradi/divljih svinja, zanima me sto mislite kako bi najlakse bilo to samljeti u prah? Prvo sto mi pada na pamet je susenje i malj.

Anila stove...
http://opensourceecology.org/w/images/0/0c/Giz2011-en-micro-gasification.pdf
str. 58
...možeš složiti i raketnu peć od opeke za "spalit" kosti...
Rocket Stove Ideas 33 - Brick Box Rocket Stove

[fazy]

...Onako laički, rekao bih da sam sa prvom sortom zakasnio sa sadnjom bar 2-3 tjedna, a druga je posađena baš kad je trebala biti, iako su sađene u isto vrijeme. Ubuduće se mogu koncentrirati samo na kasnije sorte, jer sam u planinskom kraju i neću nikad stići na vrijeme posaditi rane sorte.

O sortama krumpira, svrsi nagrtanja krumpira, uzgoju krumpira u posudama, možemo saznati u Vrtlarici emitiranoj 11.03.2012. od 19:30 nadalje.

Nikola bi mogao skratiti vegetaciju krumpiru, takozvanim "prevarenim krumpirom" (od 24:40):

https://naturalportal.wordpress.com/tag/cicoka/

Nikolina ideja, izložena na početku ove teme, pokazala se kao najlakši način uzgoja krumpira, u ovom usporednom kornelijinom testu:

! No longer available

[Nikola]

Mislim da na proljeće idem na krumpir bez kopanja.

Imam mladi voćnjak, budući šumski vrt. Među voćkama ne želim više kopati, a ne želim ni travu. Zato, prostor cca 8*8m ću ovih dana prekriti kartonom i preko kartona lišćem. Lišće ću prekriti mrežicom da ga vjetar ne odnese.

Do proljeća bi se karton trebao djelomično razgraditi, lišće vjerojatno ne. Sadnju bih obavio tako što bih u lišću i kartonu probio rupu, ubacio krumpir i zagrnuo lišćem. Ako do tad budem imao spremno, možda ubacim kompost.

Nadam se da će se krumpir razvijati pod kartonom, da neće biti mnogo korova i da će biti dovoljno vlage. Također, ako karton ostane sačuvan, mladi krumpiri neće izbijati na svjetlo.

Ako postupak i potpuno zakaže, voćke se neće ljutiti, bar nema trave, nema kopanja, ima dovoljno vlage.

[Nikola]

Ovako sad izgleda. Kažu, do proljeća će se karton razgraditi. Hoće li? Ako se grazgradi, u redu, gore stavljam malč od polurazgrađenog lišća i u njega sadim krumpir. Mislim da je površina nekih 70-80 m2, nisam baš mjerio. Ako želim 5cm komposta gore nad tim lišćem, onda mi treba oko 4 m3 komposta. Skupljam lišće, mislim da je izvedivo. Je li to dovoljno komposta?

[andjelkoasa]

Komposta vjerojatno neće biti dovoljno ali ...
Kada krene krumpir, oko njega treba dosta zastirati. Njemu treba rahlo i pomalo vlažno tlo.
Ako bude previše plitko neće imati dovoljno vlage za formiranje gomolja.

[Nikola]

Ok, znači da spremam komposta koliko god budem mogao.

[Nikola]

Ova gospođa je uspoređivala rezultate uzgoja krumpira pod različitim malčem, a kasnije i okus krumpira. Zar je moguće da se toliko osjeti razlika u okusu (znači i sadržaj nutrijenata tj. sama kvaliteta) zbog različitog supstrata? Sve organski proizvod, slama iz kokošinjca, drveni čips, kompost od lišća i kompost kuhinjskog otpada. Zanimljivo!

Usput, spremam svoje hrpe lišća, pa ću izgleda uskoro doznati kakav je krumpir u tom "šumskom" kompostu.

[andjelkoasa]

Lišće je zakon